Pregled bibliografske jedinice broj: 605175
Suvremene metode uzgoja breskve
Suvremene metode uzgoja breskve // 6.Znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem
Ilok, 2011. str. 46-46 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 605175 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Suvremene metode uzgoja breskve
(Modern methods of peach breeding)
Autori
Duralija, Boris ; Bogunović, Igor
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
6.Znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem
/ - Ilok, 2011, 46-46
Skup
6.Znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Ilok, Hrvatska, 04.03.2011. - 05.03.2011
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
breskva; suvremene metode; uzgoj; zaštićeni prostor
(peach; modern methods; breeding; greenhouse conditions)
Sažetak
Breskva (Prunus persica) se pretežno uzgaja u umjerenoj klimatskoj zoni na svim kontinentima i zauzima značajno mjesto u svjetskoj proizvodnji voća sa više od 18.500.000 t (uključujući nektarine). U Hrvatskoj se proizvodnja breskve intenzivirala 60-ih godina prošlog stoljeća kada se podižu veći plantažni nasadi pretežno u jadranskom području, dok su ratna razaranja uzrokovala posredno i neposredno velike štete u proizvodnji na društvenim i privatnim površinama. Današnja proizvodnja iznosi samo 10.110 t, a od nasada na nekad društvenim površinama ističe se nasad „Agroprodukt“ Pula 25 ha u Istri. Današnje proizvedene količine nisu ni izbliza dovoljne za samodostatnu opskrbljenost tržišta breskvom. Zbog toga se pribjeglo značajnijem uvozu breskve, a posljednjih godina dolazi do sve većeg interesa proizvodnje sadnica i podizanja novih nasada breskve novim tehnologijama uzgoja kako bi se postigao što veći urod, poboljšala kvaliteta te posljedično stvorio veći dohodak investitorima. Suvremena proizvodnja breskve bazira se na pojavi novih sorata i podloga, no nije se sustavno istraživalo do kojih je promjena u zadnjih dvadesetak godina došlo u toj proizvodnji. Organizirana i smišljena voćarska proizvodnja zasniva se na održavanju odnosa između vegetativne i generativne aktivnosti voćaka pa prema tome smatramo vazu, vretenasti grm, i vitko vreteno najpovoljnijim sustavima uzgoja. Sve više se javlja tehnologija uzgoja breskve u zaštićenom prostoru na područjima gdje to klimatski uvjeti dopuštaju, prije svega u Kini i južnoj Italiji na način da breskva upotrebom PVC tunela bez grijanja ranije dolazi na tržište 20-ak dana te time postiže veću cijenu što takav način uzgoja čini isplativim. Koriste se sorte ranog dozrijevanja, većinom one s malim zahtjevom za prikupljenom sumom inaktivnih temperatura (ispod 7 0C), koje rano ulaze u puni rod. Prednost se daje sortama visoke rodnosti kod kojih je učinak berbe što veći. Sklop je 1500 voćaka/ha, a uzgojni oblik je Y-sustav. Voće se može brati mjesec dana prije nego u tradicionalnim voćnjacima. Urodi su zadovoljavajući s odličnim cijenama koje se postižu za rano voće.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb