Naslov
Hrvatska geologija kroz povijest i djelatnosti
(Croatian geology in history and activities)

Autori
Malvić, Tomislav ; Sremac, Jasenka

Izvornik
Naftaplin : znanstveno-stručno glasilo Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa (1330-2434) 72 (2012), 12; 73-84

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
geologija; Hrvatska; povijesni razvoj
(geology; Croatia; historical development)

Sažetak
Pojavom geologije kao zasebne znanosti u XVII. i XVIII. stoljeću njezin razvoj započinje i u hrvatskim povijesnim krajevima, djelovanjem hrvatskih i inozemnih putopisaca i prirodoslovaca. Veelik broj imena može se naći u knjizi akademika Heraka iz 2002. godine. Utemeljiteljima geologije kao znanosti u Hrvata tijekom XIX. i XX. stoljeća smatraju se Ljudevit Vukotinović (1813.-1893.), Spiridon Brusina (1845.-1908.), Gjuro Pilar (1846.-1893.) i Dragutin Gorjanović Kramberger (1856.-1936.). Rezultati njihova rada postavili su institucionalnu i nastavnu osnovu hrvatske geologije kakvu poznajemo i danas. Danas su znanstveno-nastavna središta hrvatske geologije zagrebački fakulteti na kojima se predaje geologija, kako prirodoslovnog tako i tehničkog usmjerenja. Jedan od njih je Prirodoslovno-matematički fakultet, slijednik Mudroslovnog fakulteta, na kojemu je Gjuro Pilar imenovan redovitim profesorom geologije 1875. Drugi je Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu, gdje se početkom studija geologije smatra se osnivanje Odjela za rudarstvo i metalurgiju na Tehničkom fakultetu 1939. godine. Znanstveno-istraživačka središta u hrvatskoj geologiji su Hrvatski prirodoslovni muzej, koji se razvio iz Narodnog muzeja (odnosno Mineraloško-geološkog odjela toga muzeja) osnovanog 1846. godine. Godine 1866. osnovana je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, krovna znanstvena i umjetnička ustanova u Hrvatskoj, gdje danas djeluju jedan zavod te dva vijeća koja većim ili manjim dijelom izvode različita geološka istraživanja. Početkom XX. stoljeća osnovano je Geologijsko povjerenstvo kraljevine Hrvatske i Slavonije, koje je nekoliko puta mijenjalo naziv, a od 2005. godine nosi naziv Hrvatski geološki institut. Najveće gospodarsko središte hrvatske geologije je INA-Industrija nafte d.d. utemeljena 1964. Danas se geološka istraživanja, analize i studije u Republici Hrvatskoj obavljaju na temelju Zakona o geološkim istraživanjima („Narodne novine“ br. 34/86). Veliki broj geoloških rezultata, a posebno osnovne geološke karte predstavljaju i kulturnu baštinu hrvatskog naroda. Geologija je jedna od rijetkih znanosti koja se može svrstati kako u prirodoslovlje, tako i u područje Tehničkih znanosti. To otvara brojne mogućnosti za povezivanje s drugim srodnim geoznanostima.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Geologija

Napomena
Sažetak je napisan na hrvatskom i engleskom jeziku.

POVEZANOST RADA