Naslov
Značajnost izvanbolničkih infekcija uzrokovanih Clostridium difficile u etiologiji dijarealne bolesti djece predškolske dobi s područja Osječko-baranjske županije
(Significance of community infections caused by Clostridium difficile in the etiology of diarrheal diseases in preschool children from Osijek-Baranja County)

Autori
Antolović Požgain, Arlen

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Osijek

Datum
19.12

Godina
2012

Stranica
132

Mentor
Miškulin, Maja

Ključne riječi
Clostridium difficile ; dijareja ; djeca predškolskog uzrasta ; etiologija ; Hrvatska ; izvanbolnička infekcija
(Clostridium difficile ; community acquired infection ; Croatia ; diarrhea ; etiology ; preschool children)

Sažetak
Pozadina istraživanja: Veliki broj dijarealnih bolesti u populaciji djece predškolske dobi čiji uzročnik nije potvrđen standardnom paletom mikrobioloških testiranja ostaje etiološki nerazjašnjen. Jedan od uzročnika dijarealne bolesti kod kojeg je uočena promjena u smislu povećane učestalosti i pojave hipervirulentnih sojeva jest bakterija C. difficile. U Hrvatskoj do sada nisu provedena istraživanja pedijatrijskih infekcija uzrokovanih bakterijom C. difficile nastalih u izvanbolničkoj sredini. Ciljevi istraživanja: Utvrditi moguće nove rizične čimbenike za nastanak infekcije uzrokovane bakterijom C. difficile u populaciji djece predškolske dobi (3-6) godina ; utvrditi udio izvanbolničkih infekcija uzokovanih bakterijom C. difficile u promatranoj populaciji ; utvrditi udio infekcija uzrokovanih bakterijom C. difficile u promatranoj populaciji koje nisu vezane uz već poznate rizične čimbenike ; procijeniti opravdanost ili neopravdanost uvrštenja pretrage na bakteriju C. difficile u paletu standardnog testiranja mogućih uzročnika infekcija probavnoga sustava u promatranoj populaciji bolesnika. Ustroj studije: Provedeno istraživanje ustrojeno je po načelu presječne studije odnosno kao tipična metoda istraživanja presjeka ili prevalencije. Istraživalo se u jednogodišnjem razdoblju tijekom 2010. i 2011. godine. Ispitanici i metode: Provedeno istraživanje obuhvatilo je 434 ispitanika u dobi od 3 do 6 godina u Osječko-baranjskoj županiji. Ispitani su uzorci stolice djece u dobi 3-6 godina starosti s područja Osječko-baranjske županije pedijatri iz specijalističkih pedijatrijskih ordinacija ili obiteljski liječnici uputili u mikrobiološki laboratorij ZZJZ Osječko-baranjske županije zbog dijarealne bolesti. U svrhu otkrivanja okolnosti nastanka infekcije te utvrđivanja poznatih rizičnih čimbenika, ali i mogućih novih rizičnih čimbenika u promatranoj skupini djece predškolske dobi, roditelji sudionika istraživanja ispunjavali su anketni upitnik. Za dokazivanje prisutnosti toksina A i B bakterije C. difficile u uzorcima stolice koristilo se imunoenzimnim testom koji omogućuje kvalitativno otkrivanje toksina. Koristilo se komercijalnim testom VIDAS C. difficile toxinA & toxinB (CDAB) proizvođača BioMerieux, Francuska, u automatiziranom imunoanalizatoru mini VIDAS. Pri tome je korištena tzv. ELFA tehnika (engl. Enzyme Linked Fluorescent Assay – ELFA). Rezultati: CDI u promatranoj populaciji značajno su povezane s primjenom antibiotika u posljednja tri mjeseca, a prema vrsti antibiotika statističku značajnost pokazuje primjena cefalosporina i amoksiklava. Dotadašnje teže bolesti djeteta te posebice gastrointestinalne bolesti pokazale su se statistički značajnim. Od mogućih novih rizičnih čimbenika statistička značajnost pokazuje mogući kontakt s određenim vrstama životinja. Zaključci: Mikrobiološki dokazan udio izvanbolničkih infekcija uzrokovanih toksinogenom bakterijom C. difficile u promatranoj populaciji predškolske djece u dobi od 3 do 6 godina iznosio je 9, 4%, što ovog uzročnika svrstava na drugo mjesto po učestalosti, odmah iza kampilobaktera. Na temelju toga može ga se smatrati značajnim uzročnikom dijarealne bolesti u promatranoj populaciji. Rezultati provedenog istraživanja ukazuju da od ukupnog broja ispitanika s pozitivnim toksinogenim sojevima bakterije C. difficile kod gotovo 30% njih nije bila primijenjena antibiotska terapija. Taj podatak govori o tome da znatan udio infekcija uzrokovanih bakterijom C. difficile nije bio vezan uz do sada potvrđene rizične čimbenike i među njima najznačajniji, primjenu antibiotske terapije. Mogući novi rizični čimbenici za nastanak izvanbolničke infekcije bakterijom C. difficile mogli bi biti vezani uz animalne izvore. Postoji statistički značajna povezenost infekcija i mogućeg kontakta s određenim vrstama životinja. Nađena učestalost infekcija uzrokovanih bakterijom C. difficile u promatranoj populaciji, za koju se smatralo da je niskorizična za CDI, znatno je veća u odnosu na učestalost drugih enteropatogena koji su uvršteni u standardnu mikrobiološku paletu pretraga kod dijarealne bolesti. Rezultati ovog istraživanja ukazuju na potrebu da se ta pretraga uvrsti među standardne pretrage kod dijerealne bolesti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA