Pregled bibliografske jedinice broj: 608922
Razina usvojenosti sintaktičke kompetencije hrvatskoga kao nasljednoga jezika kod učenika Hrvatske nastave u inozemstvu
Razina usvojenosti sintaktičke kompetencije hrvatskoga kao nasljednoga jezika kod učenika Hrvatske nastave u inozemstvu // Zbornik sažetaka / Cvikić, Lidija ; Novak Milić, Jasna ; Jelaska, Zrinka (ur.).
Zagreb: Hrvatsko filološko društvo, 2012. str. 43-43 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 608922 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Razina usvojenosti sintaktičke kompetencije hrvatskoga kao nasljednoga jezika kod učenika Hrvatske nastave u inozemstvu
(Syntactic Component Acquisition Level of Croatian as Heritage Language in Students Attending Classes of Croatian Abroad)
Autori
Pavličević-Franić, Dunja ; Aladrović Slovaček, Katarina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sažetaka
/ Cvikić, Lidija ; Novak Milić, Jasna ; Jelaska, Zrinka - Zagreb : Hrvatsko filološko društvo, 2012, 43-43
Skup
4. međunarodni znanstveni skup Hrvatski kao drugi i strani jezik IV. HIDIS
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 19.12.2012. - 20.12.2012
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
sintaktička kompetencija; nasljedni jezik; hrvatska nastava u inozemstvu; ovladavanje hrvatskim jezikom kao L2
(syntactic competence; heritage language; classes of Croatian abroad; mastering L2 Croatian)
Sažetak
Provedeno istraživanje dio je većega znanstvenoga projekta o ovladanosti hrvatskim kao inim jezikom, tijekom kojega su ispitane i analizirane jezične kompetencije (leksička, morfološka, sintaktička) djece hrvatskih iseljenika, polaznika Hrvatske nastave u inozemstvu, kojima je hrvatski nasljedni jezik. Većina ispitanika rođena je u Republici Njemačkoj i pohađa njemačke škole, ali hrvatski jezik smatra materinskim. Međutim, bez obzira na osobne stavove o hrvatskome kao materinskome jeziku, istraživanje potvrđuje da su svi ispitanici ipak kompetentniji na njemačkome koji postaje prvi jezik komunikacije. U istraživanju je sudjelovalo stotinu ispitanika koji čine vrlo heterogen uzorak jer hrvatski jezik ne uče jednako dugo, a pripadaju i različitim dobnim skupinama. Kako je hrvatska sintaksa jedan od složenijih gramatičkih sadržaja, a pritom i znatno drukčija od njemačke, cilj istraživanja bio je utvrditi stupanj ovladanosti sintaksom hrvatskoga standardnoga jezika i razinu sintakstičke kompetencije u svakodnevnim komunikacijskim situacijama. Za potrebe ovoga rada posebno je načinjen i kao instrument istraživanja korišten Test komunikacijske kompetencije. Podatci su analizirani metodom Pearsonova koeficijenta koji pokazuje korelaciju između zavisne (sintaktička kompetencija) i nezavisne varijable (dob ispitanika i godine učenja hrvatskoga jezika), a obrađeni su u SPSS statističkome programu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
227-2270729-0725 - Razvoj komunikacijske kompetencije u ranome diskursu hrvatskoga jezika (Pavličević-Franić, Dunja, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Učiteljski fakultet, Zagreb