Naslov
Povijesni prikaz i pravni karakter normativnih akata Republike Srpske Krajine
(Historical Overview and the legal Character of the Normative Acts of the Republic of Srpska Krajina)

Autori
Brekalo, Miljenko

Izvornik
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (1330-349X) 33 (2012), 2; 551-572

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija; Socijalistička Republika Hrvatska; Republika Hrvatska; Republika Srpska Krajina; konvalidacija; normativna aktivnost; normativni akti.
(Federal Republic of Yugoslavia; Socialist Republic of Croatia; Republic of Srpska Krajina; convalidation; normative activities; normative act.)

Sažetak
Analizom svih normativnih rješenja tzv. Republike Srpske Krajine vrlo lako se može zaključiti da je većina zakonskih rješenja kompilirana iz tadašnjih pozitivnih legislativa Republike Srbije i Savezne Republike Jugoslavije. Aktivnost krajinskih vlasti na izradi njihovih zakonskih i podzakonskih akata ne možemo kvalificirati normativnom aktivnošću. Osnovni razlog nalazi se u činjenici da su mnogobrojni akti doneseni suprotno odredbama čl. 366. i 367. Ustava SRH, odnosno odredbama čl. 293., 296. i 298. Ustava SFRJ. Pored toga, glavnina zakonodavnog korpusa Republike Srpske Krajine donesena je u razdoblju od početka 1992. do polovice 1995., dakle, u vremenskom razdoblju kad je Republika Hrvatska bila priznati međunarodno-pravni subjekt. Naime, zakonodavni postupak u Republici Hrvatskoj (postupak donošenja zakona) reguliran je Ustavom RH i Poslovnikom Hrvatskog sabora. Glede narečenog, aktivnost pobunjenih Srba na izradi njihovih zakonskih i podzakonskih akata jedino se može definirati kao kvazinormativna aktivnost, jer nema ustavno uporište u nijednom od navedena tri ustava. Unatoč navedenoj činjenici, vlasti Republike Hrvatske poštivale su visoke demokratske i pravne standarde u pogledu normativne aktivnosti RSK. Stoga razloga, donijele su Zakon o konvalidaciji, koji je uz još tri podzakonska teksta regulirao konvalidaciju propisa RSK. Naime, konvalidacija normativnih akata RSK nije bila moguća jer su bili suprotni odredbama Ustava Republike Hrvatske i Ustavnim zakonom o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj i drugim zakonima Republike Hrvatske. Drugim riječima, to znači da, argumento a contrario, svi akti RSK imaju onakav pravni značaj kakav su imali prije donošenja propisa o konvalidaciji, i poslije toga, to su bili i ostali pravno nepostojeći akti, kako prema pozitivno-pravnim propisima Republike Hrvatske, tako i prema odredbama međunarodnog prava. Naime, njihov pravni/stvarni učinak svodi se samo na privremeno onemogućavanje nadležnosti hrvatskih tijela vlasti da redovito obavljaju svoje dužnosti na privremeno okupiranim područjima Republike Hrvatske.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo, Povijest

POVEZANOST RADA