Naslov
Učinci gospodarske krize na industrijske odnose u Hrvatskoj
(The Effects of the Economic Crisis on Industrial Relations in Croatia)

Autori
Butković, Hrvoje ; Samardžija, Višnja ; Tišma, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO)

Grad
Zagreb

Godina
2012

Stranica
148

ISBN
978-953-6096-64-0

Ključne riječi
industrijski odnosi ; socijalni dijalog ; sindikati ; poslodavci ; Vlada ; ekonomska kriza
(industrial relations ; social dialogue ; trade unions ; employers ; Government ; economic crisis)

Sažetak
Ova dvojezična knjiga rezultat je provedbe međunarodnog istraživačkog projekta „Učinci gospodarske krize na nacionalne sustave industrijskih odnosa: Odgovori politika kao glavni instrumenti oporavka“ financiranog 2012. godine sredstvima Europske komisije. Rad donosi rezultate istraživanja provedenog u Hrvatskoj prema metodološkom predlošku jedinstvenom za šest europskih zemalja (Bugarska, Hrvatska, Estonija, Makedonija, Poljska i Turska). Za izradu ovog rada korišteni su statistički pokazatelji, sekundarni akademski i drugi izvori kao i brojni dubinski intervjui sa predstavnicima najvažnijih socijalnih partnera u Hrvatskoj. Cilj rada bio je istražiti načine djelovanja hrvatskih socijalnih partnera i promjene u nacionalnom sustavu industrijskih odnosa u vrijeme krize kako bi se na temelju provedenih analiza donijele preporuke za daljnji razvoj ovog sustava u europskom kontekstu. Autori navode da je u Hrvatskoj nedovoljno prisutan sektorski socijalni dijalog. Razlog tomu su općenito slaba tradicija socijalnog dijaloga, niska pokrivenost zaposlenika u privatnom sektoru kolektivnim ugovorima, fragmentiranost sindikata, nespremnost dijela privatnog sektora da prihvati sindikate kao partnere, učestalo korištenje instrumenta proširivanja kolektivnih ugovora kao i nedostatni kapaciteti sindikata i poslodavaca. Kriza je dodatno otežala socijalni dijalog zato jer se pokazalo da su stavovi Vlade i socijalnih partnera o načinima i konkretnim koracima za izlazak iz krize vrlo divergentni. Stavovi između Vlade i sindikata bitno se razlikuju po pitanju smanjenja javne potrošnje i ukidanja nekih materijalnih prava radnika u javnom sektoru. Poslodavci podržavaju smanjenje javne potrošnje, no iskazuju nezadovoljstvo s nekim poreznim zakonima za koje smatraju da neće stimulirati investicije. Na tripartitnoj razini evidentirani su problemi u radu Gospodarsko socijalnog vijeća s obzirom na neredovito sastajanje, raspravljanje o pitanjima koja nisu uvijek prioritetna kao i nemogućnost pravodobnog uključivanja u proceduru donošenja zakonodavnih akata. Zaključuje se da je jedna od ključnih pretpostavki za učinkovito vođenje socijalnog dijaloga približavanje stavova socijalnih partnera o načinima izlaska iz krize te perspektivama i glavnim parametrima budućeg gospodarskog razvoja. Za podizanje industrijskih odnosa na višu razinu potrebno je intenzivirati aktivnosti na izgradnji kapaciteta i kompetencija socijalnih partnera. Uz to, sindikatima i poslodavcima treba omogućiti pravodoban uvid u buduće korake Vlade. Socijalni dijalog treba počinjati ranije na način da socijalni partneri budu uključeni u proces donošenja zakona od samog početka. Vezano uz kolektivne ugovore trebalo bi razvijati njihove sadržajne specifičnosti, te da bi oni u većoj mjeri morali odražavati posebnosti područja za koja se sklapaju. Znanstveni doprinos ovog rada dubinska je analiza sustava industrijskih odnosa u Hrvatskoj u periodu nakon izbijanja ekonomske krize, temeljem koje su autori izradili preporuke za njegovo unapređenje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija, Pravo, Politologija

Napomena
Knjiga je objavljena kao dvojezično izdanje na hrvatskom i engleskom jeziku.

POVEZANOST RADA