аЯрЁБс>ўџ :<ўџџџ9џџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџьЅС'`№П0?bjbj"9"9.@@S@S˜џџџџџџЄhhhhhhhМДдддд р p=ьјјјјјјјјŒŽŽŽŽŽŽ$) h‘ ZВEhјјјјјВhhјјїpppј hјhјŒpјŒpphhpјь ` GMjЭдdpŒ 0=pы fы pы hpјјpјјјјјВВf јјј=јјјјpppdдpppд|$ Иhhhhhhџџџџ Igor Grbi Stanko Andri, Simurg, Durieux, Zagreb, 2005. "Vrt je oaza drevnog poretka svijeta." "Svijet se nalazi na uzlaznoj putanji, za nj joa ima nade." To nisu citati iz kakve Hamvaseve zbirke eseja, nego prva i zavrana re enica Simurga, najnovijeg djela Stanka Andria, autora koji u svom maarskom kolegi doista nalazi neposustalo nadahnue. I mada emo vjerojatno na svakoj stranici te nevelike knjige naii na re enice ili bar njihove dijelove pro~ete istim ugoajem, ono ato je u njih prvenstveno sabito svojevrstan je portret umjetnika u mladosti i prikaz sredine u kojoj je odrastao i sazrijevao, pa je utoliko ( nastavimo li pratiti usporednicu izmeu Andria i Hamvasa ( usporediv s u nas takoer lani objavljenim Maarskim Hiperionom, Hamvasevim autobiografiziranim tekstom. Andriev se tekst, meutim, usredoto uje na djetinjstvo i prvu mladost, bli~i je realisti koj zainteresiranosti za vlastiti i okolni svijet pa otud i klasi no shvaenoj dokumentaristici, a dalji od apstraktnog lirskog intelektualizma koji je izvorom tolike dra~i u ranijim tekstovima i samog Andria. Zato sam, uzimajui ve zdravo za gotovo autorovu idealisti ku poetiku koju krasi i autobiografska apstinencija, itajui njegovu najnoviju prozu ostao zapravo oaamuen tolikim bombardiranjem krupnijim i sitnijim zgodama i nezgodama iz ~ivota svoga ili onog obitelji, rodbine, sela, a nema sumnje da je upravo osobna upletenost u sve njih ( upletenost ~ivotna, ali i emocionalna i intelektualna ( razlogom ato je ta ljetopisna dimenzija u Simurgu toliko razmrvljenija no u Povijesti Slavonije u sedam po~ara, a ve prepoznatljiva Andrieva poetika tim ugro~enija anga~iranom pri om. Ono ato bi takvu pri u trebalo spasiti od, ako ne ve suhoparnog nizanja, a ono sitni ave zaokupljenosti epizodama osobne proalosti koje svoju zanimljivost iscrpljuju u krugu vlastitoga sebe, obitelji, rodbine ili sela, jest na in kako se pri a pri a. Tu uska e Andri stilizator i estet, s okom svemira. Re eno je ve pri po etku ovoga teksta da e vjerojatno svaka stranica Simurga bar zaiskriti pokojom poetskom sli icom kao ato je "predsmrtna omamljenost jesenjih muha", ili pak njihovo ucrtavanje novih arhipelaga po zemljovidima koji prekrivaju vla~ne zidove, ili ptice koje "svojim kljunovima razgrauju ili zoblju mrak, probijajui na nebu veliki otvor za prolaz svjetlosti". Ono pak ato sam malo as nazvao okom svemira autorova je takoer ve dokazana sposobnost da makroskopira itatelju ina e tek siuane uspomene tueg ~ivota, ato je sljedea razina na kojoj se ostvaruje univerzalizacija i apsolutizacija osobne pri e. To mo~e initi izrijekom ( kao kad prepoznaje da su njegovi dje a ki strahovi od groma i zmija zapravo "veoma biblijski strahovi, s obzirom da u zmiji stanuje Sotona, a u gromu Bog", ili kad u seoskoj bludnici koja je njega i njegove vranjake uvodila u tajne ~enske putenosti prepoznaje starozavjetni, pa i poganski "napola mitski" motiv ( a mo~e initi i priguaenije ( kad ga zagledanost u romanski luk nad ulazom u aumu `umarovih ispunja uvidom da je "puni romanski luk najvjernija slika nebeskog svoda nad ravnicom, njegova replika od opeke ili kamena" te da je baa u tome "njegov simboli ki i praiskonski zna aj". Potonji je citat primjer, po mome mialjenju, najvee Andrieve vrline, koju ~elim nazvati spekulativno4@rvж ф р т X Z В к .0ž і:~’”@B"(^*l*Ю+м+Д4Ц4Ђ:О:L>X>.?0?ѓуауѓЧЛЧЏЧЏЧЛЧЏЧЏЧЛЧЛЧЛЧЏЧЏЧЏЧ­ЧЛЧЛЧЛЧЇЧЛЧѓ hЅ'МCJU j-№hЅ'МhЅ'МCJhЅ'МhЅ'М6CJ]hЅ'МhЅ'МCJ$hЅ'МhЅ'М56\]mHnHsHhЅ'МhЅ'М5\mHnHsHhЅ'МhЅ'МmHnHsH+rtvpЎ+Ю4n<.?0?їїїїяяяяяяу $„h`„ha$gdЅ'Мd№gdЅ'М$a$gdЅ'М 0?