Pregled bibliografske jedinice broj: 609525
Nekoliko naglasaka riječke industrijske tradicije
Nekoliko naglasaka riječke industrijske tradicije // Grad za 21. stoljeće, Prvi hrvatski simpozij o preobrazbi industrijskog nasljeđa u novu urbano- pejsažnu scenografiju / Goršić, Mirjana (ur.).
Karlovac: Društvo arhitekata, građevinara i geodeta Karlovac, 2001. str. 181-193 (pozvano predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 609525 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Nekoliko naglasaka riječke industrijske tradicije
(A few highlights of Rijeka's industrial tradition)
Autori
Bradanović, Marijan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
Grad za 21. stoljeće, Prvi hrvatski simpozij o preobrazbi industrijskog nasljeđa u novu urbano- pejsažnu scenografiju
/ Goršić, Mirjana - Karlovac : Društvo arhitekata, građevinara i geodeta Karlovac, 2001, 181-193
Skup
Grad za 21. stoljeće, Prvi hrvatski simpozij o preobrazbi industrijskog nasljeđa u novu urbano- pejsažnu scenografiju
Mjesto i datum
Karlovac, Hrvatska, 20.06.2000. - 21.06.2000
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Rijeka; arhitektura; industrijska baština
(Rijeka; architecture; industrial heritage)
Sažetak
Donose se primjeri manufakturno-industrijske arhitekture grada Rijeke. Započinje se s lazaretom Sv. Karla iz 1725. godine a nastavlja s rafinerijom šećera, uz isticanje gotovo nepoznate okolnosti da je ondje uz upravnu palaču sačuvana i arhitektura pogona za rafiniranje iz polovice 18. stoljeća. Nadalje se na ovom prostoru Potoka tj. zapadnoga ishodišta riječke manufakturno- industrijske proizvodnje opisuje razvoj tvornice duhana tijekom 19. st. i metalurškoga pogona 20. stoljeća, uz isticanje da je cjelina nekadašnje tvornice “Rikard Benčić” spomenik dva i po stoljeća neprekinuta kontinuiteta manufakturno- industrijske proizvodnje. U istočnom dijelu grada ističu se: tvornica papira, novi lazaret u Martinšćici i talionica olova Plumbum. Na suprotnom kraju grada industrija se širi zapadnije od Potoka na proctor Mlake, gdje niču rafinerija nafte i pogoni za proizvodnju torpeda. Kod potonjih, osobito se u smisli funkcionalnosti arhitekture valoriziraju kasni pogoni, podizani u doba talijanske uprave. Zaključno se ističe nedovoljna konzervatorska valoriziranost industrijske baštine Rijeke i potreba da se, ponajprije radi promišljanja modela zaštite, ona afirmira na nacionalnoj i međunarodnoj razini.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti
