Pregled bibliografske jedinice broj: 610305
Krležina skepsa spram rousseauovskoga idealizma ili rat svih protiv svih
Krležina skepsa spram rousseauovskoga idealizma ili rat svih protiv svih // Godišnji simpozij Hrvatskog filozofskog društva Priroda – društvo – politika. Povodom 300. godišnjice rođenja Jean-Jacquesa Rousseaua, knjižica sažetaka / Jurić, Hrvoje (ur.).
Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo, 2012. str. 38-38 (poster, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 610305 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Krležina skepsa spram rousseauovskoga idealizma ili rat svih protiv svih
(Krleža's scepticism to Rousseau's idealism or the war of all against all)
Autori
Marjanić, Suzana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Godišnji simpozij Hrvatskog filozofskog društva Priroda – društvo – politika. Povodom 300. godišnjice rođenja Jean-Jacquesa Rousseaua, knjižica sažetaka
/ Jurić, Hrvoje - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2012, 38-38
ISBN
978-953-164-167-8
Skup
Godišnji simpozij Hrvatskog filozofskog društva Priroda – društvo – politika. Povodom 300. godišnjice rođenja Jean-Jacquesa Rousseaua
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 22.11.2012. - 24.11.2012
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Krleža; Rousseau; Vučjak
Sažetak
Što se tiče ideosfere 18. stoljeća, u svakom slučaju Krleži je bliži Voltaire od Rousseaua, prema kojemu "ostaje sumnjičav" (Žmegač 1986:23). Navedeno pokazuje npr. Krležina negacija rousseauovskoga idealizma na primjeru vučjega mentaliteta Vučjaka (1923): homo homini lupus (Plaut, Thomas Hobbes), bellum omnia contra omnes (Thomas Hobbes). Upravo u tome kontekstu možemo iščitati Hadrovićevu negaciju Horvatova bijega na selo, negaciju Rousseauova zagovora povratka prirodi za kojega podsjeća kako ga je objavio "Hrvatski pedagoški zbor osamdeset i treće ili devedeset i treće". Pritom u konceptu Krležine antitetičke vrteške, poslužimo se Lasićevom teorijskom metaforom, Hadrovićeva je negacija Rousseauove vjere u prirodnu dobrotu čovjeka izrečena u kontekstu njegove negacije anarhoidne snage zelenoga kadra čiji slom Krleža nikada nije prežalio. I nadalje slijedom Krležine antitetičke vrteške: i dok u dijaloškom eseju Razgovor o demokraciji (1960) Rousseauov koncept demokracije lice A određuje kao "babicu demokracije", lice B (koje očito dijeli Krležin glas, u Genetteovu određenju) određuje kao "fantom", "prost čarobnjački trik". Odnosno, kao što je Nietzsche atribuirao Rousseaua kao "otrovnoga pauka duše, tarantelu", na što nas Matoš podsjeća u eseju Dvjestagodišnjica Jeana-Jacquesa Rousseaua (Vijenac, 1912).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Etnologija i antropologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
189-0000000-3626 - Kulturna animalistika: knjiž., folklor., etnološki i kulturnoantropol. prilozi (Zaradija-Kiš, Antonija, MZOS ) ( CroRIS)
189-1890666-0664 - Interpretativne razine tradicije (Lozica, Ivan, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb
Profili:
Suzana Marjanic
(autor)
