Naslov
Pravo na pošteno suđenje u građanskom postupku prema članku 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Republika Hrvatska: s posebnim osvrtom na pravo na pošteno suđenje u razumnom roku, načelo nezavisnosti i nepristranosti sudova te neartikulirana načela prava na pristup sudu i jednakosti oružja
(Right to a fair trial in Civil proceedings from article 6 of European Convention for protection of Human Rights and Fundamental Freedoms and Republic of Croatia with emphasis on right to a fair trial within a reasonable time, right to independent and impartial tribunal and unstipulated principles of right to access to a court and equality of arms)

Autori
Grbić Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Pravni fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
28.06

Godina
2012

Stranica
395

Mentor
Prof.dr.sc. Miomir Mtulović, prof.dr.sc. Eduard Kunštek

Ključne riječi
Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda; pravo na pošteno suđenje; nezavisnost i nepristranost sudova; razuman rok; pristup sudu; jednakost oružja
(European Convention on Human Rights; the right to a fair trial; the right to an independent and impartial tribunal; reasonable time; access to a court; equality of arms)

Sažetak
Predmet je ovog rada pravo na pošteno suđenje iz članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u građanskim predmetima i to načelo nezavisnosti i nepristranosti sudova, pravo na pošteno suđenje u razumnom roku i dva neartikulirana načela, pravo na pristup sudu i načelo jednakosti oružja. Načelo nezavisnosti i nepristranosti sudova te pravo na pošteno suđenje u razumnom roku načela su koja su izričito navedena u čl. 6. Europske konvencije. Međutim, njihov sadržaj je detaljno uređen sudskom praksom Europskog suda za ljudska prava. Članak 6. navodi da svatko ima pravo na zakonom utvrđeni nezavisni i nepristrani sud. Europski sud prilikom razmatranja je li sud nezavisan razmatra sljedeće kriterije utvrđene svojom sudskom praksom: 1.) sastav suda i imenovanje sudaca 2.) trajanje njihovog mandata 3.) postojanje zaštite od vanjskih pritisaka i 4.) vanjski dojam nezavisnosti tijela koje odlučuje. Kada govorimo o nepristranosti smatra se da sud ne smije biti opterećen predrasudama u vezi s odlukom koju donosi. Postojanje nepristranosti u smislu čl. 6., mora biti utvrđeno prema subjektivnom kriteriju, što znači na temelju osobnog uvjerenja suca koji odlučuje o predmetu, i na temelju objektivnog kriterija kojim se isključuje postojanje bilo kakve opravdane sumnje u takvo njegovo odlučivanje. Pošteni sudski postupak započinje s jamstvom da pojedinac ima pravo na pristup sudu koji omogućava sve oblike sudske zaštite. Pravo na pristup sudu neartikulirano je načelo, što znači da nije izričito uneseno u tekst čl. 6. Europske konvencije. Europski sud smatra da taj članak osigurava svakomu pravo na podnošenje tužbe sudu zbog povrede njegovih građanskih prava i obveza. Međutim, to pravo predstavlja samo jedan njegov dio. Tako pravo na pristup sudu obuhvaća i pravo na donošenje konačne odluke u sporu i izvršenje konačnih i pravno obvezujućih odluka. Najvažnije od svih prešutnih načela iz članka 6. načelo je jednakosti oružja (ravnopravnosti stranaka) koje podrazumijeva da svaka stranka u postupku treba imati jednaku mogućnost iznijeti svoje stajalište i da niti jedna od njih ne smije biti u bitno povoljnijem položaju. Europski sud je utvrdio i da načelo jednakosti stranaka pred sudom podrazumijeva da stranke moraju imati jednak pristup spisima i drugim dokumentima značajnim za donošenje odluke. Nadalje u ovom radu objašnjeno je kako su Italija, Švicarska, Češka i Mađarska pokušale riješiti problem povreda navedenih načela iz čl. 6. Italija je obrađena jer je ona država koja je imala najviše povreda prava na pošteno suđenje u razumnom roku. Kako je to i veliki problem Hrvatske rješenja prihvaćena u Italiji i objašnjena u ovom radu mogla bi pomoći Hrvatskoj u rješavanju tog problema. Nadalje, obrađena je i Švicarska jer je ona država ugovornica s najmanje povreda prava na pošteno suđenje. Zatim su obrađene Češka i Mađarska jer su to države ugovornice koje su ostvarile velike pomake u zaštiti prava na pošteno suđenje i kao takve poučan su primjer Hrvatskoj. U šestom poglavlju ovoga rada iznesene su povrede prava na pošteno suđenje kroz predmete koji su se vodili protiv Republike Hrvatske pred Europskim sudom u odnosu na građanske postupke. Tako su tu objašnjeni uzroci koji su doveli do utvrđenja povreda načela nepristranosti sudova, prava na pristup sudu i jednakosti oružja kao i presude Europskog suda u tim predmetima. Također, prikazan je i način na koji je Hrvatska pokušala ukloniti takve povrede prava na pošteno suđenje. U posljednjem poglavlju ovoga rada prikazan je najveći problem hrvatskoga pravosuđa kada govorimo o povredi prava na pošteno suđenje, a to je dugotrajnost postupaka. Tako su ovdje u tri odjeljka kronološkim redom prikazane presude Europskog suda u predmetima koji su se vodili protiv Hrvatske. Podijeljene su u tri odjeljka koja odgovaraju promjenama koje je Hrvatska učinila u svom zakonodavstvu kako bi pokušala riješiti ovaj veliki problem.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA