ࡱ> PRO'`  Ibjbj{P{P4P:: <      $h& &   .    G $0 >/ ,[ $ E &&  D8 d8  PETROLO`KO SEDIMENTOLO`KE ZNA AJKE ALBSKIH NASLAGA NA PODRU JU TINJANSKE DRAGE (ISTRA) PETROLOGICAL SEDIMENTOLOGICAL CHARACTERISTICS OF ALBIAN DEPOSITS FROM TINJANSKA DRAGA (ISTRIA) Vlatko Br i Croatian Geological Survey, Sachsova 2, P.O.Box 268, HR-10000 Zagreb, Croatia; ( HYPERLINK "mailto:vbrcic@hgi-cgs.hr" vbrcic@hgi-cgs.hr) Klju ne rije i: alb, Istra, Tinjanska draga, Jadranska karbonatna platforma Keywords: Albian, Istria, Tinjanska draga, Adriatic Carbonate Platform Detaljnim snimanjem geolokoga stupa opisane su naslage gornjeg alba u sredinjoj Istri, nekoliko kilometara zapadno od mjesta Sveti Petar u umi. Naslage su otvorene uz zasjek ceste koja od Sv. Petra u umi vodi preko Tinjanske drage na zapadu i dalje na sjever prema Tinjanu. Stup je prethodno snimljen za potrebe izrade OGK RH 1:50 000. Karbonatni sedimenti gornjega alba u ju~noj Istri su zastupljeni peritidalnim i foreshore vapnencima koji su mjestimice slabije ili ja e kasnodijagenetski dolomitizirani. Ponegdje ovi sedimenti potpuno prelaze u viae manje iste kasnodijagenetske dolomite. Kontakt naslaga gornjeg apta i donjeg alba obilje~ena je emerzijom s okraavanjem te sporadi nim zapunama gline i glinovitog lapora. Periplimni karbonati sadr~e i tempestite, a naviae prevladavaju facijesi prednjeg ~ala (peritidal u shoreface). Prijelaz je obilje~en i tendencijom opliavanja (TI`LJAR i dr., 1995). Ukupna debljina naslaga je 82,8 m (bez prekrivenih naslaga u rasjednoj zoni), a u slijedu se izmjenjuju razli iti litotipovi plitkomorskih vapnenaca i dolomita, povremeno prekinuti pojavama tamnih ulo~aka bre a, lapora i/ili glina. Naslage nisu zna ajnije tektonski poremeene, a veoma blago povijanje i nagnutost pod svega nekoliko stupnjeva vidljiva je samo na nekoliko mjesta. Naslage su dobro uslojene, debljine slojeva kreu se od svega nekoliko centimetara pa do mjestimi no nekoliko metara. Na temelju podataka prikupljenih tijekom detaljnog snimanja i kabinetskih analiza izraen je detaljni geoloaki stup u mjerilu 1:100, a od ukupno 9 reprezentativnih uzoraka selektiranih za mikroskopiranje u prolaznoj svjetlosti odabrana su dva za analizu primjenom metode katodoluminiscentne mikroskopije (CL). Meu vapnencima dominiraju sitnozrnasti, dobro sortirani, peloidnointraklasti ni grejnstoni i pekstoni u izmjeni s peloidnim i skeletnim vekstonima i madstonima. Mjestimice se pojavljuju LLH-stromatoliti i peritajdalne bre e, nastali kao talozi za vrijeme olujnih plima (storm tide deposits). Zrnasti vapnenci (peloidni i intraklasti ni grejnstoni do pekstoni) i peritajdalne bre e talo~e se u plitkom subtajdalu i intertajdalu s poviaenom energijom vode, odnosno foreshore okoliau. Prou avani slijed naslaga pripada treoj megasekvenciji (gornji alb-santon) transgresivnih platformnih peritajdalnih karbonata koja zapo inje postupnom i oscilirajuom transgresijom po etkom mlaega alba, odnosno K-3 megafacijesu peletnih i stromatolitnih vapnenaca periplimnih i plimnih ravnica s ciklusima opliavanja naviae. Naslage su karakteristi ne po izmjenama tankoslojevitih peletnih vekston/pekstona do grejnstona s LLH-stromatolitima. Ovakvi facijesi se pojavljuju na cijelom podru ju karbonatne platforme. Unutar vekstona nalaze se skeleti zelenih alga Salpingoporella dinarica, gastropodi, ostrakodi, te bentosne foraminifere. Okolia l n p r . 