Naslov
INTEGRACIJA AKVAPONIJSKOG UZGOJA POVRĆA S PREČIŠĆAVANJEM OTPADNIH VODA RIBLJIH FARMI
(Integration of aquaponic vegetables farming with the treatment of waste waters from the fish farms)

Autori
Jug Dujaković, Jurica ; Gavrilović, Ana ; Van Gorder, Steven

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Zbornik sažetaka 8. međunarodnog gopsodarsko-znanstvenog skupa "Riba Hrvatske-jedi što vrijedi" / Bogut, Ivan - Zagreb, 2012, 93-93

Skup
8. međunarodni gopsodarsko-znanstveni skup "Riba Hrvatske-jedi što vrijedi"

Mjesto i datum
Vukovar, Hrvatska, 19.04.2012. - 20.04.2012

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
akvaponijski uzgoj povrća; tretman otpadne vode; riblje farme
(the treatment of wastewater from fish farm; aquaponic vegetables farming)

Sažetak
Otpadne vode iz različitih akvakulturnih sustava za proizvodnju ribe razlikuju se po volumenu, količini otopljenih tvari, količini suspendiranih i istaloženih čestica. Protočni sustavi izbacuju velike količine vode koja sadrži nisku koncentraciju otopljenih tvari (amonijak, nitriti, nitrati, fosfati) i mehaničkih čestica, te ima nisku vrijednost biološke (BOC) i kemijske (COD) potrošnje kisika. Za razliku od njih, recirkulacijski sustavi otpuštaju male količine otpadne vode koja sadrži visoke koncentracije otopljenih otpadnih tvari i mehaničkih čestica. Tehnologije razvijene za tretman, odnosno prečišćavanje ovakvih voda nude nekoliko mogućih opcija: od one najjednostavnije da se otpadna voda ispušta u kanalizacijski sustav bez prečišćavanja do sofisticiranih postrojenja koji mehaničkom filtracijom, aerobnom i anaerobnom biološkom filtracijom i kemijskim metodama pročišćavaju otpadnu vodu iz uzgojnih sustava. U ovom radu opisana je metoda koja nakon stabilizacije otpadne vode u bakterijskim biorektorima koristi kopnene i vodene biljke za njezino pročišćavanje. Ona tako uključuje sekundarnu biološku proizvodnju (proizvodnja povrća i vodenog bilja) i ujedno predstavlja dodatni izvor prihoda za riblje farme. Metoda se sastoji od primarnog tretmana otpadne vode u bakterijskim biorektorima – aerobnim stabilizatorima otpada u kojima se bakterijskom razgradnjom mineralizira organska tvar. Postupak se odvija u aerobnim uvjetima na temperaturi od 10 – 20 °C i traje 2 do 3 tjedna. Tekućina iz bioreaktora se potom raspršuje po tzv. umjetnoj močvari. Umjetnu močvaru predstavlja bazen u kojem su jednoliko raspoređeni sloj krupnijeg šljunka na dnu, potom sloj sitnijeg šljunka i sloj pijeska na površini. Dakle, na površini, odnosno iznad gornjeg sloja pijeska ostaje mehanički materijal, dok se tekućina cijedi, odnosno filtrira kroz slojeve pijeska i šljunka. Čvrsti materijal koji ostaje na površini sakuplja se svakih nekoliko mjeseci i koristi kao organsko gnojivo, te tako predstavlja dodatni izvor prihoda. Profiltrirana bistra tekućina bogata otopljenim nutrijentima (uglavnom nitrati i fosfati) i mineralima sakuplja se na dnu bazena i pumpa ili gravitacijom sprovodi u staklenike za akvaponijsku proizvodnju povrća i vodenog bilja. Biljke, koristeći nutrijente i minerale prečišćavaju vodu, koja se potom može sterilizirati i ponovno koristiti u uzgojnim bazenima ili kao otpadna voda zadovoljavajuće kvalitete ispustiti u prirodne recipijente.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Veterinarska medicina, Biotehnologija

POVEZANOST RADA