Naslov
Što ima i čega nema? Gramatičke i leksičko-semantičke kategorije u hrvatskome kao inome jeziku
((What is there and what is missing?) Grammatical and lexical-semantic categories in Croatian as second language)

Autori
Cvikić, Lidija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Zbronik sažetaka / Cvikić, Lidija ; Novak Milić, Jasna ; Jelaska, Zrinka - Zagreb : Hrvatsko filološko društvo, 2012

Skup
4. međunarodni znanstveni skup Hrvatski kao drugi i strani jezik IV. HDIIS

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 19.12.2012. - 20.12.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
hrvatski kao ini jezik; gramatičke kategorije; leksičko-semantičke kategorije; ima/nema
(Croatian as L2; grammatical categories; lexical and semantic categories; ima/nema)

Sažetak
U znanstvenim istraživanjima ovladavanja gramatikom hrvatskoga kao inoga jezika, kao i u radovima o njezinu opisu za neizvorne govornike, pozornost se posvećuje onim kategorijama koje učenici hrvatskoga jezika smatraju složenima, koijma se teško ovladava ili po kojima se hrvatski jezik razlikuje od materinskih jezika učenika hrvatskoga. Tako je do sada iscrpnije opisano ovladavanje rodom (Gulešić Machata 2012, Bošnjak Botica i Gulešić Machata 2007) i padežima (C Jelaska i Cvikić 2005, Udier, Gulešić Machata, Čilaš Mikulić 2006) te glagolskim vidom (Čilaš Mikulić 2012, Cvikić i Jelaska 2007) i vremenom (Novak 2002), dok je opis ovladavanja ostalim gramatičkim kategorijama uglavnom slabo istražen. Premda nema empirijskih podataka, nastavna praksa i komunikacija s učenicima hrvatskoga kao J2 pokazuje da dio učenika osjeća poteškoće u izražavanju na hrvatskome jeziku zbog činjenice da hrvatskome jeziku «nedostaje» kategorija ili gramatičko obilježje prisutno u materinskome jeziku. Primjerice, govornici engleskoga jezika osjećaju kao prepreku nedostatak kategorije određenosti, odnosno članova kao vrste riječi te pojedinih glagolskih oblika iz materinskoga jezika. Stoga se postavlja pitanje je li hrvatski jezik za neizvorne govornike dovoljno opisati na način kako ga vide izvorni govornici ili je u te opise potrebno uvesti i neke druge elemente? Na primjeru analiza opisa bezlične konstrukcije ima/nema u suvremenim gramatikama hrvatskoga jezika i udžbenicima hrvatskoga kao J2 raspravljat će se o potrebi za uvođenjem novina u opis hrvatskoga za inojezične govornike. Pokazat će se kako uvođenje u opis hrvatskoga jezika onih leksičko-semantičkih kategorija koje se tradicionalno ne navode u priručnicima za izvorne govornike, poput brojivosti (Ima kave. vs. Ima jabuka) ili određenosti (Ima jedan stan u mojoj zgradi koji se prodaje. vs. *Ima stan u mojoj zgradi koji se prodaje.) može pomoći inojezičnim govornicima u ovladavanju hrvatskim.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA