Pregled bibliografske jedinice broj: 61052
Kruno Krstić as a researcher and historian of Croatian philosophy
Kruno Krstić as a researcher and historian of Croatian philosophy // Studia historiae philosophiae Croaticae, 4 (1999), 4; 255-288 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 61052 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kruno Krstić as a researcher and historian of Croatian philosophy
Autori
Posavac, Zlatko
Izvornik
Studia historiae philosophiae Croaticae (0353-9482) 4
(1999), 4;
255-288
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Krstić; philosophy; history of Croatian philosophy; heritage; periodization
Sažetak
Iako nije napisana nijedna povijest hrvatske filozofije u formi ekstenzivnijeg pregleda ili knjige ipak je stupanj njene istraženosti toliki da se o njoj raspravlja sve češće, a potreba da ju se napiše postaje sve očitija i veća. Budući da ipak postoji nekoliko hrvatskih skicioznih pokušaja informativnog enciklopedijskog karaktera nužno je ocijeniti njihov karakter i vrijednost. Autor ove studije smatra kako među tim pokušajima posebno i najvažnije mjesto ima kratki pregled Filozofija u Hrvatskoj Krune Krstića iz 1943. godine promatran kroz prizmu načela Krstićeva pristupa i na temelju sveukupnog ostalog do sada poznatog Krstićeva rada. Krstićev se kratki pregled bitno razlikuje od ostalih kratkih prikaza i mnogih već, a često i vrlo ekstenzivnih monografskih prikaza pojedinih autora, problema ili kraćih razdoblja i povijesnih segmenata hrvatske filozofije u tome što Krstić hrvatsku filozofiju tematizira kao povijest a ne naprosto kao veću ili manju baštinu. Bit Krstićeva pristupa hrvatskoj filozofiji čini: (1) dimenzija povijesti, moment povijesnosti tematiziran u elementu (2) mišljenja (dakle filozofiji kao filozofiji), faktografski i doksografski, te interpretativno i vrijedonosno, no svagda temetiziran i (3) kulturološki odnosno kulturnopovijesno, ali neizostavno i (4) kritički, uvijek otvoren (5) daljnjim istraživanjima, dakle novim perspektivama, interpretacijama i (6) otkrićima. Zato autor ove studije smatra Krstića utemeljiteljem povijesti hrvatske filozofije, tj. utemeljiteljem prave filozofijske historiografije hrvatske filozofije. U trećem i četvrtom poglavlju studije kritički se analiziraju miguće usporedbe sa sličnim pokušajima drugih autora zajedno s različitim interpretacijama pa i kontraverzama u prosudbama mogućnosti metodološke i koncepcijske peredbe pristupa hrvatskoj filozofiji, uključujući tu i glasove njene gole, puke negacije.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Filozofija
POVEZANOST RADA