Pregled bibliografske jedinice broj: 609451
HEINZ KINDERMANN (I SLAVKO BATUŠIĆ) O HRVATSKOJ DRAMI I KAZALIŠTU U (JUŽNO)SLAVENSKOM KONTEKSTU OD SREDNJEG VIJEKA DO IMPRESIONIZMA
HEINZ KINDERMANN (I SLAVKO BATUŠIĆ) O HRVATSKOJ DRAMI I KAZALIŠTU U (JUŽNO)SLAVENSKOM KONTEKSTU OD SREDNJEG VIJEKA DO IMPRESIONIZMA // KRLEŽINI DANI U OSIJEKU 2011. Naši i strani povjesničari hrvatske drame i kazališta, teatrolozi i kritičari. Drugi dio. / Hećimović, Branko (ur.).
Zagreb : Osijek: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2012. str. 169-185 (poster, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 609451 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
HEINZ KINDERMANN (I SLAVKO BATUŠIĆ) O HRVATSKOJ DRAMI I KAZALIŠTU U (JUŽNO)SLAVENSKOM KONTEKSTU OD SREDNJEG VIJEKA DO IMPRESIONIZMA
(HEINZ KINDERMANN (AND SLAVKO BATUŠIĆ) ABOUT CROATIAN DRAMA AND THEATER IN THE (SOUTH)SLAVIC CONTEXT FROM THE MIDDLE AGES TILL IMPRESSIONISM)
Autori
Uvanović, Željko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
KRLEŽINI DANI U OSIJEKU 2011. Naši i strani povjesničari hrvatske drame i kazališta, teatrolozi i kritičari. Drugi dio.
/ Hećimović, Branko - Zagreb : Osijek : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2012, 169-185
ISBN
978-953-154-168-8
Skup
KRLEŽINI DANI U OSIJEKU 2011. Naši i strani povjesničari hrvatske drame i kazališta, teatrolozi i kritičari. Drugi dio.
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 05.12.2011. - 08.12.2011
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Heinz Kindermann; "Theatergeschichte Europas"; povijest slavenskog i hrvatskog kazališta;
(Heinz Kindermann; "Theatergeschichte Europas"; history of Slavic and Croatian drama and theater)
Sažetak
Kindermann je erudit i entuzijast koji je uspio u svojih 7 autorskih svezaka prezentirati silno bogatstvo informacija iz čitavog niza izvora sekundarne literature. Dokazao je silni talent za sintetičko sažimanje, pri čemu su tekstovi mjestimice nalikuju leksikografskom diskursu, uz obvezatan dodatak zanimljivih pojedinosti i pikanterija. Pred očima nam je zanimljiva slitina znanja, verbalnih i slikovnih informacija. Ali ipak, njegovo je djelo tek prva korisna informacija za njemačke čitatelje koji će ipak morati potražiti bolje izvore i tekstove hrvatskih stručnjaka (u slučaju povijesti hrvatskog teatra) koje bi trebalo prevesti na engleski (i njemački) jezik. Nekima je zapelo za oči da početke hrvatske književnosti i kazališta Kindermann imenuje kao „srpsko-hrvatskim“, međutim očito se radi o „lekturi“ i „korekturi“ pod pritiskom iz Beograda, koji i dan danas, u nedostatku mogućnosti da u razdoblju srednjeg vijeka, renesanse, baroka itd. istakne neke svoje veličine, u svoj nacionalni kanon stavlja ono što mu ne pripada, tj. kiti se tuđim perjem. No, tom temom su se već pozabavili Viktorija Franić Tomić (2011.), Stjepan Damjanović (2012.) i Stipe Kutleša (2012.) Konačno, možda zabrinjavaju neki dijelovi povijesti kazališne povijesti u Češkoj, koju Kindermann konzekventno naziva „Böhmen und Mähren“.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Povijest umjetnosti
