Naslov
O mozgu tijekom povijesti
(Understanding brain through history)

Autori
Petaros, Anja

Izvornik
Acta Medico-Historica Adriatica (1334-4366) 5 (2007), 2; 283-298

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
povijest medicine; mozak; neuroznanost
(History of medicine; brain; neuroscience)

Sažetak
Tijekom povijesti čovjek je iskoristio različite znanstvene i neznanstvene metode u pokušaju da definira bit vlastita postojanja te funkcioniranje vlastita organizma u prirodi. Pritom je najviše interesa i energije bilo iskorišteno u proučavanju mozga. Od samih je početaka njegova uloga bila pogrešno shvaćena te je mozak u paleolitiku bio viđen kao mističan organ, obitavan često zlim duhovima, a u starom Egiptu kao beskoristan organ, beznačajne funkcije kako za života tako i za smrti. Tek se razvojem grčke filozofije i rimske medicine takav pogled na njegovu funkciju promijenio. Platon, Hipokrat i Pitagora te ostali cerebrocentristi počeli su opisivati mozak kao osnovni organ ljudskog tijela. Galen je brojnim eksperimentima pokušao dokazati takva razmatranja. Iako pogrešna, budući da su temeljena na životinjskim primjerima, ta su učenja ostala aktualna do XVII. stoljeća. Tek su se u renesansi brojni znanstvenici i umjetnici okrenuli ponovnom proučavanju mozga i upozoravanju na greške stare Galenove medicine. Leonardo da Vinci, Thomas Willis, Andreas Vesalius u mnogočemu su pridonijeli istraživanju funkcije i morfologije mozga. Takav je trend nastavljen i u XVIII. i XIX. stoljeću kada se mozak počeo shvaćati kao dio ljudskog stroja, čija se funkcija temeljila ponajprije na fizikalnim i matematičkim zakonitostima. Otkrića toga vremena imala su veliku važnost u omogućavanju daljnjeg razvoja znanosti mozga XX. i XXI. stoljeća.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Povijest

POVEZANOST RADA