Naslov
Kartiranje plodnosti tala Splitsko-dalmatinske županije
(Soil fertility mapping of the region of Middle Dalmatia (Croatia))

Autori
Chiomento, Đurđica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
13.11

Godina
2012

Stranica
63

Mentor
Romić, Marija

Ključne riječi
plodnost tla; tipovi tla; statistička analiza; karte interpolacije; analiza varijance; kartirane jedinice tla
(soil fertility; soil types; statistical analysis; interpolation maps; analysis of variance; soil units;)

Sažetak
Općeniti cilj ovog diplomskog rada bio je utvrditi povezanost razine plodnosti s tipovima tala te kartirati prostornu varijabilnost plodnosti tala u Splitsko-dalmatinskoj županiji i njoj pripadajućem Vrgorskom polju. Slijedom toga određene su geografske karakteristike istraživanog područja, analizirane klimatske prilike područja, utvrđene geološke i pedološke karakteristike područja, te određeni dominantni tipovi tala. Na temelju laboratorijskih analiza površinskih i podpovršinskih uzoraka tla sa 49 lokacija u Splitsko-dalamtinskoj županiji i 28 lokacija unutar Vrgorskog polja, utvrđena su kemijska i fizikalna svojstva tala odgovorna za njihovu plodnost. Svi podaci su uneseni u GIS bazu te je napravljena baza podataka i karte interpolacije. Provedena je osnovna statistička analiza podataka te analiza varijance sa ciljem određivanja razlika u plodnosti tla između grupa uzoraka. Na području Splitsko-dalmatinske županije nalazimo više tipova klime, a geološka građa Dinaridskog krša, kojem pripada Županija velikog je raspona starosti i dosta složena. Ujednačenost matičnog supstrata uvjetovala je stvaranje relativno homogenog područja, a pojave krških polja pridonose heterogenosti istraživanog područja. Izdvojene su četiri kartirane jedinice tla kojima pripada najveći broj uzoraka tla uzorkovanih na području Županije, te jedna kartirana jedinica tla u Vrgorskom polju. Tipovi dominantnih tala su: Antropogena tla na kršu, Antropogena tla flišnih i krških sinklinala, Smeđe tlo na vapnencima, Aluvijalna tla i Crnica vapnenačko dolomitna, dok je na području Vrgorskog polja razvijeno Aluvijalno tlo. Statistički rezultati analize podataka grupiranih po kartiranim jedinicama pokazali su da između pojedinih kartiranih jedinica postoje razlike. S ciljem potvrđivanja ovih razlika, provedeno je dodatno grupiranje kartiranih jedinica tla na dvije grupe, te je provedena analiza varijance koja je pokazala signifikantne razlike analiziranih parametara između ove dvije grupe. Uzroke ovim razlikama nalazimo u pedogenetskim čimbenicima i procesima nastanka tla krških polja te osnovnim karakteristikama plodnosti tipičnih za ova tla, kao i u intenzivnom korištenju ovih tala u poljoprivredne svrhe.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA