Naslov
Patrističke alegorijske reminiscencije u Marulićevoj Drugoj poslanici Katarini Obirtića
(Patristic Allegoric Reminiscence in Marulić's Second Letter to Katarina Obirtića)

Autori
Bodrožić, Ivan

Izvornik
Bogoslovska smotra (0352-3101) 82 (2012), 2; 263-283

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, izvorni znanstveni rad, znanstveni

Ključne riječi
Marko Marulić; Druga poslanica Katarini Obirtića; Jeronim; Origen; egzegeza; alegorija; osjetila; duša
(Marko Marulić; Second Letter to Katarina Obirtića; Jerome; Origen; exegesis; allegory; senses; soul)

Sažetak
Nakon što je od splitskih benediktinki jednom zgodom primio na dar ribu, Marko Marulić je uzvratio kao uzdarjem lijepo sročenim pismom poznatim kao Druga poslanica Katarini Obirtića. Ne ostajući samo na kurtoaznoj zahvali, Marulić je sastavio nadasve sadržajnu ćudoredno-duhovnu pouku o potrebi odgoja osjetila, vrlo korisnu osobama posvećenima Bogu u redovničkom staležu kojima je zadaća brižno i budno skrbiti da im zlo preko osjetila ne zarobi dušu. Sržna poruka pisma utemeljena je prvenstveno na svetopisamskim tekstovima, ali i na aluzijama na egzegetska tumačenja svetih otaca, s time da, za razliku od biblijskih, svoje otačke izvore Marulić ne imenuje. Autor u ovom radu prvenstveno propituje dvije slike koje Marulić rabi u prvom dijelu pisma kada govori o značenju osjetila za ljudski život. Prva od njih prispodobljuje pet osjetila petorici kraljeva koje je Jošua (usp. Jš 10) ubio u špilji nakon što ih je porazio u boju, a druga govori o osjetilima kao prozorima duše, pri čemu se poziva na redak iz proroka Jeremije: „Smrt je ušla po vašim prozorima“ (9, 21). Premda je i u jednom i u drugom slučaju Marulićev govor o odgoju osjetila potkrijepljen svetopisamskim tekstom, ipak se njegovo tumačenje ne temelji samo na biblijskom tekstu. U spomenutim svetopisamskim odlomcima, naime, nigdje se ne spominju osjetila, te se Marulićev postupak, gledano iz perspektive biblijske egzegeze, može činiti vrlo upitnim i proizvoljnim. Raščlambom tekstova prvog dijela Druge poslanice Katarini Obirtića postaje razvidno, međutim, kako su izvor Marulićeve egzegeze prvenstveno spisi velikog ranokršćanskog egzegete svetog Jeronima, koji se služi gotovo identičnim alegorijskim tumačenjem osjetila, bilo kao kraljeva bilo kao prozora duše. Autor dopušta također mogućnost da su i neke homilije znamenitog aleksandrijskog pisca iz 3. stoljeća Origena mogle imati utjecaja, barem na tekst koji se tiče alegorijskog tumačenja petorice kraljeva. Uočavajući i ističući važnost patrističkih alegorijskih reminiscencija utkanih u Drugu poslanicu Katarini Obirtića, autor pokazuje kako se tek u njihovu svjetlu razumije Marulićev egzegetski postupak.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Teologija

POVEZANOST RADA