Naslov
Tragom novinskoga članka o Urbofestu: Kugla glumište i Gotovčeva zvučna akcija
(Following along the trail of a newspaper article On the Urbofest: the Kugla glumište and Gotovac’s sound action)

Autori
Marjanić, Suzana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Kultura, identitet, politika - Znanstveni skup u čast Dunji Rihtman-Auguštin, knjižica sažetaka / Valentina Gulin Zrnić, Sanja Lesić, Ljiljana Marks, Ines Prica, Reana Senjković, Tvrtko Zebec - Zagreb : Institut za etnologiju i folklOris tiku (IEF), 2012

Skup
Kultura, identitet, politika - Znanstveni skup u čast Dunji Rihtman-Auguštin

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 25.10.2012. - 27.10.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Dunja Rihtman-Auguštin; Tomislav Gotovac; Kugla glumište

Sažetak
Izlaganje polazi od članka Travnjaci postali gledališta, a balkoni lože (Vjesnik, 29. svibnja 1979.) Dunje Rihtman-Auguštin, što ga je, kako sama navodi, napisala po narudžbi organizatora manifestacije Proljeće u Novom Zagrebu, koja se te godine održala po treći put. Pritom autorica napominje kako je u isto doba održan i 10. Muzički biennale s programom pod nazivom Urbofest (Zagreb, 12. – 18. svibnja 1979.), kojim se nastojalo poništiti barijere recepcijske isključivosti neoavangardnoga i postavangardnoga elitizma (tog istog festivala) s obzirom da se te godine jedan dio programa Biennalea odvio i na otvorenom. Ukratko, tragom spomenutoga novinskoga članka pokazat ćemo tematski susret manifestacije Proljeće u Novom Zagrebu i Urbofesta, s naglaskom na dvjema izvedbama u okviru posljednje manifestacije. Naime, u okviru Urbofesta Kugla glumište 12. svibnja 1979. s početkom u 14 sati izvodi svoj dada-cirkus Priča o djevojci sa zlatnim ribicama i cirkusu Plava zvijezda na Trgu kralja Tomislava i prostoru ispred zagrebačkoga Glavnog kolodvora, kojim je ta naša tada najistaknutija alternativna kazališna skupina dadaistički materijal izvedbeno "zamotala" u cirkusku foliju kako bi privukla što više prolaznika i namjernika. Na istoj manifestaciji Tomislav Gotovac istoga dana točno u podne (na znak Gričkoga topa) izvodi i akciju 100 (Fućkanje), u kojoj se prvi puta izvedbeno javno ogolio, što se tiče javnoga prostora Zagreba. Da podsjetimo – u pozadini tog svibanjskog kakofonijsko-zviždalačkoga zvukovnoga objekta, hepeninga na jednoj od zgrada dominirala je slika J. B. Tita. Pritom je akciju 100 (Fućkanje) Gotovac često označavao kao svoju prvu anarhoidnu akciju u Zagrebu, nakon čega je, među ostalim, uslijedila i osma akcija-objekt Šišanje i brijanje u javnom prostoru III., kad je obrijao (i) glavu, što je bila tjelesna uvertira za desetu akciju-objekt Zagreb, volim te!, njegovo drugo javno skidanje u javnom prostoru Zagreba (Gotovac 2008:68). Završno zadržat ćemo se na Dunjinu promišljanju o polemikama, koje su se vodile tih godina, o tzv. elitnoj (visokoj) i masovnoj, popularnoj (niskoj) kulturi, a u konceptu zahtjeva za demokratizacijom umjetnosti, koji je postavila nova umjetnička praksa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA