Naslov
Akutni bilateralni infarkti u područjima srednjih moždanih arterija.
(Acute bilateral middle cerebral arteries infarcts.)

Autori
Sruk, Ana ; Budinčević, Hrvoje ; Tomasović, Sanja ; Bielen, Ivan.

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Skup
VI kongres Hrvatskog društva za neurovaskularne poremećaje Hrvatskog liječničkog zbora.

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 22.11.2012. - 24.11.2012

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
moždani udar; srednja moždana arterija
(stroke; middle cerebral artery)

Sažetak
Uvod: Naglo nastali bilateralni akutni infarkti u područjima ACM javljaju se izrazito rijetko, s posljedičnim smrtnim ishodom. Kao najčešći pretpostavljeni mehanizmi nastanka navode se aterotromboza i kardioembolija (1). Prikaz slučaja: Prezentiramo 73-godišnju pacijenticu koja je hitno zaprimljena u Jedinicu intenzivnog liječenja u stanju kome pod sumnjom na kliničku sliku recidiva teškog moždanog udara u području vertebrobazilarnog sliva. Iz heteroanamnestičkih podataka se saznalo kako se pacijentica oko tridesetak godina liječi zbog šećerne bolesti s komplikacijama (uključujući dijabetičku polineuropatiju), a više godina zbog intermitentne fibrilacije atrija, arterijske hipertenzije i hipertenzivne kardiomiopatije. Dvanaest godina ranije je imala operaciju lijeve nadlaktice i ramena uz ugradnju osteosinteze zbog traume. Tri godine ranije je operirana uz provoñenje radioterapije zbog karcinoma lijeve dojke. Sedam mjeseci ranije je liječena na našoj Klinici zbog lakše lijevostrane hemipareze u sklopu moždanog udara s verificiranom ishemijskom lezijom u ponsu desno na MSCT mozga (MR nije bilo moguće učiniti zbog osteosinteze). CDFI je tada pokazao primjeren nalaz karotidnih arterija uz reduciran protok kroz desnu vertebralnu arteriju. Tada je opservirana i pareza desne noge što je protumačeno u sklopu progresivnih i kroničnih tegoba od strane lumbosakralne kralješnice uz verificirane teške degenerativne promjene, znakove teških radikulopatija i dijabetičke polineuropatije. Od lijekova je redovito primala: acetilsalicilnu kiselinu, inzulin, antiaritmike (amiodaron i bisoprolol), ACE-inhibitor (lizinopril), pantoprazol i nesteroidni inhibitor aromataze (anastrazol). Na dan prijama, pacijentica je dovežena kolima hitne medicinske pomoći u stanju kome, uz povraćeni želučani sadržaj i secesus urina. U neurološkom statusu su nañeni: uske zjenice usporene fotomotorike, diskonjugirani pokreti bulbusa, Cheyne-Stokes-ovo disanje, obostrano patološki plantarni refleksi uz miotatske reflekse živahnije na lijevoj ruci dok se na nogama miotatski refleksi nisu izazvali. Bolnim podražajima se izazivao ekstenzijski odgovor lijeve ruke, uz fleksijski odgovor desne ruke i obje noge. U somatskom statusu su nađene visoke vrijednosti krvnog tlaka (180/120 mmHg) uz znakove srčane dekompenzacije, a srčana akcija je bila ritmična i remećena brojnim ekstrasistolama. U laboratorijskim nalazima su verificirani leukocitoza uz skretanje ulijevo, teška hiperglikemija, snižen APTV, povišene vrijednosti slijedećih parametara: fibrinogen, D-dimeri, laktat-dehidrogenaza, ureja, kreatinin, kalij, CRP, ukupni kolesterol, LDL i trigliceridi te patološki nalaz urina. Inicijalno učinjena MSCT mozga je osim znakova kronične cerebrovaskularne bolesti i već ranije verificiranu ishemijsku leziju u ponsu desno, pokazala hiperdenznu lijevu srednju moždanu arteriju (ACM). Kontrolna MSCT mozga učinjena nakon 24 sata je pokazala obostrano znak hiperdenzne ACM uz obostrano u irigacijskim područjima ACM razvijene svježe ishemije s kompresijom subarahonidalnih prostora na konveksitetu. CDFI je pokazao znakove distalne okluzije u obje unutarnje karotidne arterije (ACI) dok se pregled vertebralnih arterija zbog teškog stanja pacijentice nije mogao učiniti. Stanje pacijentice se rapidno pogoršavalo te je drugog dana hospitalizacije nastupio letalan ishod. Rasprava: Akutni bilateralni infarkti u područjima ACM su izrazito rijetki. Istraživanje koje je obuhvatilo 2288 pacijenata s tranzitornom ishemičkom atakom ili moždanim udarom je pokazalo kako se u samo 0.4% nalazi obostrana okluzija ACI (2). Najčešći simptomi kojima se prezentira akutna obostrana okluzija ACI su koma, tetraplegija i decerebracijska postura (3). Ovaj izrazito prognostički loš sindrom se inicijalno može zamijeniti s moždanim udarom u području moždanog debla ili metaboličkom encefalopatijom zbog čega je važna procjena refleksa moždanog debla i promptna neuroradiološka i laboratorijska obrada (4). Iako se kao uzrok može pretpostaviti kardioembolija, sam mehanizam nastanka u naše pacijentice ostaje nedovoljno razjašnjen.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA