Pregled bibliografske jedinice broj: 600779
Izvori stresa i zadovoljstva na poslu, posttraumatske stresne reakcije i strategije suočavanja sa stresom kod profesionalnih vatrogasaca
Izvori stresa i zadovoljstva na poslu, posttraumatske stresne reakcije i strategije suočavanja sa stresom kod profesionalnih vatrogasaca, 2012., diplomski rad, diplomski, Filozofski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 600779 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Izvori stresa i zadovoljstva na poslu, posttraumatske stresne reakcije i strategije suočavanja sa stresom kod profesionalnih vatrogasaca
(Sources of stress and work satisfaction, post-traumatic stress reactions and coping strategies in professional firefighters)
Autori
Pavlić, Mia
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
13.06
Godina
2012
Stranica
40
Mentor
Lauri Korajlija, Anita
Ključne riječi
stres; PTSP; vatrogasci
(stress; PTSD; firefighters)
Sažetak
Cilj istraživanja bio je ispitati izvore stresa i zadovoljstva na poslu profesionalnih vatrogasaca zaposlenih u Javnoj vatrogasnoj postrojbi Grada Zagreba kao i izraženost posttraumatskih stresnih reakcija i načina suočavanja sa stresom. Obuhvaćeno je pet vatrogasnih postaja i ukupno 240 sudionika muškog spola. Za potrebe ovog istraživanja konstruirani su Upitnik izvora stresa na poslu i Upitnik izvora zadovoljstva na poslu kojima su pridruženi Lista označavanja posttraumatskih stresnih reakcija – verzija za civile (PCL-C) i Upitnik suočavanja sa stresom (COPE). Utvrđeno je da prisutnost djece kao unesrećenih u vatrogasnim intervencijama predstavlja najjači izvor stresa dok se glavni izvor zadovoljstva odnosi na mogućnost pomaganja ljudima. Ukupan udio sudionika koji je zadovoljio kriterije za PTSP iznosi 8.4%. Sudionici najčešće odabiru strategije suočavanja usmjerene na problem dok se podrška obitelji i kolega ističu kao najznačajnije u nošenju sa stresom. Utvrđene su razlike u procjenama stresnosti pojedinih aspekata posla i izraženosti posttraumatskih stresnih reakcija s obzirom na percepciju međuovisnosti posla i psihičkog zdravlja te procjenu korisnosti mogućeg razgovora s psihologom. Također, sudionici koji više koriste izbjegavanje kao uobičajenu strategiju suočavanja i koji nisu zadovoljni količinom dobivene podrške od obitelji imaju izraženije simptome PTSP-a. Zaključno, rezultati provedenog istraživanja upućuju na potrebu uvođenja psihološke podrške nakon zahtjevnijih vatrogasnih intervencija.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
130-1301675-1389 - Anksioznost i depresivnost u cjeloživotnoj perspektivi (Jokić-Begić, Nataša, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
Profili:
Anita Lauri Korajlija
(mentor)