Naslov
Hodočasnička putovanja i oporučna darivanja: hrvatski iseljenici u Mlecima i loretsko svetište (15.–16. stoljeće)
(Pilgrimages and Testamentary Bequests: Croatian Immigrants in Venice and the Shrine of Loreto (from the Fifteenth to the Sixteenth Century))

Autori
Čoralić, Lovorka

Izvornik
Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (1330-7134) 30 (2012); 155-172

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Loreto; Mleci; hodočašća; kasni srednji vijek; rani novi vijek; crkvena povijest; hrvatska povijest; hrvatsko-talijanske veze
(Loreto; Venice; pilgrimages; the Late Middle Ages; the Early Modern Period; ecclesiastical history; Croatian history; Croatian-Italian connections)

Sažetak
Za malo koji grad na Apeninskom poluotoku možemo kazati da je imao toliko važnu ulogu u hrvatsko-talijanskim povijesnim, kulturnim i crkvenim vezama kao Loreto. Smješten u regiji Marke, području koje je s hrvatskim uzmorjem kroz sva stoljeća imalo bogate gospodarske i kulturne veze, Loreto je – kao jedno od vodećih marijanskih hodočasničkih središta – oduvijek bio željena destinacija hrvatskih hodočasnika. Tome je, nedvojbeno, osobito pridonijela predaja o prijenosu nazaretske kućice Svete Obitelji u Trsat (1291.) te nedugo potom (1294.) u Recanati i Loreto. U Loretu je tijekom srednjega vijeka, kao i u ranom novovjekovlju, djelovala i snažna hrvatska iseljenička skupina koja je u središnjoj loretskoj crkvi sv. Marije imala svoju bratovštinu. Ondje je, nadalje, koncem 16. stoljeća osnovan Hrvatski zavod za izobrazbu katoličke mladeži kojoj je bio namijenjen misionarski rad duž europskog jugoistoka. Središnja tema rada odnosi se na hrvatske iseljenike u Mlecima i njihove veze s Loretom u 15. i 16. stoljeću. Na osnovu izvorne građe (bilježničke oporuke iz Archivio di Stato di Venezia) u prvom dijelu rada donose se opći podaci o hrvatskim iseljenicima koji su održavali veze s Loretom (podrijetlo iseljenika, zanimanja, mjesta stanovanja, gospodarske mogućnosti, veze s drugim sunarodnjacima, vjerski život i dr.). U drugom dijelu rada podrobno se raščlanjuju konkretni oblici spominjanja Loreta u njihovim oporukama. Riječ je o imenovanju zamjenskih hodočasnika u Loreto, upućivanju legata za služenje misa zadušnica u tamošnjoj Gospinoj crkvi te obdarivanju loretskog svetišta konkretnim donacijama (najčešće novčanim). Svi nam navedeni pokazatelji potvrđuju kako je Loreto od samih početaka svog izrastanja u jedno od vodećih europskih hodočasničkih središta, za Hrvate imao posebno važnu ulogu te je za proučavanje povijesti Crkve u Hrvata, ali i hrvatsko-talijanskih veza općenito, nezaobilazna sastavnica koja zavrijeđuje istraživačku pozornost.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA