Naslov
Sindrom sagorijevanja kod medicinskog osoblja
(Burnout syndrome among medical staff)

Autori
Sviben, Renata

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
24.09

Godina
2012

Stranica
37

Mentor
Lauri Korajlija, Anita

Ključne riječi
sagorijevanje; otpornost na stres; zadovoljstvo životom; mentalno zdravlje
(burnout; stress resistance; life satisfaction; mental health)

Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati sagorijevanje na poslu i mentalno zdravlje (definirano kao otpornost na stres, subjektivna procjena zadovoljstva životom i izraženost općih psihopatoloških smetnji) kod medicinskog osoblja zaposlenog na psihijatrijskim i ostalim, ne-psihijatrijskim odjelima. Sagorijevanje je ispitivano Maslach inventarom sagorijevanja (Maslach i Jackson, 1981), otpornost na stres Upitnikom otpornosti na stres (Karazman i Mustajbegović, 2003), a mentalno zdravlje osoblja je ispitivano Kliničkim ishodom u rutinskoj procjeni – mjere ishoda (Barkham i sur., 1993). U istraživanju je sudjelovalo 174 sudionika, 123 ne-psihijatrijske sestre/tehničara i 51 psihijatrijska sestra/tehničar. Rezultati su pokazali da se osoblje nalazi u kategorijama umjerene emocionalne iscrpljenosti, depersonalizacije i osobnog postignuća, zadovoljni su svojim životom, umjereno otporni na stres, te izvještavaju o malo psihopatoloških poteškoća i niskim razinama uznemirenosti. Ne-psihijatrijsko osoblje ima visok rezultat na emocionalnoj iscrpljenosti i umjeren rezultat na osobnom postignuću, za razliku od psihijatrijskog osoblja koje je umjereno emocionalno iscrpljeno i ima visoko osobno postignuće. Utvrđene su statistički značajne negativne povezanosti emocionalne iscrpljenosti i depersonalizacije s otpornosti na stres i zadovoljstvom životom, te značajna pozitivna povezanost s izraženosti općih psihopatoloških smetnji. Dimenzija osobnog postignuća značajno je negativno povezana s izraženosti općih psihopatoloških smetnji, te značajno pozitivno povezana s otpornosti na stres i zadovoljstvom životom. Nisu utvrđene razlike između osoblja s obzirom na partnerski i roditeljski status na dimenzijama emocionalne iscrpljenosti, depersonalizacije, osobnog postignuća, otpornosti na stres, procjeni zadovoljstva životom i izraženosti općih psihopatoloških smetnji. Nisu utvrđene statistički značajne povezanosti duljine radnog staža i dobi s dimenzijama sagorijevanja, otpornosti na stres, procjenom zadovoljstva životom i izraženosti općih psihopatoloških smetnji. Analizom Pearsonovih koeficijenata korelacije na uzorku psihijatrijskog osoblja utvrđena je statistički značajna slaba pozitivna povezanost duljine radnog staža i depersonalizacije, statistički značajna slaba negativna povezanost duljine radnog staža i zadovoljstva životom te statistički značajna umjerena pozitivna povezanost duljine radnog staža i izraženosti općih psihopatoloških smetnji. Analizom Pearsonovih koeficijenata korelacije na uzorku ne-psihijatrijskog osoblja utvrđena je statistički značajna slaba negativna povezanost duljine radnog staža i depersonalizacije, statistički značajna slaba pozitivna povezanost duljine radnog staža i osobnog postignuća te statistički značajna vrlo slaba pozitivna povezanost duljine radnog staža i otpornosti na stres.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA