Pregled bibliografske jedinice broj: 60560
Proizvodnja konzumnog šarana za ranoljetni izlov na IPK "Ribnjičarstvu" d.o.o. Donji Miholjac
Proizvodnja konzumnog šarana za ranoljetni izlov na IPK "Ribnjičarstvu" d.o.o. Donji Miholjac, 1999., diplomski rad, Poljoprivredni fakultet, Osijek
CROSBI ID: 60560 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Proizvodnja konzumnog šarana za ranoljetni izlov na IPK "Ribnjičarstvu" d.o.o. Donji Miholjac
(Production of early estival consumption carp on IPK "Ribnjačarstvo" d.o.o. Donji Miholjac)
Autori
Frižon, Emilija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Poljoprivredni fakultet
Mjesto
Osijek
Datum
23.11
Godina
1999
Stranica
30
Mentor
Opačak, Anđelko
Ključne riječi
ranoljetni konzumni šaran; hranidba; proizvodni rezultati
(early estival consumtion carp; feeding; production results)
Sažetak
Nasadom vrlo krupnog šaranskog mlađa, srednje mase 960 g/kom, uz smanjenu gustoću nasada na 530 kom/ha i početne ihtiomase sa 509 kg/ha (u odnosu na predhodna iskustva sa oko 1000 kom/ha i 800-1000 kg/ha), upotrebom peletirane hrane s 24% bjelančevina i kukuruza u približnom odnosu 1:1, proizveden je vrlo krupni šaran prosječne individualne mase 1589,00 g. s prinosom od 750 kg/ha već početkom srpnja tj. za samo 2,5 mjeseca. U proizvodnji je ukupno utrošeno 806 kg/ha peleta i 678 kg/ha kukuruza s prosječnim hranidbenim koeficijentom 6,15. Dinamika i jakost hranidbe su bili takvi da se prosječni tečajni dnevni utrošak hrane (obrok) kretao od početnih 6 pa sve do 27,3 kg/ha na kraju lipnja. U odnosu na ihtiomasu obrok se kretao od 1,2 do maksimalnih 4,0 % u drugoj polovici lipnja. Visoki hranidbeni koeficijent od 6,15 posljedica je nastalih grešaka u hranidbi. Izlovljavanje ranoljetnog konzumnog šarana valja otpočeti najprije na visokoj vodi, a potom ići do kraja ispuštanjem vode iz ribnjaka, kako bi se izbjegli veliki rizici kod izlova s jedne i velika kaliranja ribe u zimnjacima do otpreme ribe s druge strane. Odlovljavanje ribe na visokoj vodi omogućava tekuće snabdijevanje kupaca i nastavak hranidbe preostale ribe sve do početka otpuštanja vode. Specifična brzina rasta šarana (SGR) kretala se od početnih 0,39 do 0,76% na kraju proizvodnje. To ukazuje da u šarana postoji još značajan neiskorišten dio genetskog potencijala rasta. Poboljšanjem hranidbe s pravodobnim sprovođenjem gnojidbe i ostalih agrotehničkih mjera SGR se može podiči na prosječnih 1,00, a prosječna individualna masa na 1900 g. Cijena koštanja proizvedenog konzumnog šarana, bez troškova koji se ponašaju kao fiksni, iznosi 16,13 kn/kg, a stopa rentabilnosti 15,25 %. Cijena koštanja sa svim direktnim i fiksnim troškovima iznosi 18,08 kn/kg, a stopa rentabilnosti 2,82 %. Proizvodnja ranoljetnog konzumnog šarana u šaranskim mladičnjacima predstavlja, zapravo, dopunsku proizvodnju u istom ribnjaku prije nasada šaranskih mladunaca i predstavlja svojevrsni vrlo koristan plodored kultura. Cijena peleta za tov šarana od 2,96 kn/kg (0,75 DEM/kg) neopravdano je visoka pa se u narednoj godini predlaže za tov šarana koristiti smijesu triju komponenti s oko 24% bjelančevina (soja 40%, pšenica 30%, kukuruz 30%) bez peletiranja, kojoj bi cijena prema sadašnjim inputima iznosila svega 1,38 kn/kg. Dinamiku i jakost hranidbe valja strogo kontrolirati i uskladiti s rastom ihtiomase vodeći računa da hranidbeni koeficijent bude u granicama 3,5 do 4,0 maksimalno. Prinos babuške od 136 kg/ha predstavlja dodatno, nepotrebno i štetno opterećenje proizvodnje od 18,1 % u odnosu na proizvodnju šarana.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo
POVEZANOST RADA
Projekti:
079311
Ustanove:
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
Profili:
Anđelko Opačak
(mentor)