Pregled bibliografske jedinice broj: 605071
Folklorizam u hrvatskoj i makedonskoj književnosti
Folklorizam u hrvatskoj i makedonskoj književnosti // Hrvatsko-makedonske književne, jezične i kulturne veze. Knjiga III. / Kalogjera, Goran ; Tocinovski, Vasil (ur.).
Rijeka, 2011. str. 25-35 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 605071 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Folklorizam u hrvatskoj i makedonskoj književnosti
(Pseudo-Folklore in Croatian And Macedonian Literature)
Autori
Banov-Depope Estela
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Hrvatsko-makedonske književne, jezične i kulturne veze. Knjiga III.
/ Kalogjera, Goran ; Tocinovski, Vasil - Rijeka, 2011, 25-35
ISBN
978-953-6104-81-9
Skup
Međunarodni znanstveni skup Hrvatsko-makedonske književne, jezične i kulturne veze
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 23.03.2011. - 25.03.2011
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
folklor; usmena književnost; folklorizam; usmena poetika; hrvatska književnost; makedonska književnost.
(folklore; oral literature; pseudo-folklore; oral patterns; Croatian literature; Macedonian literature.)
Sažetak
Folklorizam je složeni kulturološki fenomen te se tim terminom istovremeno određuje dva tipa pojava. Prvo značenje pojma pokriva opći interes za tradicijsku i "narodnu" kulturnu sferu, a osobito za one pojave koje su obilježene odrednicom "izvornosti". Isti pojam označava i praksu podilaženja takvim kulturnim afinitetima pa i njihova pojačavanja kroz posredno prenošenje "narodnog" kroz folkloristički atraktivne obrade koje mogu pripadati svim slojevima kulture, od banalizacije do sofisticirane artificijelnosti temeljene na tradicijskim poticajima. Književni folklorizam sužava područje analize na produkte verbalne kulture i umjetnosti te je predmetom znanstvenog interesa folklorista i proučavatelja usmene književnosti postao početkom druge polovine 20. stoljeća. I u hrvatskoj i u makedonskoj kulturnoj i književnoj povijesti zabilježeni su od njihovih početaka brojni primjeri folklorističkih praksi različitih aksioloških razina. U radu se, nakon kraćeg uvodnog teorijskog dijela, temeljna pozornost obraća poredbenoj analizi i tipovima književnog aspekta folklorizma u hrvatskoj i makedonskoj književnosti. U obje je nacionalne književnosti folklorizam očitovan i kroz citate i para-citate tradicijske usmene poezije, kroz preplitanja poetika usmene i pisane književnosti te kao kompleksan suodnos književnosti i drugih područja ljudskog života. U kontekstu suvremenih i postmodernih tendencija makedonska književnost, ali i znanost o književnosti danas intenzivnije osvješćuju folklorističke infiltracije umjetničkih literarnih praksi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Etnologija i antropologija
