Naslov
O tradicijskom i tradicionalnom u hrvatskoj etnologiji, folkloristici i etnomuzikologiji
(On tradicijsko (traditional) and tradicionalno (traditional) in Croatian ethnology, folklore studies and ethnomusicology)

Autori
Ceribašić, Naila

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Nova nepoznata glazba: Svečani zbornik za Nikšu Gliga / New Unknown Music: Essays in Honour of Nikša Gligo

Urednik/ci
Davidović, Dalibor ; Bezić, Nada

Izdavač
DAF

Grad
Zagreb

Godina
2012

Raspon stranica
435-446

ISBN
9789536956296

Ključne riječi
tradicija, tradicijsko, tradicionalno, etnologija, folkloristika, etnomuzikologija, Hrvatska
(tradition, traditional, ethnology, folklore studies, ethnomusicology, Croatia)

Sažetak
U hrvatskom postoje dva pridjevna oblika izvedena iz pojma tradicije: tradicijsko i tradicionalno. Autorica dokumentira pojavu, razvoj i povijesne mijene u značenju ovih pridjevnih oblika u različitim disciplinama humanističkih i društvenih znanosti. Tradicionalno se koristi od 19. stoljeća u konvencionalnim značenjima prenošenja s generacije na generaciju i podržavanja postupaka, struktura, saznanja i vrijednosti preuzetih iz prošlosti, te je prisutno u različitim disciplinama. Tradicijsko je pak vezano gotovo isključivo uz etnologiju, folkloristiku, etnomuzikologiju i srodne discipline i etabliralo se od sredine 1970-ih. U okviru kulturnohistorijske etnologije poslužilo je kao pridjev koji je najprije specificirao, a potom i zamijenio prethodni središnji pojam narodnoga, dok je u okviru kritičke etnologije bilo oznakom novoga predmeta istraživanja – dinamične i promjenljive tradicije, kao i novoga pristupa takvom etnološkom predmetu. Do kraja 1980-ih postalo je međutim oznakom etnološkog predmeta neovisno o pristupu. I premda se koncepcija dinamične i promjenljive tradicije nastavila razvijati u 1990-ima i 2000-ima, nadograđujući elemente hotimičnog konstruiranja, kontinuiteta promjena, idenficiranja zajednica i izvedbi pojedinaca, pridjev tradicijskoga, kako pokazuje ova analiza, preobrazio se u suprotnost značenju koja mu je inicijalno pripisivala kritička etnologija i folkloristika. Rasplinula ga je, moglo bi se reći, snaga tradicionalizma, pa on danas prvenstveno naznačuje kanoniziranje tradicije, njezinu preobrazbu u stabilnu, trajnu, neintencionalnu, arhaiziranu, vrijednu baštinu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti, Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA