Naslov
Rad Josipa Matasovića na objavljivanju osmanskih dokumenata fojničkog samostana
(Josip Matasović's work on publishing the Ottoman documents of Franciscan monastery in Fojnica)

Autori
Mujadžević, Dino

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem "Josip Matasović i paradigma kulturne povijesti2

Mjesto i datum
Slavonski Brod, Hrvatska, 23.11.2012. - 24.11.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Josip Matasović; franjevci; Fojnica; Osmansko Carstvo; isprave
(Josip Matasović; Franciscans; Fojnica; Ottoman Empire; documents)

Sažetak
Hrvatski povjesničar i arhivist Josip Matasović (1892-1962.) u svojim istraživanjima koncentrirao se velikom većinom na rad na izvorima s područja Republike Hrvatske. Jedan od većih izuzetaka predstavlja njegov zamašni rad na objavljivanju i analiziranju dokumenata iz osmanskog razdoblja, sačuvanih u arhivu Samostana sv. Duha u Fojnici u Bosni i Hercegovini. Dokumenti (Fojnička regesta) i popratna studija (Regesta Fojnicensia. Acta Turcica, Bosnensia et Latina) objavljeni su 1927. (1930.) u Spomenik Srpske Kraljevske Akademije (67, drugi razred 53, str. 61-432). U ovom radu Matasović je objavio što u cijelosti, što u sažetku oko 3000 osmansko-turskih (dijelom prevedene na latinski, dijelom na hrvatski), latinskih i bosaničkih dokumenata nastalih u razdoblju između 1463 i 1878. Među osmanskim dokumentima, koji sačinjavaju najveći dio zbirke koju je Matasović objavio, ističe se čuvena povelja o slobodi djelovanja franjevaca u Bosni koju je izdao 1463. osmanski sultan Mehmed II. Osvajač – za koju je Matasović kontroverzno ustvrdio da nije originalna - kao i bujuruldija (naredba) Skender-paše iz 1486. Matasović je, premda nije poznavao osmanski jezik niti imao osmanističku naobrazbu, postao priređivač jedne od najvažnijih zbirki za proučavanje povijesti Bosne i Hercegovine pod osmanskom vlašću, osobito njene katoličke komponente. Po svemu sudeći, prijevode osmansko-turskih dokumenata na hrvatski i latinski, kojima se Matasović služio, naručio je fojnički samostan još pod osmanskom vlašću ili u nakon njenog prestanka u 19. st. Primjerice, poznato je da je osmansko-turske spise iz fojničkog samostana 1895. istraživanja popisao izvjesni pisar Numan-efendija te je po svemu sudeći on autor dijela prijevoda.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA