ࡱ> -0*+, ubjbjqq 8ee_,^ ^ 8 <wyE%%%vvvvvvv$#{}|vUv%%1yZZZ8%%vZvZZj|nk%@h!S"kvGy0wykZA~VA~$nknkA~k ZvvXwyA~^ g:  PRAVO NA OBRAZOVANJE IZMEU ZAKONSKE REGULATIVE I PRAKSE Ana `iranovi, znanstvena novakinja Odsjek za pedagogiju, Filozofski fakultet, Sveu iliate u Zagrebu Apstrakt Obrazovanje predstavlja jedno od temeljnih ljudskih prava i preduvjet je za ostvarenje mnogih drugih prava, poput prava na rad i prava na informirano sudjelovanje u politi kom i druatvenom ~ivotu. Kao takvo definirano je u viae meunarodnih (Meunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, Konvencija o pravima djeteta, Europska konvencija o zaatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda) i domaih dokumenata (Ustav Republike Hrvatske) kojima se ono jam i svakoj osobi. Dakle, pravo na obrazovanje preduvjet je unapreenja kvalitete ~ivota djece i mladih. U ovome se radu u prvome dijelu daje komparativna analiza odabranih meunarodnih, regionalnih i hrvatskih dokumenata sa stajaliata odreenja prava na obrazovanje, a u drugome se dijelu analiziraju primjeri kraenja toga prava u praksi koja uklju uje rad s djecom i mladima. Primjeri kraenja prava na obrazovanje analiziraju se temeljem teorijskog okvira Katarine Tomaaevski koji govori o etiri dimenzije toga prava: raspolo~ivosti, dostupnosti, prihvatljivosti i prilagodljivosti. Cilj je ove analize ukazati na (ne)usklaenost pravne obveze i stanja u praksi te na potrebu ozbiljnijeg shvaanja nu~nosti o~ivotvorenja prava na obrazovanje. Klju ne rije i: pravo na obrazovanje, komparativna analiza, dimenzije prava na obrazovanje Right to education between legal regulation and practice Abstract Education is a fundamental human right and a precondition for enjoying many other rights, such as the right to work and the right to informed participation in political and social life. As such it is defined in a number of international (the International Covenant on Economic, Social and Cultural Rights, the Convention on the Rights of the Child, the Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms) and local documents (Croatian Constitution) by which it is guaranteed to every person. Therefore, the right to education is a prerequisite for improving children and young peoples quality of life. In the first part of the paper a comparative analysis of selected international, regional and Croatian documents with regard to the right to education is conducted, while in the second part of the paper examples of violation of this right in practice with children and young people are analyzed. Violations of the right to education are analyzed on the basis of Katarina Tomaevskis theoretical framework which recognizes four dimensions of this right: availability, accessibility, acceptability and adaptability. The aim of this analysis is to point to a lack of balance between legal obligation and the situation in practice and to emphasize the need for taking the right to education more seriously. Key words: right to education, comparative analysis, dimensions of the right to education Uvod Temeljem meunarodnog sustava ljudskih prava, iju okosnicu ine Povelja Ujedinjenih naroda i Meunarodna povelja prava1,2 svakoj je osobi priznato i pravno zajam eno pravo na obrazovanje. Pravo na obrazovanje preduvjet je ostvarenja mnogih drugih ljudskih prava, poput prava na rad i prava na informirano sudjelovanje u politi kom i druatvenom ~ivotu. Pravom na obrazovanje svakom se djetetu i odraslom ovjeku daje aansa da razvije svoje mogunosti i da stekne intelektualnu, duhovnu i druatvenu samostalnost putem usvajanja znanja, vjeatina, vrijednosti i stavova. Osim toga, pravo na obrazovanje podrazumijeva kvalitetu odgojno-obrazovnog iskustva, mogunost izbora odgoja i obrazovanje prema vlastitim ~eljama i potrebama, ali i pravo na sigurno i poticajno odgojno-obrazovno okru~je u kojemu se poatuju prava djece, u itelja, roditelja i svih ostalih sudionika. Dakle, pravo na obrazovanje preduvjet je unapreenja kvalitete ~ivota djece i mladih. S obzirom da djeca nemaju politi ki glas, du~nost je odraslih osoba zagovarati njihove najbolje interese i voditi ra una da se njihova prava, pa tako i pravo na obrazovanje poatuju. Da bi odrasli to mogli initi, potrebno je da razumiju ato sve pravo na obrazovanje podrazumijeva i kako prepoznati kada se ono krai. U ovome se radu stoga u prvome dijelu donosi analiza odreenja prava na obrazovanje u odabranim meunarodnim, regionalnim i hrvatskim dokumenatima, dok se u drugome dijelu donose primjeri kraenja toga prava u praksi koja uklju uje rad s djecom i mladima. Primjeri kraenja prava na obrazovanje analiziraju se temeljem teorijskog okvira Katarine Tomaaevski3 koji govori o etiri dimenzije toga prava: raspolo~ivosti, dostupnosti, prihvatljivosti i prilagodljivosti. Cilj je ove analize ukazati na (ne)usklaenost pravne obveze i stanja u praksi te na potrebu ozbiljnijeg shvaanja nu~nosti o~ivotvorenja prava na obrazovanje, kao i injenice da smo svi mi, uz dr~avnu i prosvjetnu vlast i akolske uprave, du~ni voditi ra una o poativanju prava na obrazovanje svih ljudi. Pravo na obrazovanje u odabranim meunarodnim, regionalnim i hrvatskim dokumentima Pravo na obrazovanje mo~e se definirati iz razli itih perspektiva (filozofske, socioloake, eti ke itd.), no globalno prihvaena, airoko dostupna i pravno vrijedea odreenja nalaze se u raznim meunarodnim i regionalnim dokumentima kojima se ureuju ljudska prava. Ta odreenja nisu uvijek ista, no ukoliko ih se razmatra zajedno, kao dio cjeline, ona pru~aju konceptualni okvir za shvaanje toga prava4. Za potrebe ovoga rada odabrala sam nekoliko najzna ajnijih meunarodnih dokumenata o ljudskim pravima: Opu deklaraciju o ljudskim pravima kao prvi takav dokument iz kojega su proizaali svi ostali dokumenti o ljudskim pravima, zatim Meunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima koji atiti pravo na obrazovanje kao kulturno i socijalno pravo i koji zajedno s Opom deklaracijom i Meunarodnim paktom o graanskim i politi kim pravima ini Meunarodnu povelju prava na koju se oslanja viae od etrdeset pravno obvezujuih konvencija u kojima se razrauju pojedina ljudska prava1 i Konvenciju o pravima djeteta kao prvi pravno obvezujui dokument o pravima djeteta i dokument koji je ratificirao najvei broj dr~ava u povijesti. Osim ovih meunarodnih dokumenata proizaalih iz krila Ujedinjenih naroda, odabrala sam i Europsku konvenciju o zaatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijea Europe, kao okosnicu regionalnog europskog sustava ljudskih prava, te jedan hrvatski dokument, Ustav Republike Hrvatske. S obzirom da je Hrvatska ratificirala spomenute dokumente Ujedinjenih naroda i Vijea Europe njen bi temeljni dr~avni zakon trebao uklju ivati najviae meunarodno-pravne standarde o zaatiti ljudskih prava kako su u tim dokumentima utvreni. Osim toga, sumnja u u inkovitost mehanizama zaatite ljudskih prava na meunarodnoj razini (nadgledanje poativanja odredaba pravno obvezujuih dokumenata ini se putem periodi nih izvjeataja dr~ava-stranaka i pojedina nih pritu~bi) stavlja joa veu odgovornost na dr~ave-stranke koje bi svojim ustavima i zakonima trebale jam iti ljudska prava svojim graanima. Pravo na obrazovanje u globalnom je sustavu ljudskih prava prvi put definirano u Opoj deklaraciji o ljudskim pravima5, u kojoj u lanku 26. stoji da svatko ima pravo na odgoj i obrazovanje. Osim toga, isti lanak ka~e da obrazovanje na osnovnoj razini mora biti obvezno i besplatno, ime su postavljena dva temeljna stupa osnovnog obrazovanja3,4. Zahtjev za obveznim i besplatnim osnovnim obrazovanjem neizostavan je i u dokumentima koji su uslijedili nakon Deklaracije, a predstavljali su i zamaanjak globalnog pokreta obrazovanja za sve6. Takoer, kasniji dokumenti u inili su osiguravanje obveznog i besplatnog osnovnog obrazovanja mjerom koju su dr~ave-stranke du~ne realizirati bez odgode u najkraem moguem roku7. `to se ti e ostalih razina obrazovanja, lanak 26. Ope deklaracije ka~e da tehni ko i strukovno obrazovanje moraju biti dostupni svima, a viae i visoko obrazovanje dostupni svima prema sposobnostima. Opa deklaracija govori poneato i o sadr~aju odgoja i obrazovanja (a time posredno i o njegovoj kvaliteti) kada u nastavku lanka 26. ka~e da odgoj i obrazovanje moraju biti usmjereni ka punom razvoju ljudske osobe, ja ati poativanje ljudskih prava i temeljnih sloboda te promicati razumijevanje, snoaljivost, prijateljstvo i mir meu narodima. Iz navedenoga se mo~e vidjeti da je Opa deklaracija o ljudskim pravima, iako u vrijeme prihvaanja tek sve ana izjava i bez pravne obveze, uspostavila klju ne sastavnice prava na obrazovanje: obvezno i besplatno osnovno obrazovanje, te dostupnost i kvalitetu obrazovanja. Meunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima8 pravni je dokument proizaaao iz moralne obveze koju je postavila Opa deklaracija o ljudskim pravima pa uvelike slijedi njene formulacije, ali ih i proairuje. U lanku 13. Pakt ka~e da dr~ave stranke priznaju svakome pravo na odgoj i obrazovanje. U cilju punog ostvarenja toga prava, osnovno obrazovanje mora biti obvezno i besplatno za sve. Kada govori o srednjem i visokom obrazovanju, Pakt je poneato opse~niji i precizniji pa ka~e da se srednje obrazovanje u svojim razli itim oblicima mora u initi raspolo~ivim i dostupnim svima koriatenjem svih odgovarajuih sredstava, napose postupnim uvoenjem besplatnog obrazovanja. Jednako tako, viae i visoko obrazovanje mora se u initi jednako dostupnim svima prema sposobnostima koriatenjem svih odgovarajuih sredstava, osobito postupnim uvoenjem besplatnog obrazovanja. Ovaj je dokument poseban upravo po tome ato naglaaava potrebu ostvarenja dostupnosti obrazovanja u punom smislu te rije i, a to zna i u initi sve razine obrazovanja besplatnima kako bi ono zaista svima bilo dostupno. S obzirom da je uvoenje potpuno besplatnog obrazovanja na svim razinama vrlo ambiciozan zahtjev, Pakt njegovu realizaciju vremenski ne ograni ava, ato ne zna i da dr~ave-stranke nisu du~ne raditi na realizaciji toga cilja. I Pakt poneato govori i o kvaliteti obrazovanja kada ka~e da se odgoj i obrazovanje moraju usmjeriti u pravcu punog razvoja ljudske osobe i svijesti o ljudskom dostojanstvu, i da moraju ja ati poativanje ljudskih prava i temeljnih sloboda, promicati razumijevanje, snoaljivost, prijateljstvo i mir meu narodima te omoguiti svim ljudima djelotvorno sudjelovanje u slobodnom druatvu. Konvencija o pravima djeteta9 pravo na obrazovanje odreuje na najsveobuhvatnji na in. U lanku 28. svakome djetetu priznaje se pravo na obrazovanje. U svrhu ostvarivanja toga prava za svu je djecu potrebno osigurati obvezno i besplatno osnovno obrazovanje, poticati razvoj razli itih oblika srednjoakolskog obrazovanja te ih u initi raspolo~ivim i dostupnim svima. Potrebno je poduzeti primjerene mjere kao ato su uvoenje besplatne izobrazbe i osiguranje materijalne podrake kad je ona potrebna te svim prikladnim sredstvima u initi viae i visoko obrazovanje dostupno svima na temelju sposobnosti. Konvencija dodatno proairuje odreenje prava na obrazovanje obvezujui dr~ave i na obavjeatavanje o akolovanju te stru noj izobrazbi i profesionalnom usmjeravanju, poduzimanje mjera za poticanje redovitog dolaska na nastavu i smanjenja stope ispisa djece iz akole, te promicanje meunarodne suradnje u podru ju obrazovanja, osobito u cilju suzbijanja nepismenosti diljem svijeta i olakaanja pristupa znanstvenim i tehni kim spoznajama i suvremenim metodama podu avanja. `to se ti e kvalitete obrazovanja, Konvencija ka~e da obrazovanje djeteta treba usmjeriti prema punom razvoju djetetove osobnosti, nadarenosti, duaevnih i tjelesnih sposobnosti, promicanju ljudskih prava i temeljnih sloboda, poativanju djetetovih roditelja, njegova kulturnog identiteta, jezika i vrednota te civilizacija koje se od njega razlikuju, provoenju akolske stege na na in kojim se potvruje djetetovo ljudsko dostojanstvo, pripremi djeteta za odgovoran ~ivot u slobodnoj zajednici u duhu razumijevanja, mira, snoaljivosti, ravnopravnosti spolova i prijateljstva meu narodima, kao i poticanju zaatite prirodnog okoliaa. Za razliku od svih dosad analiziranih dokumenata koji pozitivnom formulacijom priznaju pravo na obrazovanje, Europska konvencija o zaatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda10 to pravo izra~ava negativno te u prvom Protokolu uz Konvenciju, lanku 2., ka~e da nikome nee biti uskraeno pravo na obrazovanje. Zna i, Europska Konvencija svakome pojedincu priznaje pravo na obrazovanje na na in da zabranjuje uskraivanje toga prava. Nadalje, ona ne daje nikakve informacije o dostupnosti i kvaliteti obrazovanja. Razloge ovakvome oskudnom odreenju prava na obrazovanje mogue je objasniti vremenom u kojemu je Europska konvencija nastala i suzdr~anosti predstavnika dr~ava Vijea Europe koji su sudjelovali u njenoj izradi. Naime, taj je dokument napisan 1950. godine (na snagu je stupio 1953. godine, a prvi Protokol 1954. godine), netom po zavraetku Drugoga svjetskog rata i ubrzo nakon Ope deklaracije o ljudskim pravima, koja je bila deklarativnog, a ne obvezujueg karaktera. Prilikom izrade Europske konvencije prvi prijedlog formulacije prava na obrazovanje glasio je  svaka osoba ima pravo na obrazovanje , no britanska vlada predlo~ila je tekst  nijednoj osobi nee biti uskraeno pravo na obrazovanje 11. Takav je potez objasnila strahom od interpretacije pozitivne formulacije kao du~nosti poduzimanja u inkovitih mjera kojima bi svaki pojedinac dobio onakvo obrazovanje kakvo ~eli11. Unato  ovakvome po etnom ograivanju kasnija praksa Europskog suda za ljudska prava pokazala je da su dr~ave-stranke Europske konvencije uistinu du~ne svojim graanima osigurati pravo na obrazovanje i slobodan izbor odgoja i obrazovanja i da se razli ita kraenja toga prava osuuju i sankcioniraju, i to temeljem baa toga dokumenta12. Republika Hrvatska potpisala je i ratificirala sve dosad obraene dokumente. Ustav Republike Hrvatske13, kao temeljni zakon dr~ave, trebao bi stoga zrcaliti osnovne sastavnice prava na obrazovanje, prije svega zahtjeve za besplatnim i obveznim osnovnim obrazovanjem, te dostupnost i kvalitetu svih razina obrazovanja. U lanku 65. Ustava stoji da je osnovno akolovanje obvezno i besplatno, ime je zadovoljen prvi zahtjev. Nadalje, u lanku stoji i da je svakome dostupno, pod jednakim uvjetima, srednjoakolsko i visokoakolsko obrazovanje u skladu s njegovim sposobnostima. Dostupnost viaih razina obrazovanja i u Ustavu je (kao i u nekim meunarodnim dokumentima) na neki na in uvjetovana (primjerice individualnom sposobnoau pojedinca), dok o kvaliteti odgoja i obrazovanja Ustav ne govori. No, iako Ustav navodi osnovne sastavnice prava na obrazovanje, u njemu se obrazovanje ne definira kao ljudsko pravo. To je vrlo problemati no jer govor o pravima podrazumijeva da je netko (naj eae dr~ava) du~an osiguravati proklamirana prava. Drugim rije ima, hrvatski Ustav ne govori o tome je li dr~ava obvezna svojim graanima osigurati odgoj i obrazovanje, pa se primjerice postavlja pitanje jesu li roditelji doista du~ni slati svoju djecu u akolu onda kada dr~ava nije osigurala sve uvjete da bi obrazovanje bilo dostupno i nasiromaanijima ili djeci koja imaju neke posebne potrebe, poput fizi kih poteakoa ili nepoznavanja hrvatskog jezika kao ato je to slu aj s romskom djecom. `to je ustavni tekst neodreeniji i dvosmisleniji, to se on na viae na ina mo~e tuma iti te je dr~avi lakae izbjei ispunjavanje svoje du~nosti prema svojim graanima. Odreenje prava na obrazovanje u ustavu neke dr~ave trebalo bi dakle jasno i jednozna no govoriti o tome ato podrazumijeva pravo na obrazovanje, tko ima pravo na obrazovanje i koje su obveze dr~ave u ostvarivanju toga prava14. Problemati na odreenja prava na obrazovanje u temeljnom dokumentu neke dr~ave mogu imati ozbiljne posljedice za poativanje toga prava u stvarnome ~ivotu. S obzirom da su djeca najbrojniji korisnici odgojno-obrazovnih usluga, a ujedno, zbog svoje fizi ke, psihi ke i emocionalne nezrelosti i ~ivotnog neiskustva, i najranjivija druatvena skupina, kraenja prava na obrazovanje u praksi koja uklju uje rad s djecom i mladima na~alost su esta pojava, dok samo oni najozbiljniji slu ajevi dospijevaju do domaih i europskih sudova. Republika Hrvatska nema posebnih mehanizama praenja poativanja prava na obrazovanje. To se ini institucijama pravobranitelja, poput Pravobranitelja za djecu, Pravobranitelja za ravnopravnost spolova i Pravobranitelja za osobe s invaliditetom, koje to ine uvidom u relevantne podatke, pojedina nim pritu~bama graana i izvjeatajima i o itovanjima tijela dr~avne i lokalne uprave i pravnih osoba. No, osim dr~ave, svi su graani, a napose odgojno-obrazovni stru njaci i ostali djelatnici, odgovorni pratiti, poativati i atiti pravo na obrazovanje. To je obveza koja proizlazi iz navednih dokumenata, napose Ope deklaracije o ljudskim pravima koja ka~e da e svaki pojedinac te~iti promicanju ljudskih prava i sloboda te osigurati njihovo ope i djelotvorno priznavanje i poativanje5. Stoga se u nastavku donosi teorijski okvir koji airokom krugu korisnika mo~e pomoi u potpunijem shvaanju prava na obrazovanje i jednostavnom identificiranju kraenja toga prava u praksi. Takoer se temeljem istoga teorijskog okvira, u cilju njegove ilustracije, analiziraju i neki stvarni primjeri kraenja prava na obrazovanje u Republici Hrvatskoj. Pravo na obrazovanje u praksi Teorijski okvir: raspolo~ivost, dostupnost, prihvatljivost i prilagodljivost obrazovanja Teorijski okvir1,3 koji govori o etiri dimenzije prava na obrazovanje (raspolo~ivosti, dostupnosti, prihvatljivosti i prilagodljivosti) jasan je i sustavan model koji precizno odreuje ato sve pravo na obrazovanje podrazumijeva te na taj na in omoguuje jednostavno praenje poativanja toga prava u praksi. etiri dimenzije prava na obrazovanje proizaale su iz meunarodnih dokumenata kojima je pravo na obrazovanje zajam eno2, a Ujedinjeni narodi i slu~beno su prepoznali da su raspolo~ivost, dostupnost, prihvatljivost i prilagodljivost obrazovanja klju ne sastavnice prava na obrazovanje te su preporu ili poativanje i promicanje takvoga odreenja toga prava15. Raspolo~ivost obrazovanja podrazumijeva obvezu dr~ave da osniva i financira odgojno-obrazovne ustanove u cilju ostvarenja obrazovanja za sve, ali i obvezu da osigura potrebna prora unska izdvajanja i ljudske i materijalne resurse kako bi privatne i pravne osobe mogle samostalno osnivati odgojno-obrazovne ustanove. Raspolo~ivost se dakle odnosi na osiguravanje ato veeg broja odgojno-obrazovnih ustanova koje se pojedincima daju na raspolaganje i slobodan izbor, osobito ustanova osnovnog odgoja i obrazovanja koje mora biti obvezno i besplatno. Dostupnost obrazovanja odnosi se na obvezu dr~ave da osigura besplatno osnovno obrazovanje za sve, te srednje i visoko obrazJ L h j l | ~  ̼reXK;,h4z%hOJQJmHsHh4z%hmb5OJQJmHsHhQZ5OJQJmHsHhp-5OJQJmHsHhHW45OJQJmHsH$hHW4h>CJOJQJaJmHsH'hVhh>CJH*OJQJaJmHsHhVhCJOJQJaJmHsH$hHW4hHW4CJOJQJaJmHsHh>CJOJQJaJmHsH$hHW4hHW4CJOJQJaJmHsHhHW4CJOJQJaJmHsHh4z%h*g5OJQJmHsH  L N P R T V X Z \ ^ ` b d f h j $da$gd4z% $da$gdHW4 $da$gd4z%j l ~ OP $da$gd4z% $da$gd4z%$d`a$gd4z% $da$gd4z% H b  F J >h6fvT񦗈yjy[y[[Lh4z%hdOJQJmHsHh4z%h\ mOJQJmHsHh4z%ha)~OJQJmHsHh4z%h(OJQJmHsHh4z%h"OJQJmHsHh4z%h>XOJQJmHsHh4z%hMOJQJmHsHh4z%hZZWOJQJmHsHh4z%h_#OJQJmHsHh4z%h*gOJQJmHsHh4z%hOJQJmHsHh4z%hCOJQJmHsHTX+,9:?@EFIJLXYpqwyӴnnnnnn]nnnnnnn h4z%h~0JOJQJmHsH h4z%hn0JOJQJmHsH h4z%hmb0JOJQJmHsH#h4z%hmb0J5OJQJmHsH#h4z%hn0J5OJQJmHsHh4z%hnOJQJmHsHh4z%hZZW5OJQJmHsHh4z%hZZWOJQJmHsHh4z%h\ mOJQJmHsHh4z%h+OJQJmHsH$   (3@OQU`pqz{  (.34@ADRSijϾ௟ h4z%h~0JOJQJmHsHh4z%h~OJQJmHsHh4z%hm9OJQJ\mHsHh4z%hm9OJQJmHsH h4z%hm90JOJQJmHsH h4z%hn0JOJQJmHsHh4z%hnOJQJmHsH h4z%hn0JOJQJmHsH2$(1Ybno|}ёq h4z%hq|0JOJQJmHsHh4z%hq|OJQJmHsHh4z%hJzOJQJmHsHh4z%h6.OJQJmHsH h4z%hyU0JOJQJmHsH h4z%h6.0JOJQJmHsHh4z%hnOJQJmHsH h4z%hn0JOJQJmHsHh4z%hyUOJQJmHsH,#$DERTabpq~PZϾϜ{j h4z%h~0JOJQJmHsH#h4z%h~0J5OJQJmHsHh4z%h6.OJQJmHsH h4z%h6.0JOJQJmHsH h4z%h6.0JOJQJmHsH h4z%hyU0JOJQJmHsH h4z%hyU0JOJQJmHsH h4z%hn0JOJQJmHsHh4z%hnOJQJmHsH$(&06n\zwk\MM>Mh4z%hOJQJmHsHh4z%hbOJQJmHsHh4z%h,`OJQJmHsHhfOJQJmHsHhfhfH*OJQJmHsHhw|H*OJQJmHsHh4z%h,3[OJQJmHsHh4z%hI6OJQJmHsHh4z%h%OJQJmHsH#h4z%h%0J5OJQJmHsH h4z%hHW40JOJQJmHsHhHW40JOJQJmHsHhmb0JOJQJmHsH#))*-r:~FS2anl}tvf$ & Fd7$8$H$a$gd4z%$ & Fd7$8$H$a$gd4z%$d7$8$H$a$gd4z%$ & Fda$gd4z% $da$gd4z%z !|!!!!!""""(#B#t####$($%&%D%%ĵsgsXsIh4z%hSUOJQJmHsHh4z%h OJQJmHsHh~LOJQJmHsHh4z%h}^OJQJmHsHhOJQJmHsHhiOJQJmHsHh4z%hrOJQJmHsHhrOJQJmHsHh4z%h%OJQJmHsHh4z%hUOJQJmHsHh4z%h1mOJQJmHsHh4z%hOJQJmHsHh4z%hd[OJQJmHsH%%&V&b&&&''|((*)0)X)h))))))) *Ƿ♊{ll`QAh4z%hY5OJQJmHsHh4z%hQZOJQJmHsHh"fOJQJmHsHh4z%hCOJQJmHsHh4z%h(OJQJmHsHh4z%hN;OJQJmHsHh4z%hUOJQJmHsHh4z%h5OJQJmHsHhfhfH*OJQJmHsHhWOJQJmHsHh4z%hy6OJQJmHsHh4z%h%OJQJmHsHh4z%h}^OJQJmHsH ********(+<+N+X+++++++++ ,4,~,vgXXI:h4z%h,`OJQJmHsHh4z%h8/OJQJmHsHh4z%h&+OJQJmHsHh4z%h/a[OJQJmHsHh4z%h1mOJQJmHsHh4z%h?uOJQJmHsHh4z%h iOJQJmHsHh4z%hH&OJQJmHsHh4z%huJOJQJmHsHh4z%hT+OJQJmHsHh4z%hy6OJQJmHsHh4z%hS5OJQJmHsHh4z%hd85OJQJmHsH~,,,,,,,- -B-Z-------.H.\.....ĵ◵yiZKyy<h4z%hTOJQJmHsHh4z%hWOJQJmHsHh4z%h?uOJQJmHsHhfhfH*OJQJmHsHh4z%hT+OJQJmHsHh4z%h,`OJQJmHsHh4z%hYZOJQJmHsHh4z%h!OJQJmHsHh4z%h6OJQJmHsHh4z%h1mOJQJmHsHh4z%hgOJQJmHsHh4z%hOJQJmHsHh4z%h8/OJQJmHsH.. /B/T/z//00 2\2^2`2~23344444N5X555ⵦ{l]]NN]?h4z%hSUOJQJmHsHh4z%hxAOJQJmHsHh4z%h yOJQJmHsHh4z%heOJQJmHsHh4z%h&OJQJmHsHhfhfH*OJQJmHsHhf?OJQJmHsHh4z%hMOJQJmHsHh4z%h_OJQJmHsHh4z%hyOJQJmHsHh4z%hTOJQJmHsHh4z%hOJQJmHsHh4z%hN??OJQJmHsH55556 6606x66666h77777788:88888888889989ĵ⦗yjyj[h4z%hyOJQJmHsHh4z%h7OJQJmHsHh4z%hfFOJQJmHsHh4z%huJOJQJmHsHh4z%hKJOJQJmHsHh4z%h2OJQJmHsHh4z%hT+OJQJmHsHh4z%h yOJQJmHsHh4z%hxAOJQJmHsHh4z%hSUOJQJmHsHh4z%h/a[OJQJmHsH 89:9j9|99 :p:r:t:;8;^;`;d;x;;ӵxhVG8h4z%hjOJQJmHsHh4z%h; QOJQJmHsH"hfhf6H*OJQJmHsHh4z%h; Q6OJQJmHsHh4z%hhk6OJQJmHsHh4z%hhkOJQJmHsHh4z%hfFOJQJmHsHh4z%h yOJQJmHsHh4z%huJOJQJmHsHh4z%hOOJQJmHsHh4z%hSUOJQJmHsHh4z%h7OJQJmHsHh4z%hB@%OJQJmHsH;;;;;;;;;<< <N<`<l<<<<< ="=$=(=.=:===ӵӦӵyi\MyMh4z%hOJQJmHsHh&H*OJQJmHsHhfhfH*OJQJmHsHh4z%hJmOJQJmHsHh4z%hKJOJQJmHsHh4z%hCOJQJmHsHh4z%hFOJQJmHsHh4z%htLOJQJmHsHh4z%h2WOJQJmHsHh4z%hjOJQJmHsHh4z%hhkOJQJmHsHh4z%hSOJQJmHsH=====>>J>N>>>>>>>.?T?z?????? @@@@.@ӵxiĖĥ]Nh4z%haROJQJmHsHhJ=OJQJmHsHh4z%h>nvOJQJmHsHh4z%hmsOJQJmHsHh4z%hJmOJQJmHsHh4z%hb%OJQJmHsHhfhfH*OJQJmHsHh4z%hjOJQJmHsHh4z%hUOJQJmHsHh4z%htLOJQJmHsHh4z%hOJQJmHsHh4z%h>JOJQJmHsH.@N@d@~@@@@@@@@@ A&A*A.A4A:AJAbAtAAAAB.BBBBCC CZC|C~CCӵyj[j[jjjyjh4z%hmsOJQJmHsHh4z%hfFOJQJmHsHh4z%htLOJQJmHsHh4z%hjOJQJmHsHh4z%h2WOJQJmHsHh4z%hSOJQJmHsHh4z%hhkOJQJmHsHh4z%hvttOJQJmHsHh4z%haROJQJmHsHh4z%hKJOJQJmHsHh4z%h?/ OJQJmHsH#CCCDD0D2DZD\DfDDDDDDEEEEF6FPFzF~FĵĦėyj[Lh4z%hmsOJQJmHsHh4z%hOJQJmHsHh4z%hJmOJQJmHsHh4z%hzUOJQJmHsHh4z%h:w(OJQJmHsHh4z%h6OJQJmHsHh4z%hoOJQJmHsHh4z%h8OJQJmHsHh4z%hKJOJQJmHsHh4z%h2WOJQJmHsHh4z%hfFOJQJmHsHh4z%hSOJQJmHsH~FFFFFGG:GBGGGGGHH@HLHNHPHZHtHvHHHIIIJXJJJJKK߿ttteeVeeeh4z%hAjOJQJmHsHh4z%h_OJQJmHsHh4z%h2WOJQJmHsHh4z%hOJQJmHsHh4z%h8OJQJmHsHh4z%hVOJQJmHsHh4z%htLOJQJmHsHhfhfH*OJQJmHsHh4z%h6OJQJmHsHh4z%h2W6OJQJmHsHh4z%hms6OJQJmHsH!KKKLBLHLLMhMjMMMLNvNNO`OOOOOOBPtPvPӵyjyj^yO@yh4z%hDZOJQJmHsHh4z%hJYOJQJmHsHhwOJQJmHsHh4z%hP 'OJQJmHsHh4z%h'OJQJmHsHh4z%hZQOJQJmHsHh4z%hAjOJQJmHsHh4z%h8OJQJmHsHh4z%hCOJQJmHsHh4z%hVOJQJmHsHh4z%h_OJQJmHsHhw6OJQJmHsHh4z%h_6OJQJmHsHvPPPPPP QQ:Q\@\D\\\]]]]]^^X^^^^^^^Ƴٳƍ~o~o`~o`~QB~o~oh4z%h?-OJQJmHsHh4z%h|bOJQJmHsHh4z%hPOJQJmHsHh4z%hOJQJmHsHh4z%h'/OJQJmHsHh4z%hQhOJQJmHsHh4z%h JOJQJmHsHh4z%h/OJQJmHsHh4z%hBOJQJmHsHh4z%h|bOJQJmHsHh4z%h)orOJQJmHsHh4z%h{hOJQJmHsHh4z%hf~OJQJmHsHh4z%h=xOJQJmHsHhh&i(i\ifiiiiiijnjjjjj^kfkkkkkklĵӵ{l]]N]?]h4z%hkSKOJQJmHsHh4z%hqYOJQJmHsHh4z%hNrOJQJmHsHh4z%hI1mOJQJmHsHht1ht1H*OJQJmHsHh4z%hOJQJmHsHhvOJQJmHsHh4z%h JOJQJmHsHh4z%hBOJQJmHsHh4z%h >POJQJmHsHh4z%hfOJQJmHsHh4z%h'/OJQJmHsHh4z%h@d+OJQJmHsHllllNldlfltlll.mmmmmmmnn(n@nTnjnnntnnnnnnѳцw³wwwwh\Mh4z%h8/OJQJmHsHhvOJQJmHsHh4z%hkSKOJQJmHsHh4z%h*OJQJmHsHh4z%hJ,OOJQJmHsHh4z%hG^OJQJmHsHh4z%h}xOJQJmHsHh4z%hZOJQJmHsHh4z%h?YOJQJmHsHh4z%h5XOJQJmHsHh4z%hOJQJmHsHht1ht1H*OJQJmHsHnXotoooooooppxppFqHqzqqqqqIJvcPc=%h4z%hYB*OJQJmHphsH%h4z%h2B*OJQJmHphsH%h4z%hHtB*OJQJmHphsHh4z%hHtOJQJmHsHh4z%hJmOJQJmHsHh4z%hEOJQJmHsHh4z%hIOJQJmHsH"ht1ht16H*OJQJmHsHht16OJQJmHsHh4z%hI6OJQJmHsHh4z%h26OJQJmHsHh4z%h2OJQJmHsHqqqq rJrLr\rrTsjssssssst&tƳƠƍzgTgA1hc&B*OJQJmHphsH%h4z%hnB*OJQJmHphsH%h4z%h#;B*OJQJmHphsH%h4z%hsDB*OJQJmHphsH%h4z%hEB*OJQJmHphsH%h4z%hHtB*OJQJmHphsH%h4z%hXB*OJQJmHphsH%h4z%h(lB*OJQJmHphsH%h4z%h2B*OJQJmHphsH%h4z%hYB*OJQJmHphsH%h4z%haB*OJQJmHphsH&t>tbttttttttttv*v2v8vzv٠zgT?*g(h4z%h 6B*OJQJmHphsH(h4z%h(6B*OJQJmHphsH%h4z%h B*OJQJmHphsH%h4z%h(B*OJQJmHphsH%h4z%h4B*OJQJmHphsH%h4z%hFB*OJQJmHphsH%h4z%hIB*OJQJmHphsH%h4z%hEB*OJQJmHphsH%h4z%h$B*OJQJmHphsH%h4z%h2B*OJQJmHphsH%h4z%h(lB*OJQJmHphsHzvvwwwwwXzdztzzzzz.{>{X{d{Ƴٳ٠zgTA%h4z%h}B*OJQJmHphsH%h4z%haB*OJQJmHphsH%h4z%hNB*OJQJmHphsH%h4z%h lB*OJQJmHphsH%h4z%hB!B*OJQJmHphsH%h4z%hQYB*OJQJmHphsH%h4z%hVQB*OJQJmHphsH%h4z%h(lB*OJQJmHphsH%h4z%h(B*OJQJmHphsH%h4z%h B*OJQJmHphsHd{|{~{{{{{{|6}d}h}j}l}n}}"~4~Ԁ8FPƶƎ{{h{UB{UBU{%h4z%hx@B*OJQJmHphsH%h4z%h'SB*OJQJmHphsH%h4z%h\^B*OJQJmHphsH%h4z%h\B*OJQJmHphsH%h4z%h#@%B*OJQJmHphsH(ht1ht1B*H*OJQJmHphsHhc&B*OJQJmHphsH%h4z%h&B*OJQJmHphsH%h4z%h(B*OJQJmHphsH%h4z%h$B*OJQJmHphsH$*BH΄$6x؅څPpvƳٳٳٳ젳썳zgTg%h4z%h/ fB*OJQJmHphsH%h4z%h1pB*OJQJmHphsH%h4z%hxB*OJQJmHphsH%h4z%h>cB*OJQJmHphsH%h4z%h\kB*OJQJmHphsH%h4z%hdpB*OJQJmHphsH%h4z%h(lB*OJQJmHphsH%h4z%hx@B*OJQJmHphsH%h4z%hAOCB*OJQJmHphsH|~D(,B‰ډXnrtvǷ񙊙{l{l]N;%h4z%h*qB*OJQJmHphsHh4z%h#@%OJQJmHsHh4z%hvOJQJmHsHh4z%hl0^OJQJmHsHh4z%hamOJQJmHsHh4z%h(lOJQJmHsHh4z%h|>OJQJmHsHh4z%h/ fOJQJmHsHht1ht1H*OJQJmHsHhc&OJQJmHsHh4z%hKQOJQJmHsHh4z%hzOJQJmHsHh4z%h\kOJQJmHsHv֊Ldfh̷̋輪|l_lSD5h4z%hOJQJmHsHh4z%h OJQJmHsHht1OJQJmHsHhyo H*OJQJmHsHht1ht1H*OJQJmHsHhc&OJQJmHsHh4z%h?OJQJmHsHh4z%h 5OJQJmHsHh4z%h'S5OJQJmHsH(h4z%h#@%5B*OJQJmHphsH%h4z%h B*OJQJmHphsHh4z%hY5OJQJmHsHh4z%h#@%5OJQJmHsH̋؋:zڌ܌8Rf~΍ҍ06<vxƎΎ܎Ǹ|mmm]Qht1OJQJmHsHht1ht1H*OJQJmHsHh4z%hNPOJQJmHsHh4z%hOJQJmHsHh4z%hdOJQJmHsHh4z%hOJQJmHsHh4z%hhOJQJmHsHh4z%hOJQJmHsHh4z%h%OJQJmHsHhyo OJQJmHsHh4z%hROJQJmHsHh4z%hamOJQJmHsH(ޏV<ӵ⦚{k[L=h4z%hdOJQJmHsHh4z%h(`OJQJmHsHh4z%hd6OJQJmHsHh4z%h(`6OJQJmHsHh4z%h8|OJQJmHsHht1ht1H*OJQJmHsHhc&OJQJmHsHh4z%h~OJQJmHsHh4z%hA,OJQJmHsHh4z%hOJQJmHsHh4z%hOJQJmHsHh4z%hhOJQJmHsHh4z%hROJQJmHsH<Tj֒Zrޓ8:<tⵦ|m]Mh4z%hd6OJQJmHsHh4z%hL6OJQJmHsHh4z%hnOJQJmHsHh4z%hZOJQJmHsHhOJQJmHsHh4z%h)OJQJmHsHh4z%hJmOJQJmHsHh4z%hLOJQJmHsHh4z%hsOJQJmHsHh4z%hdOJQJmHsHh4z%h(`OJQJmHsHh4z%hglOJQJmHsHrj ,48889 =CLL4L6L $da$gd4z%$ & Fda$gd4z%$hd^ha$gd4z%$ & Fd7$8$H$a$gd4z%$d7$8$H$a$gd4z%$dƕؕ>VBt*Fhnpt㴥㴇xiiih4z%hl!OJQJmHsHh4z%hIl=OJQJmHsHh4z%h*OJQJmHsHh4z%hnOJQJmHsHh4z%h5MOJQJmHsHh4z%hG-OJQJmHsHh4z%hz:OJQJmHsHUh4z%hdOJQJmHsHh4z%hLOJQJmHsHhc&6OJQJmHsH&ovanje prema odreenim uvjetima, ato uklju uje utvrivanje i ukidanje svih prepreka koje vode diskriminaciji i isklju ivanju pojedinaca na osnovi spola, jezika, financijskih mogunosti, etniciteta i drugih obilje~ja. Dostupnost dakle podrazumijeva fizi ku i ekonomsku dimenziju (blizina odgojno-obrazovnih ustanova, pristup putem modernih tehnologija, cijena ud~benika i drugih materijala te javnog prijevoza za u enike), kao i ne-diskriminacijsku dimenziju (obrazovanje liaeno diskriminacijskih praksi, dostupno svima, a osobito najranjivijim druatvenim skupinama). Prihvatljivost se odnosi na obvezu dr~ave da osigura odgoj i obrazovanje prema odreenim standardima, odnosno odreene kvalitete. To uklju uje slobodan izbor obrazovanja, kvalitetne programe i sadr~aje, kao i relevantne i kulturno primjerene metode pou avanja i vrednovanja. Osim toga, prihvatljivost podrazumijeva da se u odgoju i obrazovanju promi u ljudska prava svih uklju enih te da se u skladu s time provodi akolska i razredna disciplina. Prilagodljivost se takoer ti e kvalitete odgoja i obrazovanja, a odnosi na obvezu dr~ave da odgoj i obrazovanje prilagodi razli itim grupama djece i mladih, poput pripadnika manjina, djeci s posebnim potrebama, djeci izbjeglicama itd. Prilagodljivost dakle podrazumijeva da su odgoj i obrazovanje fleksibilni, odnosno da se mogu prilagoditi razli itim potrebama razli itih u enika, a ne da se djeca moraju prilagoavati akoli, ato je na~alost esta situacija u praksi. Iz ovoga kratkog prikaza teorijskog okvira prava na obrazovanje vidljivo je da se raspolo~ivost i dostupnost obrazovanja ustvari odnose na ostvarivanje pristupa odgoju i obrazovanju, dok se prihvatljivost i prilagodljivost odnose na poativanje ljudskih prava u obrazovanju i njihovo promicanje putem obrazovanja2. No, na koji na in pratiti poativanje prava na obrazovanje u praksi koristei ovaj okvir pokuaat u ilustrirati primjerima koji slijede, a koji se odnose na razli ita kraenja navedenih dimenzija prava na obrazovanje u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu. Primjeri kraenja prava na obrazovanje Raspolo~ivost odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj na elno je na zadovoljavajuoj razini. Veinu odgojno-obrazovnih ustanova osnovala je i financira dr~ava, a Ustavom Republike Hrvatske, lankom 66., ustanovljen je pravni temelj kojim se privatnim i pravnim osobama omoguuje samostalno osnivanje odgojno-obrazovnih ustanova. Ipak, Izvjeae Pravobraniteljice za djecu za 2011. godinu16 navodi neke poteakoe u raspolo~ivosti dje jih vrtia i akola. Prvenstveno se radi o tome da joa uvijek znatan broj djece ne ostvaruje upis u programe predakolskoga odgoja i obrazovanja, posebno u manjim mjestima i na otocima jer nema dovoljno dje jih vrtia. U osnovnom odgoju i obrazovanju problem raspolo~ivosti o ituje se u prekapacitiranosti mnogih osnovnoakolskih ustanova (zbog ega 2,06% osnovnih akola radi u tri smjene, a ak 56,82% akola u dvije smjene) i u nedostatku osnovnih akola u novoizgraenim gradskim naseljima. Izvjeae navodi dvije takve pritu~be Pravobraniteljici. Jedna se ti e naselja u kojemu je sagraeno viae od stotinu novih stambenih zgrada bez pratee infrastrukture, a druga se ti e jednog veeg gradskog naselja, s viae od tisuu akolske djece, u kojemu joa nije izgraena akola. Djeca iz tih naselja primorana su pohaati druge akole u blizini koje su uslijed toga optereene preko svake mjere te se stoga dovodi u pitanje kvaliteta odgoja i obrazovanja u takvim uvjetima. Posljednjih desetak godina doalo je do ekspanzije gradnje novih stambenih naselja (osobito u Zagrebu), pa se stoga mo~e pretpostaviti da ovakvih primjera ima joa dosta. `to se ti e druge dimenzije prava na obrazovanje, mnoga djeca u Republici Hrvatskoj suo avaju se s ote~anim pristupom odgoju i obrazovanju, pa mo~emo govoriti o problemima fizi ke i ekonomske dostupnosti akola. Naj eae se radi od nedostatku organiziranog prijevoza djece do osnovne akole te ugro~enosti sigurnosti djece koja do organiziranog prijevoza pjeaa e viae od kilometra, uz prometnice bez nogostupa i rasvjete16. No, s problemima fizi ke dostupnosti suo avaju se i djeca s teakoama u kretanju s obzirom da je veliki broj akola izgraen prije trideset i viae godina kada se nije vodilo ra una o arhitektonskoj prilagodbi objekata osobama koje imaju tjelesnih poteakoa17,18. Pozitivno je ato sve viae akola, unato  smanjenim financijskim mogunostima, domialjaju vrlo kreativna rjeaenja ovim problemima, na na in da razrede s u enicima s tjelesnim invaliditetom smjeataju u prizemlja akola, osiguravaju alternativne ulaze u akole i sli no. Nadalje, djeca i njihovi roditelji sve se viae suo avaju i s ekonomskim preprekama. Globalna ekonomska kriza i opi pad standarda utjecao je na nemogunost podmirivanja troakova prijevoza, smjeataja i prehrane u u eni kim domovima, koji su se 2009. godine podmirivali iz prora una16. Iako se radi o u enicima srednjih akola kojima dr~ava nije du~na osigurati besplatno akolovanje, Republika Hrvatska stranka je i Meunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima ato podrazumijeva obvezu postupnog uvoenja besplatnog srednjoakolskog obrazovanja. Ukidanjem prora unskog podmirivanja ovih troakova, kao i troakova srednjoakolskih i osnovnoakolskih ud~benika koji su takoer do 2009. godine bili besplatni, dr~ava se vratila korak unatrag u nastojanju uvoenja besplatnog i svima dostupnog akolovanja. Kada govorimo o nediskriminacijskoj dimenziji dostupnosti posebno je potresan slu aj koji se dogodio prije desetak godina kada je djevoj ici zara~enoj HIV virusom umalo bio onemoguen pristup odgoju i obrazovanju. Naime, upoznati s njezinim HIV-pozitivnim statusom, roditelji druge djece otvoreno su se suprotstavili upisu te djevoj ice u prvi razred osnovne akole. Nakon burne reakcije javnosti i nekih dr~avnih institucija, djevoj ica je upisana u akolu, no tamo se susrela s raznim diskriminacijskim praksama: ispo etka je nastavu pohaala sama u akolskoj knji~nici, izolirana od ostale djece, potom je premjeatena u u ionicu s drugom djecom, a do kraja te akolske godine s njom su u razredu sjedila tek tri u enika. Ostale u enike njihovi su roditelji ispisali iz akole19,20. Osim dimenzije dostupnosti, u slu aju ove djevoj ice radilo se i o povredi prava na obrazovanje u dimenziji prihvatljivosti. Povrede te dimenzije odnose se na postojanje razli itih diskriminacijskih praksi, poput neprimjerenog i diskriminirajueg sadr~aja ud~benika, ignoriranja i segregiranja u enika koji ne govore jezik veine, koriatenja metoda discipliniranja koje ugro~avaju dje je dostojanstvo itd. Tako je kvantitativna i kvalitativna analiza21 svih ud~benika povijesti i pomonih nastavnih sredstava propisanih hrvatskim Katalogom obveznih ud~benika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava za osnovnu akolu u akolskoj godini 2010./2011. pokazala da postoji zna ajna razlika u zastupljenosti spolova u ud~benicima povijesti koja se o ituje u veoj zastupljenosti muakog spola u svim promatranim kategorijama: na naslovnicama ud~benika, na fotografijama i ilustracijama te u tekstovima ud~benika. Pokazalo se da je nesrazmjer takoer prisutan i u spolnoj zastupljenosti po zanimanjima, odnosno druatvenim ulogama osoba. Jedina kategorija u kojoj u ud~benicima broj ano prevladavaju osobe ~enskog spola jest kategorija suprug/a povijesnog lika (100% osobe ~enskog spola), dok neke druge kategorije po zanimanjima u kojima broj ano prevladavaju osobe muakog spola uklju uju vladara/icu (94,7% muakih likova), znanstvenika/icu (94,1% muakih likova), vojno lice (99,5% muakih likova), sportaaa/icu (85,1% muakih likova), astronauta/kinju-pilota/kinju (85,7% muakih likova) i novinara/ku (83,3% muakih likova). Takoer, ~ene su u pravilu najprije odreene kao majke, supruge, keri i udovice, a tek onda kao vraiteljice nekih du~nosti, a u najviae slu ajeva smjeatalo ih se u domene kuanskog rada i mode, ato pokazuje da propisani ud~benici povijesti promoviraju sterotipno i tradicionalno shvaanje ~enske druatvene uloge. I kona no, kraenja prava na obrazovanje u posljednjoj dimenziji, dimenziji prilagodljivosti, podrazumijevaju sve one slu ajeve kada se u odgoju i obrazovanju zanemaruju posebnosti i razli ite potrebe razli itih u enika te se od njih o ekuje da se prilagode akoli. U ovome bi se kontekstu dalo razmotriti pitanje dr~avne mature kao oblika standardiziranoga testiranja koje se u Republici Hrvatskoj provodi od akolske godine 2009./2010. Standardizirano testiranje podrazumijeva rezultate u enja koji se mogu mjeriti i koji za sve imaju jednaku vrijednost22, ato zna i da se od svih u enika, bez obzira na njihove individualne razlike i afinitete, o ekuje da na dr~avnoj maturi poka~u ista znanja, iste vjeatine i iste sposobnosti, odnosno da se prilagode zahtjevima koji se maturom postavljaju. Baai22 u tome vidi opasnost duhovnog uniformiranja i standardiziranja razvoja osobnosti, ato iz perspektive prava na obrazovanje predstavlja neuva~avanje individualnih potreba u enika i fleksibilnosti odgoja i obrazovanja2. Iz navedenih primjera kraenja prava na obrazovanje mo~e se primijetiti da izmeu dimenzija postoje odreena preklapanja, odnosno da neuva~avanje jedne od sastavnica toga prava esto zna i nepoativanje i neke druge sastavnice. No, smisao ovoga teorijskog okvira nije u preciznom pridru~ivanju primjera kraenja prava nekoj od dimenzija prava na obrazovanje, nego u detekciji onih primjera koji bi ostali neotkriveni ukoliko se pravo na obrazovanje ne shvati u svoj svojoj kompleksnosti. Umjesto zaklju ka: od shvaanja prava na obrazovanje prema djelovanju Globalna se zajednica u posljednih pedesetak godina opremila bogatom paletom dokumenata kojima se svakome ovjeku jam i i atiti pravo na obrazovanje. Razli ita odreenja prava na obrazovanje ukazuju na to ato to pravo podrazumijeva i kako prepoznati njegovo ugro~avanje. No, pravi se smisao ljudskog prava na obrazovanje ostvaruje tek u djelovanju: prijavljivanju kraenja, sankcioniranju po initelja, ispravljanju nepravednih i neprimjerenih postupanja i prevenciji buduih nepoativanja. Djeca nemaju politi ki glas stoga su odrasli koji se o njima brinu du~ni zagovarati njihove najbolje interese i voditi ra una da se njihova prava, pa tako i pravo na obrazovanje poatuju. Osim toga na to obvezuje i Konvencija o pravima djeteta i hrvatski Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj akoli koji propisuje da su u itelji, stru ni suradnici i ostali radnici u akolskim ustanovama du~ni poduzimati mjere zaatite prava u enika te o svakom kraenju tih prava odmah izvijestiti ravnatelja, koji je to du~an prijaviti tijelu socijalne skrbi, odnosno drugom nadle~nom tijelu17. Kvalitetan pedagoaki rad stoga pored podu avanja, podrake u eniku i osiguravanja poticajnog materijalnog okru~ja podrazumijeva i razumijevanje i promicanje ljudskih prava djeteta kao preduvjeta unapreenja dje jih ~ivota i prosperiteta druatva. Primjeri ugro~avanja prava na obrazovanje obraeni u ovome radu prili no su bjelodani, a njihovo je uvratavanje imalo svrhu ilustracije kompleksnosti toga prava i prezentacije teorijskog okvira koji olakaava njegovo razumijevanje. No jednako je tako potrebno voditi ra una i o mnogo suptilnijim oblicima ugro~avanja toga prava, a osobito kada se radi o promjenama koje se javnosti predstavljaju kao po~eljni pomaci u poboljaanju odgojno-obrazovnog sustava. U tome bi kontekstu bilo vrijedno kriti ki razmotriti suvremena kretanja obrazovnih politika europskih zemalja, ija se orijentacija sve viae temelji na filozofiji i o ekivanjima tr~iata kapitala koje djecu svodi na ljudski kapital, a u itelje i ravnatelje akola poistovjeuje s menad~erima. Ako znamo da kapital nema vrijednost sam po sebi nego po svojoj korisnosti, a da klasa menad~era funkcionira po principu najvee u inkovitosti i zarade uz najmanja ulaganja, tada je jasno da je tr~iano shvaanje odgoja i obrazovanja daleko od zahtjeva koje je pred ovje anstvo prije aezdeset godina postavilo ljudsko pravo na obrazovanje. Literatura: 1. Spaji-Vrkaa, V. et al. Pou avati prava i slobode. Zagreb: Istra~iva ko-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko graanstvo, Filozofski fakultet Sveu iliata u Zagrebu, 2004 2. Tomaaevski, K. Manual on Rights-Based Education: Global Human Rights Requirements Made Simple. Bangkok: UNESCO Bangkok, 2004 3. Tomaaevski, K. Human rights obligations in education: The 4-A Scheme. Nijmegen: Wolf Legal Publishers, 2006 4. Melchiorre, A. Understanding the right to education I [online]. HREA - Human Rights Education Associates, 2012b. Retrieved March 28, 2012 from www.hrea.org 5. UN. Opa deklaracija o ljudskim pravima, 1948. [online]. Retrieved March 27, 2012 from  HYPERLINK "http://www.ffzg.unizg.hr/hre-edc/Deklaracijaljp.pdf" http://www.ffzg.unizg.hr/hre-edc/Deklaracijaljp.pdf 6. UNICEF. A Human Rights-Based Approach to Education for All, 2007. Retrieved March 27, 2012 from  HYPERLINK "http://unesdoc.unesco.org/images/0015/001548/154861e.pdf" http://unesdoc.unesco.org/images/0015/001548/154861e.pdf 7. Melchiorre, A. Identifying obligations [online]. HREA - Human Rights Education Associates, 2012a. Retrieved March 28, 2012 from  HYPERLINK "http://www.hrea.org" www.hrea.org 8. UN. Meunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, 1966. Retrieved March 27, 2012 from  HYPERLINK "http://www.nacionalnemanjine.vlada.hr/images/pdf/medjunarodni/medjunarodni_pakt_o_gospodarskim_socijalnim_i_kulturnim%20pravima.pdf" http://www.nacionalnemanjine.vlada.hr/images/pdf/medjunarodni/medjunarodni_pakt_o_gospodarskim_socijalnim_i_kulturnim%20pravima.pdf 9. Dr~avni zavod za zaatitu obitelji, materinstva i mlade~i. Konvencija o pravima djeteta, 2001. Retrieved March 27, 2012 from  HYPERLINK "http://www.nacionalnemanjine.vlada.hr/images/pdf/medjunarodni/konvencija_o_pravima_djeteta.pdf" http://www.nacionalnemanjine.vlada.hr/images/pdf/medjunarodni/konvencija_o_pravima_djeteta.pdf 10. Vijee Europe. Europska konvencija o zaatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, 2010. Retrieved March 27, 2012 from  HYPERLINK "http://www.echr.coe.int/NR/rdonlyres/8E8F1266-6754-4880-80DD-BBA9D2677D9C/0/CRO_CONV.pdf" http://www.echr.coe.int/NR/rdonlyres/8E8F1266-6754-4880-80DD-BBA9D2677D9C/0/CRO_CONV.pdf 11. Council of Europe. Preparatory work on Article 2 of the Protocol to the Convention, 1967. Retrieved March 27, 2012 from  HYPERLINK "http://www.echr.coe.int/library/DIGDOC/Travaux/ECHRTravaux-P1-2-CDH(67)2-BIL2292567.pdf" http://www.echr.coe.int/library/DIGDOC/Travaux/ECHRTravaux-P1-2-CDH(67)2-BIL2292567.pdf 12. Right to Education Project [online]. Retrieved April 1, 2012 from  HYPERLINK "http://www.right-to-education.org/node/105" http://www.right-to-education.org/node/105 13. Ustav Republike Hrvatske [online]. Retrieved March 27, 2012 from  HYPERLINK "http://www.usud.hr/uploads/Redakcijski%20prociscen%20tekst%20Ustava%20Republike%20Hrvatske,%20Ustavni%20sud%20Republike%20Hrvatske,%2023.%20ozujka%202011.pdf" http://www.usud.hr/uploads/Redakcijski%20prociscen%20tekst%20Ustava%20Republike%20Hrvatske,%20Ustavni%20sud%20Republike%20Hrvatske,%2023.%20ozujka%202011.pdf 14. Newman, K. Education Rights: A guide for practitioners and activists. Johannesburg: ActionAid International, 2007. Retrieved March 25, 2012 from  HYPERLINK "http://www.actionaid.org/sites/files/actionaid/1._education_rights_-_a_guide_for_practitioners_and_activists.pdf" http://www.actionaid.org/sites/files/actionaid/1._education_rights_-_a_guide_for_practitioners_and_activists.pdf 15. UN. Implementation of the International Covenant on Economic, Social and Cultural Rights: General Comment No. 13., 1999. Retrieved March 27, 2012 from  HYPERLINK "http://www.unhchr.ch/tbs/doc.nsf/(Symbol)/ae1a0b126d068e868025683c003c8b3b?Opendocument" http://www.unhchr.ch/tbs/doc.nsf/(Symbol)/ae1a0b126d068e868025683c003c8b3b?Opendocument 16. Republika Hrvatska Pravobranitelj za djecu. Izvjeae o radu Pravobraniteljice za djecu 2011. Zagreb: Republika Hrvatska Pravobranitelj za djecu, 2012 17. Republika Hrvatska Pravobranitelj za djecu. Izvjeae o radu Pravobraniteljice za djecu 2010. Zagreb: Republika Hrvatska Pravobranitelj za djecu, 2011 18. Republika Hrvatska Pravobranitelj za osobe s invaliditetom. Izvjeae o radu Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom 2011. Zagreb: Republika Hrvatska Pravobranitelj za osobe s invaliditetom, 2012 19. Lon ar, D. O nasilju i odrastanju: pri a Nine i Ele. U: Jovovi, I. (ur.) Izvjeataj o stanju ljudskih prava osoba koje ~ive s HIV/AIDS-om i osoba koje pripadaju skupinama koje su pod poveanom rizikom od HIV/AIDS-a. Zagreb: UN Tematska skupina za HIV/AIDS, Centar za ljudska prava, 2008, 39-42. 20. Republika Hrvatska Pravobranitelj za djecu. Izvjeae o radu Pravobraniteljice za djecu za 2003. godinu. Zagreb: Republika Hrvatska Pravobranitelj za djecu, 2004 21. Republika Hrvatska Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Izvjeae o radu za 2010. godinu. Zagreb: Republika Hrvatska Pravobraniteljica za ravnopavnost spolova, 2011 22. Baai, S. Nacionalni obrazovni standard  instrument kontroliranja u inkovistosti obrazovnog sustava, unapreivanja kvalitete nastave ili standardiziranja razvoja osobnosti? Pedagogijska istra~ivanja, 2007, 4 (1), 25-41.      PAGE \* MERGEFORMAT 10 t@BX8xxd~ŶԶԧԧԘԘԘԈxiiiZiZh4z%h~HOJQJmHsHh4z%h~OJQJmHsHh4z%h~6OJQJmHsHh4z%hd+6OJQJmHsHh4z%hU#OJQJmHsHh4z%hBNOJQJmHsHh4z%hiOJQJmHsHh4z%hdOJQJmHsHh4z%hd+OJQJmHsHhc&OJQJmHsHh4z%hG-6OJQJmHsH#HZl<LĵĦĈyĦm]N?h4z%hJ~OJQJmHsHh4z%hOJQJmHsHht1ht1H*OJQJmHsHhiOJQJmHsHh4z%h1 OJQJmHsHh4z%h1JOJQJmHsH 8jlvz|0~ `r&Pɺ}k\M>Mh4z%h\$OJQJmHsHh4z%h*OJQJmHsHh4z%h?OJQJmHsH"h4z%h2i5OJQJ\mHsHh4z%h6aOJQJmHsHh4z%h2iOJQJ\mHsHh4z%hIOJQJmHsHh4z%hlrOJQJmHsHh4z%h2iOJQJmHsHht1ht1H*OJQJmHsHht1OJQJmHsHhiOJQJmHsHh4z%hiROJQJmHsHh4z%h&OJQJmHsHh4z%hOJQJmHsHh4z%h3NOJQJmHsHh4z%hPUWOJQJmHsHh4z%h2iOJQJmHsHh4z%h*OJQJmHsHh4z%h?OJQJmHsH#2 4 @ H l            0 R V   񵦗yj[[L[<h4z%hPUWOJQJ\mHsHh4z%hE@OJQJmHsHh4z%hPUWOJQJmHsHh4z%h&OJQJmHsHh4z%hOJQJmHsHh4z%hOJQJmHsHh4z%hiROJQJmHsHh4z%ht OJQJmHsHh4z%h*OJQJmHsHh4z%hmOJQJmHsHh4z%hWXOJQJmHsHh4z%he OJQJmHsHh4z%h +uOJQJmHsH       FV^h~߱zk\k\k\k\k\k\k\PhOJQJmHsHh4z%hsOJQJmHsHhA.AOJQJmHsHh4z%hJ7OJQJmHsHh4z%hcOJQJmHsHh4z%hATOJQJmHsHRT"Dx|Nb(8BNhӵ~n_h4z%hOVOJQJmHsHhShSH*OJQJmHsHhA.AH*OJQJmHsHh*@*B*N*n******+(+.+d+h++ѱѢѢфufh4z%h:vOJQJmHsHh4z%h-OJQJmHsHh4z%hHOJQJmHsHh4z%hOJQJmHsHh4z%h+OJQJmHsHh4z%hxuG6OJQJmHsHh4z%h-6OJQJmHsHh4z%hxuGOJQJmHsHh4z%h~YOJQJmHsHh4z%h~Y6OJQJmHsH&++++++~,,,,,,:-R-d-|-~----...&/ĵĦyj[jLh4z%huOJQJmHsHh4z%h=#OJQJmHsHh4z%hOJQJmHsHh4z%hbOJQJmHsHh4z%hgOJQJmHsHh4z%h#OJQJmHsHh4z%h 1OJQJmHsHh4z%h uOJQJmHsHh4z%h:vOJQJmHsHh4z%h,KOJQJmHsHh4z%hxuGOJQJmHsHh4z%hOJQJmHsH&/0/J00061:1<111~222233"3&3D4N4P44ôxlÇ]N?h4z%h#2,OJQJmHsHh4z%hhOJQJmHsHh4z%h*OJQJmHsHh6V6666667&787H7Ʒ{l{]{lNlN?h4z%h<{SOJQJmHsHh4z%hu ROJQJmHsHh4z%h:KOJQJmHsHh4z%h/\UOJQJmHsHh4z%hOJQJmHsHh4z%hzeOJQJmHsHh4z%hhOJQJmHsHh4z%hbOJQJmHsHh4z%h}lOJQJmHsHh}xh}xH*OJQJmHsHh>◈yjyė[Lh4z%h1OJQJmHsHh4z%h=IOJQJmHsHh4z%hBOJQJmHsHh4z%hzOJQJmHsHh4z%hmuOJQJmHsHh4z%h'~$OJQJmHsHh4z%hZOJQJmHsHh4z%hC&OJQJmHsHh4z%hFOJQJmHsHh4z%h|OJQJmHsHh4z%h~VLOJQJmHsHh4z%hKeOJQJmHsH>z??@@A$AdAAAAAAAAA BB(B*B,B`BBB񸨜rcӸcTӸHhOJQJmHsHh4z%hOJQJmHsHh4z%hOJQJmHsHh4z%hM_OJQJmHsHh4z%hC&OJQJmHsHh OJQJmHsHhG9tOJQJmHsHhG9thG9tH*OJQJmHsHh[],`adgjjklfnprds&u(u*u$0d^`0a$gdG9t$0d^`0a$gdXXXXXYTY`YdYYYzZ|Z8[:[>[d[[[[.\0\2\\]]]]]`^l^p^^^^x_z_(`*`,`4`~```*a,aaaaaa bbbfchcdddeeeeeeffgggh4z%hG9t5OJQJmHsH h4z%hG9t0JOJQJmHsHhG9tOJQJmHsHh4z%hG9tOJQJmHsH%jh4z%hG9tOJQJUmHsHEgghhhhhiifjhjjjrjjjkkkkkkllllmRmXnnpppppqqrrrXrrVsbsdsst u$u&u(u*u4u6u8u岣h4z%h OJQJmHsHh4z%hrOOJQJmHsHh4z%htOJQJmHsH h4z%hG9t0JOJQJmHsH%jh4z%hG9tOJQJUmHsHh4z%hG9tOJQJmHsHhG9tOJQJmHsH5*u,u.u0u2u4u6u8u:uu@uBuDuFuHuJuLuNuRuTuXuZu^u`udufu dgd5F $da$gd4z%8u:uJuLuNuPuTuVuZu\u`ubufuhuuuuuuuuļhkmHnHuhbvjhbvUh#Xjh#XUh4z%hOJQJmHsHh4z%hOJQJmHsHh4z%hrOOJQJmHsHh4z%hOJQJmHsHfuuuuuu $da$gd4z%$a$61h:pHbBP / =!"#$% j 666666666vvvvvvvvv666666>6666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ OJPJQJ_HmH nH sH tH J`J *gNormal dCJ_HaJmH sH tH DA`D Default Paragraph FontRiR 0 Table Normal4 l4a (k ( 0No List O nhps&O& nhps atn4U@4 S0 Hyperlink >*ph^/"^ 2WDefault 7$8$H$)B*CJOJQJ_HaJmH phsH tH P2P Htt-98-2ddd[$\$CJOJPJQJaJDBD _ List Paragraph ^m$4R4 5F0Header  H$6a6 5F0 Header CharCJaJ4 @r4 5F0Footer  H$66 5F0 Footer CharCJaJ>> D;0 Footnote TextCJaJ<< D;0Footnote Text Char@&@ D;0Footnote ReferenceH*<+< HW40 Endnote TextCJaJ:: HW40Endnote Text Char>*> HW40Endnote ReferenceH*PK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK]  +++. Tz% *~,.589;=.@C~FKvP\TZ^btfhlnq&tzvd{v̋<tLj P2  &"0)+&/4H7b:>BJFHlLXg8uuKNOPQRSUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstvj 6L*ufuuLMTur{{{N|||T}v}}}~TЀ7t̂Mxk -XXXXXXXXXXX $'.!8@0(  B S  ?@Ade $+#&'.PR  ,4>or'1CI '*,0{')+.9@EJLYpy '+35@IOQU`puz| *.4@DRWin   $ ( 1 3 Y b n r |    # * D H R T a q ~      ' + O T Z a 4 8 H Q Z d  % JT!(uwx,-.02;BD[dghGIZagq&)\bsz{ !;B[gnu247?NWhlt &.FIW]hr%-359Bnpsy "{}058>JU_e|~RXcfvyDMX]^e}(AE^hp} (*4DGLUZ\^cdlx + 0 B E S W t { !!*!1!5!!!!!!!!!!!!!!""%"("F"H"d"h"v"|"""""""""""""""#####!#v#x#########$$2$7$v$}$$$$$$$$$$$0%>%Q%[%v%}%%%%%%%& &"&.&V&X&v&&&&&&&&&&' '''*'/'E'L'N'P'd'f'p's''''''' ( ($(&(q({((((((((((((())))9)?)A)O)Q)W)o)r)v)y)~))))))))))**'*0*3*<*A*G*****++.+8+<+>+s+u++++++++++,,,,(,<,?,K,U,o,},,,,,--@-G---------..(...@.E... / /*/4/8/:/>/D/E/L/`/d/v/z/////00#0-0/020G0Q0U0X0Y0\0e0k0000000000111111 1`1h1o1q1z1111111122222242S2Y2_2d2t2z22222222222333333/36373?3E3O3Z3_3u3{3333333333333344 4$4&4p4v4z44444444444444557585?5J5]5^55555555555555556 6066666666666777#797?7j7m77777777777F8L8q8w8|8~88888888888888889 9 99#90979A9F9999999::!:/:3:6:::::;;;;;<<<<%<=<B<^<f<s<y<<<<<<<<<<<<<b=o=y======>>??1?7?C?H?c?p?????@@@@@@@@@@AA!A&A.A2AAYAdAAAAAAAAAAAAAAB#B)BaBkBBBBBBBBBRCUC[CeChCqCCCCCCCCCCDD DDD D+D2DADmD{DDDDDDDDDDDDDDDE EEE#E,E4E9E=ECERE`EcEfEpEzEEEEEEEEEEEFF%F(F*F5F;F>FFFJFUFXF[FjFqFvFyFFFFFFFFFFGGG$GKGLGeGtGGGGGGGGH2H6HPHRHSH`HrHHHHHHHHIIIII%I:IS@SGSISnSvS{S}SSSSS TT/T1TSTXT]TaTwTzT|TTTTTTTTTTTTTTFUGU_UeUpUvUUUUUUUUUUUUU VVV!V/V1V3V@VAVHVJVNVdVgVnVqVrVyVVVVVVVVVWW"W)W5W=WKWRWcWeWfWqWWWWWWWWWWWXXBXHX`XdXrX|XXXXXXXXXXY0Y4Y>Y@YYYYYZZZZ"Z#Z1Z2Z4Z7ZsZ{ZZZZZZZZZZZZZZZ[ [;[=[l[w[[[[[[[[[[[[[[[[[\"\U\w\\\\\\\\\\\\\]]+],]5]6]A]B]P]U]\]`]l]o]s]u]]]]]]]]]]]]]]^^^:^J^e^f^~^^^^^^^^._7_B_C_I_Z_n_o_v_w____________```$`````a aa^a_abajaya{a|aaaaaaabdbbbbbbbbbbbc c ccc%c'c6c7cUcWccccccccccc ddddrdydzddddeeeeeeee ff#fLf[f`ffffffffffffffg gggg$g(g3g@gEgGgNgPgZg[g\gbgggigogrgygggggggggggggg hh5h6h>hAhLhPhjhlhohph~hhhhhhii)i+i7i>ijiliuiijj jjjj4j5j?jAjJjPjZjcjijkjpjrjtjvjxj}j~jjjjjjjjjjjjjjjkSkWkkkkkllll*l,l6lDlIlLlllllllllmm"m'm(m*mqYq`qqqqqrrrr0r1r2r3rtCtLtNtZtbthtktttttttt uu$u&u3u9u>uHuJuRu[uhujukumu|u}uuuuuuuuuuuuuuuuvvv$v0vJvKvMvNvSvVv`vevnvwvvvvvvvvvvvvvvvvvwww!w)w,wqttxxxxyy z zxzyz{{{{||}} VW͂΂yz !ijJ_abdeghjk z !  "#}%V&)+4263&6s6d7q7B96:;<~=?]CDD!D{DJKMMQQ:SSabxx{{{{}}Wjz!a_abdeghjk@Ad6 6 XXY[$$&&11DDDDEEZZZZ^^aa||}}  WW΂΂zz !!jj^^__abbdeghjkHO 3 ]= A  j  uΊNI h^h`hH. P^`PhH.. ^`hH... x^`xhH.... ^`hH .....  X^ `XhH ......  ^ `hH.......  8^`8hH........  `^``hH......... h^h`hH. P^`PhH.. ^`hH... x^`xhH.... ^`hH .....  X^ `XhH ......  ^ `hH.......  8^`8hH........  `^``hH......... h^h`5hH. P^`PhH.. ^`hH... x^`xhH.... ^`hH .....  X^ `XhH ......  ^ `hH.......  8^`8hH........  `^``hH......... h^h`hH. P^`PhH.. ^`hH... x^`xhH.... ^`hH .....  X^ `XhH ......  ^ `hH.......  8^`8hH........  `^``hH.........^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`5OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHop^p`OJQJo(hH@ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoP^P`OJQJo(hH]= j3HOA u         4:         8oR-nJ~C|bgXkQlb %>6 -=RV(W)_%N.quw | ?/ C t yo  z 1 rnLrOYZ"*oSzU#BS[_jlrcFqEhk1m~(uJ}C$').DF=IZ CZQjQY7]_ kFG?u#)^\eh)NPZ " e 7!7!l!v!"mf"=#\$'~$%%#@%B@%b%4z%&&&'$&C&H&1v&P 'U'v'(Xt(:w($m)w)*+ +T+@d+d+#2,A,A,~,+-?-B-6.s.+y.'/8/1EF12|=3D4E4HW4/5P5r5y667}7J7'8N8A[8d8r89m9z:;N;#;D;HH< =;=%d=i=Il=->09>?d?8?N??t?@-@E@A.AdAxA`B&B\BAOC9D{DESEgE5FfFN?GxuGHr[H1IP#CPEPmPQ; QKQQQVQu RaR@aRiR\9S1\S<{S T3U[U/\UUVw VOV$W2WPUWZZWX7XbX5X>XWX _X'Y?YiFYJYqY.sYZDZQZQZYZ9[,3[A[/a[d[\ +]bT]z^.^l0^<^G^\^}^_M_`,`6aacVcVd zdKeze"f/ fffQg\VghIh{hi i7i>iYLi~iAj\k l(l}l\ m1mI1mJmMmamn@nz}ndp1pEp}rNr)orsmsHttG9tvtt +uiu:vbv>nvQwn]x}x yQycpy(DzJz,s{:-|8|d|q|q|w|}}D|}a)~y~V2fUeXuC'E ~Y5dQhsu&+ T4BsS2if~k&Ogl*6-'0I6f?|S !p-n u?r(#Xz`AIY`y4=N"`qJPse x@U(`Vb*AT)HYQd8C">g0IN, bWg szzfVhdwfT!/SSU ~(|+QY8~ 1SUyl9-FU!09bp+G-H P`*qW(S2yUbCBivT/cn+LX*,>ip-3Megm9{MB!"h]Txi7~RM(%kz|*QcwIaX-  &6UXdV tvJ=SzmI`R}x(y}9?X+a[%o0;p"9t1 SmwE-|>Y@)~)076~H[>TW564c&l.8WyX>*?Zmuu)P**,&sI 7)?Js"gG@LM_#]_a@^^X^^P  !"#$%'(+-./013567@ABCDEFGHI@@ @ @@(@@@@@$@&@*@,@.@0@2@4@6@:@<@>@B@D@F@H@J@L@N@R@T@Z@^@`@b@d@f@j@n@p@r@@@@@@@@@@UnknownG* Times New Roman5Symbol3. * Arial7.{ @Calibri?= * Courier New;WingdingsA BCambria Math"1h\gs'JFx HFx Hr4d 3qHX $P*g2!xx#Ana `iranovi, znanstvena novakinjaAnaAna$      Oh+'0 ( H T ` lx(Ana Širanović, znanstvena novakinjaAnaNormalAna229Microsoft Office Word@bZ@@ȊK@Jh! Fx՜.+,D՜.+,P  hp|  H &Ana Širanović, znanstvena novakinja Title  8@ _PID_HLINKSAh Be6Xhttp://www.unhchr.ch/tbs/doc.nsf/(Symbol)/ae1a0b126d068e868025683c003c8b3b?Opendocument*Zqhttp://www.actionaid.org/sites/files/actionaid/1._education_rights_-_a_guide_for_practitioners_and_activists.pdfEhttp://www.usud.hr/uploads/Redakcijski prociscen tekst Ustava Republike Hrvatske, Ustavni sud Republike Hrvatske, 23. ozujka 2011.pdfxr+http://www.right-to-education.org/node/1056fXhttp://www.echr.coe.int/library/DIGDOC/Travaux/ECHRTravaux-P1-2-CDH(67)2-BIL2292567.pdfP+Yhttp://www.echr.coe.int/NR/rdonlyres/8E8F1266-6754-4880-80DD-BBA9D2677D9C/0/CRO_CONV.pdfH> _http://www.nacionalnemanjine.vlada.hr/images/pdf/medjunarodni/konvencija_o_pravima_djeteta.pdfDH http://www.nacionalnemanjine.vlada.hr/images/pdf/medjunarodni/medjunarodni_pakt_o_gospodarskim_socijalnim_i_kulturnim pravima.pdfKUhttp://www.hrea.org/9http://unesdoc.unesco.org/images/0015/001548/154861e.pdfg}4http://www.ffzg.unizg.hr/hre-edc/Deklaracijaljp.pdf  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !#$%&'()./2Root Entry F0h!11Tablee~WordDocument 8SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8"MsoDataStoreUlh!@h!OMIXZ3S1PAA0EJQ==2Ulh!@h!Item PropertiesUCompObj y   F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q