Naslov
Posjedi Rogovske opatije na skradinskom području
(The estates of the Abbey of Rogovo in the Skradin area)

Autori
Galović, Tomislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
Skradin i Hrvatska u doba bana Pavla Šubića / Skradin and Croatia in the Times of Ban Paul Šubić

Mjesto i datum
Skradin, Hrvatska, 09.11.2012. - 10.11.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
posjedi; Rogovska opatija; skradinsko područje; srednji vijek
(estates; Abbey of Rogovo; Skradin area; middle Ages)

Sažetak
Benediktinski kraljevski samostan (monasterium regale) sv. Ivana Evanđelista u Biograda na moru utemeljen je 1060. godine. Nakon mletačkog razaranja Biograda 1125. godine i preseljenja njegovih redovnika na obližnji otok Pašman samostana nosi ime Sv. Kuzme i Damjana. Zbog svoga najvećega posjeda – Rogovo – nazivan je rogovski objedinjujći u tome nazivu obje svoje povijesne epizode, biogradsku i pašmansku. Istraživanjem topografsko-toponimijske problematike i posjedovnih odnosa Rogovske opatije ustanovljene su dvije glavne skupine samostanskih posjeda, a to su posjedi na kopnu (Biograd, Bošana, Bubnjani, Bućina/Bučina, Diklo, Doljani, Dračani, Dubrovica/Dubrava, Gorica, Jagodnje, Jasenje/Jasenica, Jošani, Kamenjane, Lišani, Miranje, Nabrežje, Puntamika, Rača/Narak, Rasohatica, Raštani, Rogovo, Rogovšćica, Sidraga, Sikovo, Skradin, Sošina, Šibenik, Tinj, Tustica, Vransko blato/Vransko jezero, Vrbica, Zadar, Zidine/Zidić) i posjedi na otočnom dijelu (Žirje, niz posjeda na Pašmanu, posjedi na Ugljanu u mjestu Ugljanu). U izlaganju će se prikazati posjedi koje je Rogovska opatija imala na skradinskom području, ali i na prostoru nadležnosti nekoć Skradinske biskupije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA