Pregled bibliografske jedinice broj: 605634
Imagološka analiza književnog opusa Luigija Ficherta
Imagološka analiza književnog opusa Luigija Ficherta // Riječki filološki dani Zbornik 9 / Diana Stolac (ur.).
Rijeka: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2014. str. 63-76
CROSBI ID: 605634 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Imagološka analiza književnog opusa Luigija
Ficherta
(Imagological analysis of the literary work of Luigi
Fichert)
Autori
Bukvić, Ana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Riječki filološki dani Zbornik 9
Urednik/ci
Diana Stolac
Izdavač
Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Grad
Rijeka
Godina
2014
Raspon stranica
63-76
ISBN
978-953-7975-04-3
Ključne riječi
Luigi Fichert, imagologija, autopredodžbe, heteropredodžbe
(Luigi Fichert, imagology, autoimage, heteroimage)
Sažetak
U radu se prikazuju rezultati imagološke analize književnog opusa Luigija Ficherta (Zadar, 1826. – Venecija, 1899.) koja za cilj ima detekciju slika o Sebi (autopredodžbi) ali i o Drugima (heteropredodžbi), kao i recipročno ispitivanje predodžbi dviju ili više kultura, preciznije slavenske, talijanske i turske, koje u međusobnom odnosu egzistiraju, uvjetuju se i prožimaju. Analiza obuhvaća djela iz Fichertovog bogatog književnog opusa u kojima se zrcale njegovi moralni i politički nazori: spjevove La madre slava (1857.), Fidanzata immortale (1858.), La stella di Varsavia (1863.), Le notti adriatiche (1864.), Pel sesto centenario di Dante. La Slavia (1865.), La giovane Slavia (1869.), La madre triestina (1879.), Italia e Slavia. Francia e Germania (1889.), Tommaseo (1896.) ; melodramu La madre slava (1865.) ; nacionalnu tragediju Bielka di Bosnia (1876.) te povijesnu pripovijetku Veneti e Schiavoni (1864.). Autorica zaključuje se da su Fichertove predodžbe ideološki mobilizirane, u čvrstoj vezi s političkim i društvenim previranjima vremena u kojemu su nastale. Iz njih proizlazi sentimentalni paternalizam koji je bio karakterističan i za Mazzinija i za Tommasea, Fichertove uzore. Njegov diskurs može se definirati dijaloško- diferencijalnim jer se realizira u odnosu na drugog, ali i u usporedbi vlastitog s tuđim. Realizira se u dihotomijama Italije i Slavije, Italije i Dalmacije, Slavije i Dalmacije, a što se u općim dihotomijama može prevesti kao odnos središta i periferije, sjevera i juga, zapada i istoka, zrelosti i infantilnosti te civilizacije i barbarstva.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija