Naslov
Religija i politika u postkomunističkom društvu: hrvatski primjer
(Religion and Politics in Post-Communist Society: The Croatian Example)

Autori
Kumpes, Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
25.07

Godina
2012

Stranica
215

Mentor
Cifrić, Ivan

Ključne riječi
religija; politika; etničnost; politizacija religije; postkomunističko društvo; tranzicija; sociologija religije; sociologija etničnosti; sociologija politike; Hrvatska
(religion; politics; ethnicity; politicization of religion; post-Communist society; transition; sociology of religion; sociology of ethnicity; sociology of politics; Croatia)

Sažetak
U kontekstu promjena društvene uloge religije u okviru postkomunističkih tranzicijskih društava u središte istraživanja stavljen je hrvatski primjer s namjerom da se prikupe elementi za odgovor na pitanja o odnosu religije i politike i, specifičnije, o odnosu religije i etnifikacije politike te politizacije etničnosti. Nakon uvodnog obrazloženja relevantnosti teme dan je teorijsko-pojmovi okvir koji uključuje razmatranje osnovnih pojmova vezanih uz temu i društveno-povijesni kontekst, pregled sociologijskih pristupa odnosu religije i politike te uvid u ranija sociologijska istraživanja odnosa religije i politike u postkomunističkim društvima i napose u Hrvatskoj. Središnji dio rada čini analiza rezultata empirijskog istraživanja provedenog s pomoću anketnog upitnika na reprezentativnom uzorku punoljetnih građana/ki Hrvatske 2009. koja upućuje na stanovitu povezanost religijskoga i političkoga što se manifestira u društvenoj polarizaciji na temelju izraženih dimenzija religioznosti ispitanika, političkih orijentacija ispitanika te vrijednosnih orijentacija i stavova vezanih uz etničnost. Tako osim što je istraživanje pokazalo da su religiozniji ispitanici prosječno skloniji desnoj političkoj orijentaciji, da su u prosjeku oni koji su religiozniji i koji su više skloni desnoj političkoj orijentaciji manje skloni sekularnosti politike, i obratno, utvrđeno je također da su oni koji su u prosjeku religiozniji skloniji izražavanju društvene distance prema pripadnicima različitih religijskih i etničkih skupina. Zaključuje se da istraživanje tih odnosa jest važno u razmatranju odnosa religije i politike te da pruža osnovu za rekonceptualizaciju društvenih procesa koji se u tom odnosu pojavljuju, politizacije religije i "religizacije" politike u postkomunističko-tranzicijskom razdoblju koje je obilježeno povećanjem javne uloge religije u kontekstu politiziranoga simboličko-identitetskoga društvenoga sklopa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA