Naslov
Hrvatska umjetnost 50-ih godina između istočne i zapadne Europe
(Croatian Art of the 1950's between East and West Europe)

Autori
Ivančević, Radovan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Umjetnost i ideologija. Pedesete u podijeljenoj Europi / Ivančević, Radovan ; Kolešnik, Ljiljana - Zagreb : Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 1999, 12-12

Skup
Umjetnost i ideologija. Pedesete u podijeljenoj Europi

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 18.02.1999. - 21.02.1999

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
umjetnost; Hrvatska; soc-ralizam; totalitarizam; sloboda
(art; Croatia; social-realism; totalitarism; freedom)

Sažetak
1. Pojam likovne umjetnosti 50-ih u Hrvatskoj i još određenije, slučaj Zagreb 50-ih, nije poznat u Europi niti po svojim osnovnim obilježjima, a još manje interpretiran i valoriziran. 2. Hrvatska je likovna umjetnost samo tri puta u povijesti bila vodeća među umjetnostima i dominantna u nacionalnoj kulturi: u ranoj romanici (XI st.), u renesansi (XV-XVI) i 50-ih godina XX stoljeća. Samo umjetnici i spomenici tih triju razdoblja znače sustvaralački doprinos europskoj kulturi, nezaobilazan u cjelovitoj i objektivnoj povijesti likovnih umjetnosti Europe. 3. Istup grupe EXAT 51 u Zagrebu bio je zakašnjela pojava avangardnog značenja. To nije bio samo proboj unutar suvremene situacije (socijalizam), nego i u povijesti hrvatske umjetnosti XX stoljeća, koja niti ranije nije bila uključena u glavna europska strujanja. "Hrvatski paradoks": prva pojava apstrakcije i promocija suvremenih avangardnih zapadnjačkih traženja u likovnim umjetnostima odigrala se u krilu socijalističkog državnog sustava SFR Jugoslavije, na prijelazu 40-ih u 50-te u Zagrebu, a potom i na Rijeci i drugdje. 4. Kretanje inicira grupa EXAT 51 (= Eksperimentalni atelje, inicijatori I. Picelj, V. Richter, A. Srnec), izlažući radikalno nove postulate likovnih umjetnosti, arhitekture i dizajan, te odnosa umjetnosti i društva. Sasvim drukčije, ali za sredinu jednako provokativno, izlaže Motika svoje crteže karakterizirajući ih kao "arhajski nadrealizam", a Murtić svoje slike ("Doživlja Amerike", 1953.), itd. 5. Specifičnost fenomena "Zagreb 50-ih" je sveobuhvatnost inovativnih promjena. Jedna od njih je osnivanje Akademije primjenjenih umjetnosti koja se rađa i sagorijeva s gašenjem plamena pedesetih (studij "večernjega akta" potisnut studijem "praznih okvira" E. Tomaševića). 6. Istodobna je i pojava avangardnog animiranog filma ; doprinos sudionika EXAT-a, (Kristlov film "Šagrinska koža", 1960.), a u stvaranju pojma zagrebačke škole - koju unutar svjetskog animiranog filma definira upravo avangardnost likovng izraza - sudjeluju studenti Akademije primijenjenih umjetnosti: Bourek, Lončarić, Pejaković, Štalter ; svjetsko priznanje: američki Oskar za Vukotićev Surogat (1960.) 7. Suvremeni hrvatski grafički dizajn provjeravao se na izvorištu: izložba trojice (Picelj, Srnec, Bakić) u Parizu 1952., nije "gostovanje", jer je Picelj tada stalni dizjaner Galerije Denis - nije, dakle, riječ o preuzimanju, nego o stvaranju na licu mjesta, u europskom žarištu. Picej sudjeluje u formiranju pariškog duha, a ne obrnuto. 8. Totalitarnost pokreta i ostvarenja: izložbe i kritike, polemike i diskusije, manifesti i protesti, sva avangardna likovna ostvarenja obuhvatili najšire slojeve Zagreba i prodiru u javni prostor: prva apstrakna zidna slika Murtića u "Kazališnoj kavani", a isti s kiparem Bakićem (razlistana forma) oprema kavanu "Neboder". Moderna se (apstraktna) arhitektura ostvaruje projektom Radničkog sveučilišta (Dragomanović, Kučan, 1956.) za koje Bernardi projektira namještaj ; nastaje prvi suvremeni total dizajn visoke kvalitete. 9. Nova umjetnost ostvaruje se i u pejsažu postavljanjem velikih apstraktrnih skulptura. Nastaju temeljem državno-partijske narudžbe, ali naši umjetnici umjesto ideoloških spomenika projektiraju ostvarenja suvremena europskim i svjetskim strujanjima. Ovi spomenici, rasuti po Hrvatskoj /Bakić, Džamonja/, najveći su spomenici apstraktne umjetnosti toga doba u Europi! 10. Sociološki fenomen participacije svih slojeva društva u zbivanjima likovnih umjetnosti 50-ih vjerojatno nikad neće biti ponovljen. Aktivno sudioništvo građana Zagreba u likovnom životu, većinom je revolt protiv (!) suvremene likovnosti, ali srazmjerno raste i žeđ za spoznajom o suvremenoj umjetnosti (predavanja na Radničkom sveučilištu, a otkad (1957.) počinje radom Televizija Zagreb među prvim emisijama su i neke posvećene modernoj umjetnosti). 11. Teorijsko uobličenje i kritička intepretacija prati i potiče sva kretanja i projekte, metode kritike zacrtavaju R. Putar i M. Bašićević, te niz drugih, a monografija M. Preloga o V. Bakiću (1958.) prelomni je trenutak u interprtaciji skulpture, posebno javnih spomenika o kojima se vode javne diskusije. 12. Povijest nije mehanika događanja, nego ozbiljenje projekta: uloga intelektualne elite. Revolucija u zagrebačkim likovnih zbivanjima 50-ih nije se "dogodila", nego je sloboda umjetničkog istraživanja i izražavanja bila osvojena združenim snagama hrvatskih intelektualaca. Promjene su rezultat idividualnih stremljena i grupnih napora likovnih umjetnika, kritičara, teoretičara i povjesničara umjetnosti, što ne treba zaboraviti, jer je od otvorenih mogućnosti do zbiljske slobode ogroman raspon. 13. Simbol pedestih, signum temporis je Bakićeva apstraktna razlistana forma, spomenik u Kamenskom, Slavonija. Trijumf kreativne misli i moderne tehnologije, čelična konstrukcija s oplatom od inoksa, likovni fenomen oslobođen ikakve ideologije, dimenzioniran u regionalnim razmjerima u okolišu netaknute prirode. 14. Suvremeni hrvatski paradoks: spomenik trijumfa kreativne čovjekove mašte nad političkom dogmom, pobjede apsolutne umjetnosti nad trenutno vladajućom ideologijeom, spomenik u Kamneskom pao je kao žrtva - suvremene ideologije. Problem dihotomije umjetnosti i ideologije konstanta je čovjekove povijesti, samo ima različito obličje i razmjere, jednom na razini tragedije, a drugi put farse.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA