Pregled bibliografske jedinice broj: 603809
Planktonski žarnjaci boka-kotorskog zaljeva
Planktonski žarnjaci boka-kotorskog zaljeva // 11. Hrvatski biološki kongres : zbornik radova / Sven D. Jelaska Göran I.V. Klobučar Lucija Šerić Jelaska Dunja Leljak Levanić Žaklin Lukša (ur.).
Zagreb: Hrvatsko biološko društvo, 2012. str. 243-244 (poster, domaća recenzija, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 603809 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Planktonski žarnjaci boka-kotorskog zaljeva
(Pelagic cnidarians in the Boka-kotorska bay (Montenegro, South Adriatic))
Autori
Lučić, Davor ; Peštorić, Branka ; Batistić, Mirna ; Gangai, Brabara ; Onofri, Ivona ; Miloslavić, Marijana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
11. Hrvatski biološki kongres : zbornik radova
/ Sven D. Jelaska Göran I.V. Klobučar Lucija Šerić Jelaska Dunja Leljak Levanić Žaklin Lukša - Zagreb : Hrvatsko biološko društvo, 2012, 243-244
Skup
11. Hrvatski biološki kongres
Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 16.09.2012. - 21.09.2012
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
hidromeduze; sifonofore; želatinozni zooplankton; Sredozemno more
(hydromedusae; siphonophorae; gelatinous zooplankton; Mediterranean Sea)
Sažetak
Istraživanje planktonskih žarnjaka obavljeno je na šest postaja Boka-Kotorskog zaljeva od ožujka 2009.do lipnja 2010. Uzorci su sakupljeni vertikalnim potezima planktonske mreže od dna do površine. Ukupno je nañeno 12 vrsta hidromeduza. S izuzetkom velikih nakupina vrste roda Obelia u prosincu 2009. (341 ind. m-3), prosječne vrijednosti hidromeduza rijetko su prelazile vrijednost 1 jed. m-3. Pojedinačna i neoubičajeno velika gustoća pojedinih meroplanktonskih hidromeduza, te slaba zastupljenost i malobrojnost glavnine drugih vrsta, mogu ukazivati na dugoročnu biološku degradaciju istraživanog područja. Za razliku od hidromeduza, sifonofore su bile češće i brojnije, osobito u proljeće i ljeto. Od šest zabilježenih vrsta najbrojnije su bile Muggiaea kochi, Muggiaea atlantica i Sphaeronectes gracilis. Najveća gustoća od 38 jed. m-3 utvrñena je u svibnju 2009. i ožujku 2010. godine. Vrsta M.atlantica je dominirala u eutroficiranom unutrašnjem dijelu zaljeva, dok je M. cochi bila brojnija u vanjskom dijelu zaljeva koji je pod jakim utjecajem otvorenog mora. Naša istraživanja su potvrdila dosadašnja saznanja za Jadransko more da u obalnim, osobito eutroficiranim područjima, novo pridošla sifonofora M. attlantica postaje dominatna u odnosu na autohtonu vrstu M. cochi. Ova istraživanja donose prve detaljne podatke o sastavu i brojnosti planktonskih žarnjaka Boka-Kotorskog zaljeva i predstavljaju osnovu za buduća istraživanja želatinoznog zooplanktona.
Izvorni jezik
Hrvatski, engleski
Znanstvena područja
Geologija, Biologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
275-0000000-3186 - Struktura planktonskih populacija u trofičkom gradijentu u južnom Jadranu (Batistić, Mirna, MZO ) ( CroRIS)
275-0982705-3047 - Interakcija biocenoza u otvorenim i obalnim sustavima Jadrana (Benović, Adam, MZO ) ( CroRIS)
Ustanove:
Sveučilište u Dubrovniku
