Pregled bibliografske jedinice broj: 604854
Patološka anksioznost: iskazivanje patološke anksioznosti u dva, po ratnim opasnostima različita hrvatska područja
Patološka anksioznost: iskazivanje patološke anksioznosti u dva, po ratnim opasnostima različita hrvatska područja // Dometi : znanstveno-kulturna smotra Matice hrvatske, Ogranka u Rijeci, 27 (1994), 12; 35-42 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 604854 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Patološka anksioznost: iskazivanje patološke anksioznosti u dva, po ratnim opasnostima različita hrvatska područja
(The research of pathological anxiety in two different regions in Croatia from the point on view of war danger)
Autori
Pavlović, Eduard
Izvornik
Dometi : znanstveno-kulturna smotra Matice hrvatske, Ogranka u Rijeci (0419-6252) 27
(1994), 12;
35-42
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
patološka anksioznost; ratna pogibelj (opasnost)
(pathologic anxiety; war danger)
Sažetak
Istraživali smo patološku anksioznost u 120 anonimnih hrvatskih građana s pomoću uzorka od 10 pitanja za utvrđivanje patološke anksioznosti ( Rušinović, 1989., P. Kiebolz i sur., 1989.). Ispitivalo se u dvije neovisne skupine građana. Jednu je činilo 60 Riječana, t.j. Opatijaca (m-30, ž-30), a drugu 60 Zadrana (m-30, ž-30). Nasumice, na različitim mjestima (ulica, kavana, tržnica, crkva, knjižnica-čitaonica) nuđen je odraslim osobama upitni list s 10 pitanja na koje je valjalo odgovoriti potvrdno ili niječno. Manje od 5 potvrdnih odgovora kazivalo je o nenazočnosti patološke anksioznosti, 5 potvrdnih odgovora o graničnoj patološkoj anksioznosti, a više od 5 potvrdnih odgovora o patološkoj anksioznosti. Istraživanje je pokazalo da u načelu ne postoji izrazitija razlika glede na iskazivanje anksioznosti između Riječana tj. Opatijaca ( kao građana iz mirnog hrvatskog prostora) i Zadrana ( kao građana koji žive u ratom zahvaćenom području gdje je mjera opće opasnosti jedan od oblika života). Ipak, uočiti je da bi muškarci iz Rijeke, t.j. Opatije mogli nešto naglašenije očitovati anksioznost nego muškarci iz Zadra-što bi se dalo kulturološki objasniti, ali i vezati za stupanj mirotvorstva-za razliku od Zadrana koji su već samim životom na bojišnici poodavno svakodnevno i vojno ustrojeni, a braneći svoj kućni prag i odlučniji –zasigurno-okončati rat, t.j. ukloniti zbiljni strah, te živjeti potpuno spontano i bez opterećenosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Psihologija
Napomena
Rad ima i sažetak na engleskom jeziku / Summary
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Rijeka,
Klinički bolnički centar Rijeka
Profili:
Eduard Pavlović
(autor)