0 | ~ Ǽt^tMtB7hnhH+mHsHhnh mHsH hnh*860JCJaJmHsH+jhnh*86CJUaJmHsH%jhnh*86CJUaJmHsHhnh*86CJaJmHsHhnh CJaJmHsHhnhu4mHsHhnh 5mHsHhnhPmHsHhW{mHsHh6+hW{5CJaJmHsHhnh5CJaJmHsHhnhW{5CJaJmHsHn p r B > ? z|`b $`a$gd6+$a$gd]$7$8$H$`a$gd= $`a$gdxj$a$gd $a$gd'6a$a$gd6+$a$gd$N I  = > j (h "LTV BZ\^HǼ弴张堕hnhyYU6]mHsHhnhyYUmHsHh mHsHh2##h=6mHsHh]mHsHh2##h=mHsHhxjmHsHhnhNkmHsHhnhamHsHh=mHsHhnho`mHsHhH+mHsH2Htvxz|tJLlnrtv68<>^`b*pϼϱϱϪ埗|qi^hhmHsHhmHsHhnhamHsHh mHsHh:hmmHsHhNkmHsHh:mHsHh:h:mHsH h:h:hnhm mHsHhnh]mHsHh]mHsHhnhNkmHsHhnhmHsHh=mHsHhnhyYUmHsHhyYUmHsH$H,.2rjlnp0d$ϻϳvkvh h]mHsHh9| h]mHsHhnh]mHsHh]mHsHh4Lh4L6mHsHh4LmHsHh4Lh4LmHsHh6+mHsHhShS6mHsHhSmHsHhShSmHsHhhmHsHhmHsHhhmHsHh mHsH*b2288<<==xAzA|A $7$8$H$a$gdm4 $7$8$H$a$gd]$7$8$H$`a$gd.$7$8$H$`a$gd- $7$8$H$a$gd-$7$8$H$`a$gd]$7$8$H$`a$gd6+ $`a$gd6+ $`a$gd5$VX8 : H J p r !2!!!!2222222222@33333344>4@4r4t444"565h5n55555L6N677b7777486888̴̴̴̼̼̼̼̼̬ĤhumHsHh-mHsHh.mHsHh)mHsHh4pmHsHh4ph4pmHsHhmHsHUh9| h]6mHsHh]mHsHh9| h]mHsH=talo~enja je veoma plitki subtajdal i intertajdal (TI`LJAR, 1978b; TI`LJAR i VELI, 1991; VLAHOVI, 1999). Procesi kao ato su plima i oseka, progradacija plimnih ravnica, migracija prudova i karbonatnih pjea anih tijela, rast krpastih grebena, te stalno poveavanje debljine istalo~enih naslaga u potplimnoj zoni, zajedno uzrokuju relativno smanjivanje morske razine ato se jasno vidi iz ciklusa opliavanja naviae. Ovisno o tome koji je od navedenih imbenika prevladavao u sedimentnom okoliau, lanovi ciklusa u vertikalnom slijedu se razlikuju po litoloakim karakteristikama (granulometrija, strukture i teksture, debljina naslaga i sl.). Na detaljnom geoloakom stupu se mogu jasno izdvojiti takvi ciklusi koji esto zavraavaju erozijskom granicom ili sedimentima plimnih kanala (klastiti u lateralnoj izmjeni s glinama i laporima). Dijagenetske promjene kao ato su de/dolomitizacija i silicifikacija ustanovljene su u nekoliko slojeva unutar stupa. Mikroskopiranjem razli itih uzoraka uo eni su primjeri kasnodijagenetske dolomitizacije, ali i dedolomitizacije. U takvim uzorcima dio idiomorfnih romboidalnih kristala dolomita je djelomi no transformiran u mikritni matriks, a u nekim dolomitiziranim uzorcima se vide i reliktne strukture (primarni bioklasti ni materijal). Katodoluminiscentnim mikroskopiranjem uo en je autigeni rast kvarca (silicifikacija) u obliku rozeta (luminiscira tamnoplavo) unutar prethodno dolomitiziranog i dedolomitiziranog (luminiscira svijetlo crveno) primarnog ostrakodnog mikrita. Detaljnim snimanjem geoloakoga stupa, uzorkovanjem karakteristi nih litofacijesa, mikroskopiranjem i katodoluminiscencijom odabranih uzoraka dokazani su plitkomorski uvjeti talo~enja s