Pregled bibliografske jedinice broj: 609737
Salonitanske stele iz Garagninove zbirke u Trogiru
Salonitanske stele iz Garagninove zbirke u Trogiru // Građa i prilozi za povijest Dalmacije, 24 (2012), 24; 369-389 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 609737 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Salonitanske stele iz Garagninove zbirke u Trogiru
(Salona Tablets out of Garagnin’s Trogir Collection)
Autori
Sedlar, Ana
Izvornik
Građa i prilozi za povijest Dalmacije (0351-4307) 24
(2012), 24;
369-389
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Ivan Luka Garagnin; Ivan Danilo; Ivan Josip Pavlović-Lučić; istraživanje Salone; skupljanje antičkih spomenika; Marmora Traguriensia; natpisi; stela; amfiteatar
(Ivan Luka Garagnin; Ivan Danilo; Ivan Josip Pavlović-Lučić; research of Salona; collecting ancient monuments; Marmora Traguriensia; inscriptions; stela; amphitheater)
Sažetak
Krajem XVIII. i početkom XIX. stoljeća kada su Europi započela organizirana arheološka iskopavanja, poraslo je zanimanje austrijskih vlasti i za dalmatinske antičke lokalitete. Prvim konzervatorom (glavnim nadzornikom za antikne spomenike i umjetničke predmete) 1805. godine imenovan je Ivan Luka Garagnin. U kratkom vremenu svoje službe (travanj 1805. – kolovoz 1805.) proveo je dvije istraživačke kampanje u Saloni (na Grudinama te na prostoru amfiteatra). Uz iskopavanja vodio je i dokumentaciju nalaza. Arheološke spomenike druge kampanje naslikao je Garagninov „vještak-mjernik“ Ivan Danilo. Međutim, rezultati istraživanja nisu zadovoljili očekivanja vlasti kojoj je jedini interes bio nabavka atraktivnih antikviteta te je prestalo financiranje istraživanja i Garagninova služba. Dio spomenika upućen je vlastima u Beč, a dio je završio u Garagninovoj privatnoj zbirci. Natpise iz zbirke 1811. godine objavio je kanonik Ivan Josip Pavlović-Lučić u djelu Marmora Traguriensia. Sredinom XIX. stoljeća Th. Mommsen prilikom posjeta Dalmaciji, zabilježio je da je dio objavljenih spomenika zagubljeni te je prema Pavlovićevom djelu natpise prenio u svoj epigrafski korpus (Corpus inscriptionum Latinarum). Tom prilikom usporedio je Pavlovićev prijepis s očuvanim spomenicima, ali ne i s Danilovim crtežom. Budući da nisu sačuvani svi naslikani predmeti (od pet prikazanih stela, tri su zagubljene), Danilov crtež i Pavlovićevo tiskano djelo, jedinstven su izvor za poznavanje tih spomenika. U ovom radu nastojalo se komparacijom prikazanih stela na crtežu i u tiskanim djelima s očuvanim stelama uočiti vjerodostojnost tih, ali i kasnijih epigrafskih objava koje se odnose na ove spomenike.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti
