Naslov
Modeliranje prijenosa učinaka krize medu zemljama Srednje i Jugoistočne Europe primjenom GVAR pristupa
(The GVAR approach to modeling the effects of crisis among Central and Southeastern European countries)

Autori
Jakšić, Saša

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Ekonomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
16.11

Godina
2012

Stranica
225

Mentor
Erjavec, Nataša

Ključne riječi
GVAR; slaba egzogenost; generalizirana funkcija impulsnog odziva; generalizirana dekompozicija varijance prognostičke pogreške
(GVAR; weak exogeneity; GIRF; GFEVD)

Sažetak
Disertacija istražuje kanale prijenosa učinaka krize na zemlje Srednje i Jugoistočne Europe (CSEE) u kontekstu aktualne ekonomske i financijske krize. S ciljem modeliranja kanala prijenosa i kvantificiranja učinaka krize definiran je globalni vektorski autoregresijski (GVAR) model. GVAR model je konzistentan globalni makroekonometrijski model koji na transparentan način omogućuje modeliranje interakcija među analiziranim zemljama. Primjenom generaliziranih funkcija impulsnog odziva i generalizirane dekompozicije varijance prognostičkih pogrešaka dobivenih na temelju rješenja pripadnog GVAR modela kvantificiran je učinak poremećaja u makroekonomskim varijablama u okruženju na zemlje CSEE, te je analizirana dinamika prilagodbe makroekonomskih varijabli odabranih zemalja na vanjske poremećaje kao i duljina trajanja učinaka poremećaja. Rezultati provedene analize ukazuju da je: 1. među kanalima prijenosa učinaka krize u zemljama CSEE dominantan utjecaj realnih tokova, čime je potvrđena hipoteza H1 ; 2. učinci krize u zemljama CSEE ne ovise o trgovinskoj otvorenosti, odnosno nije dokazana hipoteza H2 ; 3. značajnost inozemnih varijabli za prijenos šokova je veća što je trgovinska otvorenost zemlje veća, čime je dokazana hipoteza H3 ; 4. financijska tržišta zemalja CSEE se ne oporavljaju brže od ''vanjskih šokova'' u odnosu na tržišta proizvoda (roba i usluga), odnosno nije dokazana hipoteza H4 ; 5. ''domaći šokovi'' su u nacionalnoj ekonomiji najznačajniji čimbenik kratkoročne dinamike ekonomske aktivnosti zemalja CSEE, čime je potvrđena hipoteza H5. Najvažniji rezultat za Hrvatsku jest da kriza ima najveće učinke na izvoz, a među kanalima prijenosa učinaka krize ističe se značajna uloga šokova u uvozu i inflaciji Hrvatske, te izvozu Njemačke i Slovenije. Važnost spomenutih šokova potvrđuje da je potrošnja važan čimbenik dinamike ekonomske aktivnosti Hrvatske. Značajan doprinos provedenog istraživanja jest što je problematika prijenosa učinaka krize u zemljama CSEE prvi put istražena primjenom GVAR modela, koji za razliku od postojećih analiza koje modeliraju svaku zemlju zasebno, zemlje modeliraju zajednički, u okviru globalnog modela koji na taj način daje važne informacije o prelijevanju učinaka između zemalja, naročito uslijed sve intenzivnije globalizacije i sve veće povezanosti između zemalja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA