Pregled bibliografske jedinice broj: 603699
Mediteranska Dijeta-Mit ili Stvarnost
Mediteranska Dijeta-Mit ili Stvarnost // Novosti u terapijsko-dijetetskom rješavanju endokrino-metaboličkih poremećaja
Opatija, Hrvatska, 2012. (pozvano predavanje, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 603699 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Mediteranska Dijeta-Mit ili Stvarnost
(The Mediterranean Diet- Myth or Reality)
Autori
Božikov, Velimir ; Mucalo, Iva
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Skup
Novosti u terapijsko-dijetetskom rješavanju endokrino-metaboličkih poremećaja
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 13.09.2012. - 15.09.2012
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
mediteranska prehrana; srčanožilne bolesti; protuupalni učinak
(mediterranean diet; cardiovascular diseases; antiinflammatory effect)
Sažetak
Mediteransku prehranu, jedan od najpoznatijih modela prehrane, prvu je opisao dr. Ancel Keys 1960-ih godina. Tijekom godina mediteranska prehrana je dobivala sve više pažnje zbog dokaza koji su upućivali na njenu obrnutu povezanost sa srčanožilnim bolestima i nekoliko oblika karcinoma. Ovi su se dokazi temeljili na činjenici da su narodi koji su živjeli u područjima uz Sredozemno more imali povoljnu zdravstvenu statistiku, i to najmanje već od ranih 1960-ih godina. Međutim, mediteranska prehrana okružena je s isto toliko mitova koliko i znanstvenih dokaza. Više od 16 zemalja okružuje Mediteransko more, a njihove prehrambene navike, vrste hrane koju proizvode kao i kulturna obilježja značajno se razlikuju. Pa ipak, osnova mediteranskog modela prehrane svima je zajednička, te uključuje visok unos maslinovog ulja, voća, povrća, cjelovitih žitarica (uključujući kruh), i mahunarki ; umjeren do visok unos ribe ; umjerenu konzumaciju vina, te relativno nizak unos mesa i mesnih prerađevina. Sve više dokaza upućuje na to da bi mediteranske prehrane mogle poslužiti kao modeli protuupalne dijete, koji bi mogli pomoći u borbi protiv bolesti povezanih s kroničnom upalom, uključujući visceralnu pretilost, šećernu bolest tipa 2 i metabolički sindrom. Unatoč tome, nedavno je kod stanovništva Mediterana došlo do drastičnih promjena prehrambenih navika te izgleda da je tradicionalni mediteranski model prehrane sada ograničen samo na stariju populaciju i ruralna područja. Doista, čak i na Kreti i hrvatskoj jadranskoj obali, primjećeno je da je progresivni uzlazni trend unosa ukupnih i zasićenih masti praćen značajnim porastom pretilosti i smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Svi se slažemo oko činjenice da je mediteranska prehrana zdrava. No, važno je razumjeti što je mediteranska dijeta danas, što je bila nekad, te na koji način se mijenja.
Izvorni jezik
Hrvatski