Pregled bibliografske jedinice broj: 605335
Krležina skica za portret Ljube Babića
Krležina skica za portret Ljube Babića // Zbornik radova znanstvenog simpozija: Doprinos Ljube Babića hrvatskoj umjetnosti i kulturi / Jirsak, Libuše. Prelog, Petar (ur.).
Zagreb: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske ; Nacionalni muzej moderne umjetnosti, 2013. str. 101-107 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 605335 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Krležina skica za portret Ljube Babića
(Krleža's sketch for the portrait of Ljubo Babić)
Autori
Lah, Nataša
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik radova znanstvenog simpozija: Doprinos Ljube Babića hrvatskoj umjetnosti i kulturi
/ Jirsak, Libuše. Prelog, Petar - Zagreb : Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske ; Nacionalni muzej moderne umjetnosti, 2013, 101-107
ISBN
978-953-6089-25-3
Skup
LJUBO BABIĆ (1890 – 1974.): Babićev doprinos hrvatskoj umjetnosti i kulturi
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 21.03.2011. - 22.03.2011
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Miroslav Krleža; Ljubo Babić; suradnja slikara i pisca; umjetničko ishodište slikara i pisca; slikarev stilski jezik kroz prizmu pisca; kulturna kartografija slikara i pisca
(Miroslav Krleža; Ljubo Babić; collaboration between painter and writer; artistic origin of painter and writer; painter's style idiom through a writer's prism; cultural cartography of painter and writer)
Sažetak
Izlaganje se temelji na izabranim tekstovima Miroslava Krleže, uglavnom dnevničkoj prozi, esejima i bilješkama. Ukazuje se na različite aspekte Krležina pristupa stvaralaštvu Ljube Babića, među kojima se ističu: Babićevo djelo u tadašnjem nacionalnom i europskom kulturnom kontekstu ; Psihobiografska analiza Babićeva umjetničkoga 'karaktera' i Babićev autorski odnos prema stvarnosti. U tako definiranom tematskom okviru raspravlja se Krležino viđenje Babićeva literarnog i secesionističkog uporišta u kontekstu vladavine Kršnjavija i dominacije ukusa bečkog i minhenskog kruga. Nadalje, razmatra se Krležino viđenje rane krize Babićeva stvaralaštva koja je, unatoč velikom talentu, umjetnika odvela u eklektična lutanja. Uzroke takve krize Krleža nalazi u Babićevom aristokratskom shvaćanju umjetnosti i skepticizmu. Babićev odnos prema stvarnosti Krleža, naposljetku, definira kao instinktivan. Na toj razini kritike, u poredbenoj analizi golgotskih motiva, označava se tinjajuće (premda nikada rasplamsano) žarište prijepora dvojice prijatelja – (ne)istomišljenika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Povijest umjetnosti
