Pregled bibliografske jedinice broj: 60323
ZASTUPLJENOST CITOLITIČKIH STANICA U PERIFERNOJ KRVI BOLESNIKA S POSLIJETRAUMATSKIM STRESNIM POREMEĆAJEM
ZASTUPLJENOST CITOLITIČKIH STANICA U PERIFERNOJ KRVI BOLESNIKA S POSLIJETRAUMATSKIM STRESNIM POREMEĆAJEM, 1999., magistarski rad, Medicinski fakultet, Rijeka
CROSBI ID: 60323 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
ZASTUPLJENOST CITOLITIČKIH STANICA U PERIFERNOJ KRVI BOLESNIKA S POSLIJETRAUMATSKIM STRESNIM POREMEĆAJEM
(PREVALENCE OF CYTOLYTIC CELLS IN PERIPHERAL BLOOD OF PTSD PATIENTS)
Autori
ŠKARPA, IVONA
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad
Fakultet
Medicinski fakultet
Mjesto
Rijeka
Datum
15.07
Godina
1999
Stranica
72
Mentor
Rukavina, Daniel; Moro, Ljiljana
Ključne riječi
CITOLITIČKE STANICE; PTSP
(CYTOLYTIC CELLS; PTSD)
Sažetak
O stresu kao induktoru poremećaja brojčanih i funkcionalnih parametara imunosti zna se već duže vrijeme. Brojni autori kao obrazloženje tih promjena nude saznanje da se receptori za biološki aktivne tvari kao što su adrenalin,acetilholin,histamin,endorfin,ACTH i nekoliko neuropeptida čije koncentracije rastu u stresu ispoljavaju na površini limfocita.Brojni su klinički entiteti na kojima je istraživana stanična citotoksičnost. Proučavanje citotoksičnosti limfocita periferne krvi LPK u osoba sa akutnim ili kroničnim stresnim uvjetovanih ratnom traumom poglavito u hrvatskom Domovinskom ratu temom je u tek nekoliko radova. Ujedno je ovo i prvi rad koji analizira staničnu citotoksičnost posredovanu perforinom u populaciji bolesnika s kroničnim PTSP. 25 učesnika Domovinskog rata u Hrvatskoj,7 sa logorskim iskustvom,klinički dijagnosticiranih kao PTSP,testirali smo Beck-ovom skalom depresivnosti,Spilbergovim testom anksioznosti i listom tjelesnih tegoba,te njihove LPK analizirali protočnim citometrom koristeći metodu istovremenog florescentnog obilježivanja dvaju limfocitnih antigena.Dobiveni rezultati pokazuju da je brojčana zastupljenost i fenotipske karakteristike CTL i NK stanica u perifernoj krvi bolesnika s PTSP promijenjena.Svi bolesnici pokazali su statistički značajno više CD8 pozitivnih LPK,što je posredovalo statistički nižem omjeru CD4:CD8 pozitivnih LPK u odnosu na kontrolnu skupinu.Uočene su i značajne promjene u fenotipskim karakteristikama perforin pozitivnih LPK.Tako je među njima nađen značajan porast CD4 pozitivnih i pad CD56 pozitivnih stanica. Bolesnici s PTSP i logorskim iskustvom značajno se razlikuju od bolesnika bez logorskog iskustva u promjenama broja i fenotipskim karakteristikama LPK.Najznačajnije opromjene uopčene su u NK staničnim biljezima,u smislu porasta perforin pozitivnih i CD16 pozitivnih LPK,kao i porasta dvostruko pozitivnih CD16 pozitivnih P pozitivnih i CD56 pozitivnih P pozitivnih LPK.Ovaj nalaz sugerira porast NK aktivnosti u bolesnika sa PTSP koji su imali logorsko iskustvo.Teško je dovesti u direktnu vezu anksioznu,depresivnu i tjelesnu simptomatologiju u bolesnika s PTSP i promjene CTL i NK stanica,što nam je bio cilj rada.Ipak možemo reći da su najbrojnije,statistički značajne promjene nađene upravo u bolesnika s PTSP i logorskim iskustvom koji su istovremeno statistički značajno odstupali po nivou anksioznosti od ostalih bolesnika,te ujedno pokazali i tendenciju brojnije tjelesne simptomatologije,kao i porasta depresivnosti. Sa sigurnošću možemo tvrditi da stres izaziva promjene u imunološkom statusu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Rijeka