§m liri noau: od bilo ega prirodnog ili umjetnog, vidljivog ili nevidljivog, "neva~nog" ili "va~nog", on je u stanju krenuti kao od krhkog motiva, nje~ne to ke koja se u sve airim zamasima staje razvijati u krug koji sada kao da zahvaa ukupnost, puninu, dakle i sve ega u to ki tobo~e nije bilo. I u Simurgu nas tako zaska e misti ka i poetska o uenost takvih to aka naae kozmi ke plohe, primjerice "ogoljela metafizika silosa" ili meditacija nad esencijom ravnice. Dramski vrhunac Simurga svakako je onaj osjetljiv trenutak u ~ivotu kada dijete prerasta u ovjeka, a u doti nom slu aju to ponajprije podrazumijeva prelazak darovitog i znati~eljnog ministranta iz tradicionalne katoli ke porodice u umjetnika i intelektualca koji mora prekrojiti svoje duhovno odijelo. To je vjerojatno i knji~evno najuspjelija cjelina knjige, u kojoj ponovno dolazi do izra~aja Andriev istan ani smisao za finu grotesku, koja ovdje dobiva biografsku dimenziju te se tako nadaje i kao stilsko sredstvo odrastanja, figura novoste enog identiteta koji se distancira od svog doju eraanjega doma. "Uai katekumenskih srca", kao stalna liturgijska formula, u predod~bi se bivaega dje aka oblikuju kao kravlje. Blasfemi nost je to kao simptom nadrastanja starog i urastanja u novi svijet, karika istog razvojnog lanca koji pri njegovu po etku ine prve estetizacije dotad isklju ivo religijskog inventara: anele, kerube i serafe oduvijek su arobnijima inila njihova arobna imena, "nebeski kralj" duguje svoju mo velebnosti doti ne sintagme, a u svojoj ve ernjoj molitvi anelu uvaru dje ak prije svaga zapa~a "osobitu prikladnost glagola zakriliti". Prustovsko o~ivljavanje vlastite proalosti u Andria jest ovijeno mla nim i slatkastim oblakom uspomena na izgubljeno vrijeme, ali doista se ni u jednom slu aju ne mo~e govoriti ma i o nostalgi nosti. ak i kad nam on opisuje "nestajanje kua oli enih bojom bundeve, te njihove vje ne jeseni", u nama se ne pobuuje potreba za participiranjem u sveopoj lamentaciji nad nepovratno prohujalim zlatnim vremenima, niti dobivamo ma i natruhu dojma da to ini sam autor, nego naprosto u~ivamo u dionici koja je i pored sve kliskosti svog terena uspjela zadr~ati zavidni stupanj lirske faktografi nosti. ak i da bageri ve sutra cijelu Slavoniju pretvore u golemo gradiliate, ostat e nepomuena sve ana suzdr~anost prikaza usklaenosti slavonskog sela s prirodom, olimpska nedotaknutost pitanja kao ato je: "Osjeate li tu mudrost sadr~anu u svim pojedinostima, u svakom kota iu tog bo~anskog mehanizma, savraeno usklaenog s mehanizmima dana i noi, mjeseci i godianjih doba?" A ako ne osjeate, gledajte druge prizore i itajte druge knjige. Mislim da bi to poru io i sam Andri. Njegova je gruda slavonske zemlje i prevelika injenica estetska i poetska da bi je drugima bacao pod noge. Njegova knjiga nosi naslov Simurg, po udesnoj ptici Istoka, kralju svih ptica, ali samo zato ato bi u njoj svaka ptica ugledala samo sebe. ,1hА‚. АЦA!А"А# $ %ААФАФ Ф†œH@ёџHNormalCJ_HaJmHnHsH tH u>AђџЁ> Zadani font odlomkaZi@ѓџГZ Obi na tablica :V і4ж4ж laі .k@єџС. Bez popisa bC@ђbUvu eno tijelo teksta$„hdh`„ha$CJsHN™@NЅ'МTekst balon iaCJOJQJ^JaJ˜@џџџџ џџ"&Ѓ џџ"&Ѓx˜_ 9:;‹8 зg7—šr Ќr Ќr Ќr Ќџr .6 r Ќџr 7Ј0r Ќ r Ќr Ќr Ќ 9:;‹8 зg7—š˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€0?0?0?š 8;Š‹7 8 жзfg67–ššхЅ'Мџ@€@@xњ@@@ ˜PP PPP(џџUnknownџџџџџџџџџџџџGю‡z €џTimes New Roman5€Symbol3&ю ‡z €џArial5&ю ‡za€џTahoma"ёˆ№аhнќЁFЫgЫg­Ћэ ,Ћэ ,љ№ ДДr4dŒŒ3ƒ№мHX)№џ?тџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџЅ'М2џџ Igor Grbiigor Igor Grbiўџр…ŸђљOhЋ‘+'Гй0ˆ˜ ДРамшј  8 D P \hpx€т Igor GrbiцigorNormal Igor Grbiц4Microsoft Office Word@Nі*@nѓLjЭ@–wв‹&Ц@nѓLjЭЋэўџеЭеœ.“—+,љЎ0 hp|„Œ” œЄЌД М тт JA, Œ'  Igor Grbiц Igor Grbiц NaslovTitle  ўџџџ"#$%&'(ўџџџ*+,-./0ўџџџ2345678ўџџџ§џџџ;ўџџџўџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџRoot Entryџџџџџџџџ РFfMjЭ=€1Tableџџџџџџџџ!WordDocumentџџџџџџџџ.@SummaryInformation(џџџџ)DocumentSummaryInformation8џџџџџџџџџџџџ1CompObjџџџџџџџџџџџџsџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџўџ џџџџ РF!Microsoft Office Wordov dokument MSWordDocWord.Document.8є9Вq