Naslov
Kognitivno funkcioniranje ratnih veterana Domovinskog rata s posttraumatskim stresnim poremećajem
(Cognitive functioning of war veterans in Croatia with posttraumatic stress disorder)

Autori
Galetić, Ines

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
27.09

Godina
2012

Stranica
67

Mentor
Pokrajac-Bulian, Alessandra

Ključne riječi
posttraumatski stresni poremećaj; kognitivno funkcioniranje; pamćenje; učenje; ratni veterani
(posttraumatic stress disorder; cognitive functioning; memory; learning; war veterans)

Sažetak
Posttraumatski stresni poremećaj odraz je ekstremne reakcije na težak stres, čiju kliničku sliku karakterizira ponovno proživljavanje traumatskog događaja, izbjegavanje podražaja povezanih s događajem ili otupljivanje reaktivnosti te pojačana pobuđenost. Istraživanja su pokazala da osobe s posttraumatskim stresnim poremećajem pokazuju deficite kognitivnog funkcioniranja, odnosno oštećenja deklarativnog, radnog i verbalnog pamćenja, pažnje te sposobnosti učenja. Cilj provedenog istraživanja bio je ispitati postojanje razlike na mjerama kognitivnog funkcioniranja između osoba koje imaju dijagnozu posttraumatskog stresnog poremećaja te onih koji nemaju, pri čemu se očekivalo da će osobe s posttraumatskim stresnim poremećajem imati lošije kognitivno funkcioniranje. Isto tako, htjelo se vidjeti koje su to mjere koje najbolje razlikuju navedene osobe. Ispitano je ukupno 86 osoba muškog spola, pri čemu su 43 osobe bile dio kliničke skupine, odnosno ratni veterani Domovinskog rata s posttraumatskim stresnim poremećajem te 43 osobe koje su bile dio, njima odgovarajuće, usporedne skupine. Raspon dobi ispitanika kliničke skupine je od 40 do 58 godina, a usporedne od 39 do 58 godina. Kako bi se ispitalo kognitivno funkcioniranje sve su osobe testirane koristeći određene subtestove Wechslerove ljestvice za ispitivanje pamćenja (WMS), a kontrolirao se i mogući komorbiditet. Kod osoba s posttraumatskim stresnim poremećajem mogući komorbiditet je kontroliro psihijatar, a osobe iz usporedne skupine ispunjavale su Bolničku skalu anksioznosti i depresivnosti (Hospital Anxiety and Depression Scale (HADS) ; Zigmond i Snaith, 1983). Rezultati su pokazali da su osobe s posttraumatskim stresnim poremećajem lošije na svim mjerama kognitivnog funkcioniranja, izuzev deklarativnog pamćenja. Kao najbolja mjera razlikovanja pokazalo se radno pamćenje. Unatoč određenim nedostacima, rezultati su pokazali da ratni veterani Domovinskog rata s posttraumatskim stresnim poremećajem uistinu imaju slabije kognitivno funkcioniranje te time potvrdili pretpostavljeno.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA