Pregled bibliografske jedinice broj: 605638
Povijesno-kritički prikaz tragedije Damiano di Ragusa Marka Antuna Vidovića
Povijesno-kritički prikaz tragedije Damiano di Ragusa Marka Antuna Vidovića // Zbornik Međunarodnoga znanstvenog skupa u spomen na prof. dr. Žarka Muljačića (1922.-2009.) / Peša Matracki, Ivica ; Ljubičić, Maslina ; Županović Filipin, Nada ; Kovačić, Vinko (ur.).
Zagreb: FF Press, 2014. str. 521-528
CROSBI ID: 605638 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Povijesno-kritički prikaz tragedije Damiano di Ragusa Marka Antuna Vidovića
(Historical-critical analysis of Marko Antun Vidović's tragedy Damiano di Ragusa)
Autori
Bukvić, Ana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Zbornik Međunarodnoga znanstvenog skupa u spomen na prof. dr. Žarka Muljačića (1922.-2009.)
Urednik/ci
Peša Matracki, Ivica ; Ljubičić, Maslina ; Županović Filipin, Nada ; Kovačić, Vinko
Izdavač
FF Press
Grad
Zagreb
Godina
2014
Raspon stranica
521-528
ISBN
978-953-175-539-9
Ključne riječi
Damiano di Ragusa, Marko Antun Vidović, Pietro Benessa
Sažetak
U radu se analizira romantička tragedija u pet činova Damiano di Ragusa Marka Antuna Vidovića objavljena u Zadru 1862. godine. Marko Antonio Vidović (1795.-1868.) je suprug poznate dalmatinske pjesnikinje Ane Vidović, a recentna ga književna povijest spominje prvenstveno kao jednog od prevoditelja Gundulićeva Osmana na talijanski jezik, te kao jednog od suradnika Nikole Tommasea i sakupljača narodnih pjesama na području srednje i sjeverne Dalmacije. Autorica polazi od pretpostavke da je Vidovićeva tragedija, koja tematizira povijesnu legendu o dubrovačkom knezu Damjanu Judi s kraja 12. stoljeća, jedan od najvažnijih primjera dramskog teatra na talijanskom jeziku u 19. stoljeću u Dalmaciji. Nakon informacija o piscu, ispituje postupak žanrovske transpozicije iz prozne legende u dramski rod, prikazuje dramsku analizu, a iz perspektive književno-povijesnog konteksta u kojem je romantička tragedija nastala izvodi zaključak. U tematiziranju ljudske potrebe za vlašću i slabosti koje iz toga proizlaze kao i iz sukoba pojedinca sa zajednicom i okolnim svijetom, te u nekim strukturnim rješenjima, autorica prepoznaje utjecaj dramske poetike Vittorija Alfierija. Tragedija se može promatrati iz perspektive Vidovićeva komentara na novonastalu situaciju u Dalmaciji sredinom 19. st. odnosno na politička stremljenja njezinog ujedinjenja s Hrvatskom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
