Pregled bibliografske jedinice broj: 609630
Osnovno o genezi, sastavu i trošenju eocenskog fliša hrvatskog obalnog pojasa
Osnovno o genezi, sastavu i trošenju eocenskog fliša hrvatskog obalnog pojasa // Rudarsko-geološko-naftni zbornik, 25 (2012), 47-62 (međunarodna recenzija, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 609630 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Osnovno o genezi, sastavu i trošenju eocenskog fliša hrvatskog obalnog pojasa
(Some Characteristics of Eocene Flysch Genesis, Composition and Weathering in Croatian Coast Belt)
Autori
Toševski, Aleksandar ; Grgec, Damir ; Padovan, Božo
Izvornik
Rudarsko-geološko-naftni zbornik (0353-4529) 25
(2012);
47-62
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
fliš ; bazen predgorja ; olistoliti ; lapor ; mehaničko trošenje ; kemijsko trošenje ; Slani Potok ; selektivna erozija ; zona trošenja
(flysch ; foreland basin ; olistolith blocks ; marl ; mechanical weathering ; chemical weathering ; Slani Potok ; selective erosion ; weathering zone)
Sažetak
Najzastupljeniji litotipovi eocenskog flišnog slijeda hrvatskog obalnog pojasa su breče, konglomerati, (bio)kalciruditi, (bio)kalkareniti, pješčenjaci, prahovnjaci, šejlovi i lapori. Sastavni dio eocenskog fliša mogu biti i olistoliti, a na površini su uočeni samo na širem splitskom području. Mehaničko trošenje flišnih stijenskih masa dominantno je u odnosu na kemijsko koje je za praktične potrebe skoro pa zanemarivo. Mehaničko trošenje uzrokovano je tektonikom te ponavljanjem procesa sušenja i vlaženja. Događa se u inženjerskom vremenu, ne geološkom, što diktira način iskopa, zaštitu kosina i građevinskih jama u flišnim stijenskim masama. Količina erodiranog materijala može premašivati 20000 m3/km2/god. Najpodložniji eroziji su litotipovi koji su dominantno izgrađeni od klasta dimenzija praha i gline. Sliv Slanog Potoka u Vinodolskoj dolini dominantno izgrađuju eocenski flišni sedimenti. Karakterističan je po tome što predstavlja za sada jedinu poznatu lokaciju u sklopu Vanjskih Dinarida u Hrvatskoj gdje kemijsko trošenje fliša prevladava u odnosu na mehaničko, a navedeno je uzrokovano kristalizacijom minerala tenardita. Precizno određivanje debljine zone trošenja flišnih, ali i svih ostalih vrsta stijenskih masa, od iznimnog je značaja u geotehnici. Najčešće se zona trošenja određuje na slijedeća četiri načina: vizualno na izdanku, kartiranjem jezgre bušotine, analizom brzina primarnih seizmičkih valova te analizom otpornosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