prevladavajuim sedimentacijskim okoliaima plimnih ravnica s pojavama plimnih kanala za vrijeme alba na prostoru Tinjanske drage u sredianjoj Istri. Cijeli prostor je povremeno bio izlo~en du~im ili kraim emerzijama. Za to vrijeme odvijali su se procesi dolomitizacije. LITERATURA: TI`LJAR, J. (1978b): Onkolitni i stromatolitni vapnenci u donjoj kredi Istre (Hrvatska, Jugoslavija), Geoloaki vjesnik 30/2, 363-382, Zagreb. TI`LJAR, J. & VELI, I. (1991): Carbonate facies and depositional enviroments of the Jurassic and lower Cretaceous of the coastal Dinarides (Croatia) - Geol. Vjesnik, 44, 215-234, Zagreb TI`LJAR, J., VLAHOVI I., MATI EC, D. & VELI, I. (1995): Vodi  ekskurzija 1. Hrvatskog geoloakog kongresa-Opatija 1995; 67 110; Institut za geoloaka istra~ivanja (IGI), Zagreb. VLAHOVI, I. (1999): Karbonatni facijesi plitkovodnih talo~nih sustava od kimerid~a do gornjega alba u zapadnoj Istri. - Disertacija, RGN fakultet Sveuciliata u Zagrebu, 327 str. VLAHOVI, I. & TI`LJAR, J. (2003): Evolution of depositional environments from the Paleozoic to the Quaternary in the Karst Dinarides and the Panonian Basin, 22nd IAS Meeting of Sedimentology - Opatija 2003. - Field Trip Guidebook, Institute of Geology, Zagreb, 2003. 886989999999::::8;:;;;;;<<<T<V<<<D=F=====L>f>h>>2?4?r?t??@@@@@@@ AA8AvAǿҴh26*mHsHh$NmHsHhOEmHsHhWmHsHhm4mHsHhm4hm4mHsHh.mHsHh.h.mHsHhmHsHhumHsHh4pmHsHh4ph4pmHsHh4phmHsH4vAxAzA|AAABBBBBBBCC(D*DRDTDfDhDvDxDDDDDDDEEEzFFFFGGGGGGGGG@HBHrHtHvHxHHHHHHH Iݿտʓտտտտտտտhx1h7-mHsHhx1h6+mHsHhx1ho`mHsHhx1h}mHsHhx1homHsHhx1hbomHsHhGmHsHhx1h0nmHsHhx1mHsHh1tmHsHhomHsH9|AAAAB*DEF I$07$8$H$^`0a$gdx1 $7$8$H$a$gdm421h:pH+/ =!"#$% DyK vbrcic@hgi-cgs.hryK Jmailto:vbrcic@hgi-cgs.hryX;H,]ą'c@@@ NormalCJ_HaJmH sH tH >A@> Zadani font odlomkaVi@V Obi na tablica4 l4a .k@. Bez popisa6U@6 *86 Hiperveza >*B*phPWXTU>?|}op } ~ WXl'000000000000000000000000000000000000000000}pl'00,00 p00000(00000 00 00 000 H$8vA I%&b|A I' I?QX8@0(  B S  ?yyT;yҒy :4[8b8*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagstimeC*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsphone $R15082,8 mHourMinuteo:ls ProductIDtransqzX\%(1oq w d p 09 #,lw"#(>K^cdhirVXSU=?{}np | ~ VXkl&' @GHOP_ceij 25||11pbc } KLWXbcllxy~MN/0ORKLMN[\]^:9]m4Dm 9| 2##26*H+7-.u4u 5*86:0>s<@4L$NyYUo`'6akj#Mobo4p1tW{uW= (Nk]6+g0nPa)5 ?"xjSOEnomx1/W-Ge}VsH@@UW????? ? ?   @ 2UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"qh8rFW , ,r4d2QHP)?W{2VPETROLO`KO SEDIMENTOLO`KE ZNA AJKE ALBSKIH NASLAGA NA PODRU JU TINJANSKE DRAGE (ISTRA)vbrcicvbrcicOh+'0$0<L \h    `PETROLOŠKO–SEDIMENTOLOŠKE ZNAČAJKE ALBSKIH NASLAGA NA PODRUČJU TINJANSKE DRAGE (ISTRA)vbrcicNormalvbrcic17Microsoft Office Word@'@"͵@@<՜.+,D՜.+,H hp  )HGI-CGS, ' ]PETROLOŠKO–SEDIMENTOLOŠKE ZNAČAJKE ALBSKIH NASLAGA NA PODRUČJU TINJANSKE DRAGE (ISTRA) Naslov 8@ _PID_HLINKSAlQ>mailto:vbrcic@hgi-cgs.hr  !"#$%&'(*+,-./023456789:;<=>@ABCDEFHIJKLMNQRoot Entry FGSData )1Table1WordDocument4PSummaryInformation(?DocumentSummaryInformation8GCompObjs  F!Microsoft Office Wordov dokument MSWordDocWord.Document.89q