Pregled bibliografske jedinice broj: 59998
Znanost i religije o početku života
Znanost i religije o početku života // Znanost i društvene promjene / Cifrić, Ivan (ur.).
Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo, 2000. str. 445-454
CROSBI ID: 59998 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Znanost i religije o početku života
(Science and religion on the beginning of life)
Autori
Kurjak, Asim ; Buljan, Jasminka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Znanost i društvene promjene
Urednik/ci
Cifrić, Ivan
Izdavač
Hrvatsko sociološko društvo
Grad
Zagreb
Godina
2000
Raspon stranica
445-454
ISBN
953-6552-39-6
Ključne riječi
religije, začeće, znanost, život
(religion, conception, science, life)
Sažetak
Život ne uključuje samo oblike u kojima postoji danas ; on obuhvaća i nekadašnje primitivne, kao i sve buduće oblike postojanja. Život utjelovljuju živa bića, a ona imaju svoju osobnost, sposobnost autoregulacije i razmnožavanja. Dugi niz godina vjerovalo se da život započinje prvim pokretima ploda koje osjeti majka. Sa spoznajom da trudnoća nastaje kao rezultat spajanja muške i ženske jajne stanice, većina je prihvatila definiciju da počinje začećem. Poslije smo spoznali da je oplodnja proces, te je postalo očito da na znanstvenom planu to pitanje nipošto nije tako jednoznačno. Neki bioetičari, kao npr. Brody (1975), vjeruju da ljudski život u potpunosti započinje tek s razvojem moždanih funkcija, koje se mogu zabilježiti EEG-om (elektroencefalogramom) otprilike 6 tjedana nakon oplodnje. Osnovna poteškoća koja se javlja kod ovakve definicije je da moždana smrt označava završetak ljudskog života, što nije sporno. Mrtvi mozak nema mogućnosti da oživi, no mozak embrija u razvoju ima prirodni kapacitet i sposobnost da u nekom budućem razdoblju moždane funkcije započnu Na pitanje kada započinje ljudsko biće, moglo bi se odgovoriti samo međusobnim povezivanjem spoznaja povijesti, religije, filozofije i medicine. Nije lako odrediti gdje treba povući finu crtu između kompetencije znanosti i metafizike. To velikim dijelom ovisi o čovjekovom temeljnom filozofskom stajalištu. Tek u novije doba velika većina znanstvenika i poneki teolog shvaćaju da su znanstvene i religiozne "istine" komplementarne i time samo metodološki neovisne. Znanost se razlikuje od religije po tome što se njezine istine mogu i moraju eksperimentalno verificirati, a njezina se metoda spoznaje može naučiti. Religija je postojala prije znanosti, ali znanost nije produženje religije. Svaka mora zadržati svoja načela, svoje različite interpretacije i svoje vlastite zaključke.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
Napomena
Rad je objavljen i u casopisu Socijalna ekologija 9 (2000) 105-112 ; ISSN 1330-0113.
