Pregled bibliografske jedinice broj: 607329
Koncepcija pravednosti u filozofiji J.-J. Rousseaua
Koncepcija pravednosti u filozofiji J.-J. Rousseaua // Priroda-društvo-politika / Hrvoje Jurić (ur.).
Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo, 2012. str. 23-23 (predavanje, nije recenziran, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 607329 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Koncepcija pravednosti u filozofiji J.-J. Rousseaua
(The concept of justice in the philosophy of J.-J. Rousseau)
Autori
Marita Brčić Kuljiš
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Priroda-društvo-politika
/ Hrvoje Jurić - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2012, 23-23
ISBN
978-953-164-167-8
Skup
PRIRODA – DRUŠTVO – POLITIKA Povodom 300. godišnjice rođenja Jean-Jacquesa Rousseaua
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 22.11.2012. - 24.11.2012
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
građanin; interes; jednakost; sloboda; opća volja; pravednost; Rousseau
(citizen interest; equality; freedom; general will; justice; Rousseau)
Sažetak
Razočaran društvenim uređenjem svoga vremena u kojem dominira nejednakost, nesloboda pa shodno tome i nepravednost, Jean-Jacques Rousseau poseže za idejom društvenog ugovora. Ta ideja filozofa vodi u povijest te on sam sebi pokušava predočiti kako su ljudi iz prirodnog stanja prešli u građansko stanje. S obzirom da je postojeće građansko stanje iz ljudi izvuklo ono najgore, J. J. Rousseau svu svoju nadu polaže u čovjeka u prirodnom stanju. U prirodnom stanju na snazi je samoljublje i milosrđe pa nema potrebe za koncepcijom pravednosti. U građanskom stanju, koje je rezultat uznapredovale racionalnosti i uspostavljanja privatnog vlasništvo, na snazi je nepravednost. Samoljublje se pretvara u sebeljublje, a prirodni čovjek u razumsku životinju zvanu građanin koja sebe i svoje interese stavlja na prvo mjesto. Kao filozof, J. J. Rousseau želi ponuditi viziju idealnog društva s novom verzijom društvenog ugovora koji će osigurati uspostavljanje pravednog građanskog uređenja. Iako ljudi u prirodnom stanju nemaju potrebu za uspostavljanjem pravednih odnosa, J. J. Rousseau ipak smatra da oni u sebi nose ideju pravednosti, a produbljivanjem te ideje dolaze do ideje pravednog društvenog sporazuma. Tako shvaćena ideja pravednosti čini se kao link između Aristotelove koncepcije političke pravednosti i pravednosti kao pravičnosti Johna Rawlsa.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
