Naslov
Između prijateljstva i rata: odnosi knezova Babonića i knezova Šubića Bribirskih krajem 13. i početkom 14. stoljeća
(Between friendship and war: relations between the comital families of the Babonići and the Šubići at the end of thirteenth and in the beginning of the fourteenth centur<)

Autori
Kekez, Hrvoje

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
Skradin i Hrvatska u doba bana Pavla Šubića

Mjesto i datum
Skradin, Hrvatska, 09.11.2012. - 10.11.2012

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
knezovi Babonići; knezovi Šubići; kralj Karlo Robert; kraj 13. i početak 14. stoljeća; bitka kod Bliske 1322.
(counts Babonići; counts Šubići; king Charles Robert; end of 13th and beginning of 14th century; battle of Bliska (1322))

Sažetak
Konac 13. i početak 14. stoljeća predstavlja jedno od najburnijih razdoblja hrvatske srednjovjekovne povijesti koje je prvenstveno obilježila promjena na vladarskom tronu dolaskom nove Anžuvinske dinastije na ugarsko-hrvatsko prijestolje. Vrlo važnu ulogu u procesu anžuvinskog preuzimanja krune Svetoga Stjepana imali su knezovi Šubići koji su vrlo rano prepoznali prednosti u tim procesima te su otvoreno pomagali pretendente na ugarsko-hrvatsko prijestolje iz anžuvinske dinastije iz Napulja. Istu politiku, iako manje otvoreno, provodio je knez Radoslav I. Babonić koji vrlo rano stupio u kontakt s napuljskim Anžuvincima. Indikativno je da je on u nekoliko navrata boravio u Napulju upravo u vrijeme kada su Šubići intenzivirali svoje kontakte s Anžuvincima. Stoga nije nemoguće da je knez Radoslav I. u to doba održavao dobre odnose i sa Šubićima, pristalicama Anžuvinaca, ali je ipak politički vješto kombinirao između njih i tadašnjeg ugarsko- hrvatskog kralja Andrije III. Mlečanina. Dolaskom Karla Roberta i njegovim postupnim učvršćivanjem na ugarsko-hrvatskom prijestolju tijekom prvoga i početka drugoga desetljeća 14. stoljeća Babonići su pristali na vjernost novome kralju. Tako je knez Stjepan V. Babonić, kao slavonski ban, imao potporu novoga kralja i uživao potpunu i sigurnu bansku vlast. No, nakon njegove smrti u drugoj polovici 1316. godine na banskoj ga je službi naslijedio njegov brat Ivan I. Babonić koji će se vrlo brzo uključiti u političke, ali i ratne sukobe na jugu, tj. u Hrvatskoj, pri tom vjernu služeći kralja Karla Roberta u njegovim sukobima sa Šubićima. Tako je već koncem 1316. godine zabilježeno da je Trogirska općina 23. prosinca 1316. poslala vojnu pomoć Mladenu II. Šubiću u njegovu sukobu sa Babonićima. Ovaj sukob, kao i pohod bana Ivana I. Babonića na Šubiće 1322. godine, koji je završio poznatom bitkom kod Bliske, a kojom je uvelike slomljena moć knezova Šubića, ban Ivan I. je vrlo vjerojatno proveo po nalogu kralja Karla Roberta. Glavni cilj ovoga izlaganja je prikazati dinamiku promjena vodećih plemićkih rodova srednjovjekovne Hrvatske i Slavonije, u okviru kompleksnog razmatranja političkih mijena unutar Ugarsko-hrvatskog Kraljevstva krajem 13. i početkom 14. stoljeća.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA