Pregled bibliografske jedinice broj: 599351
Odgojno-teorijska dvojba ranog kršćanstva
Odgojno-teorijska dvojba ranog kršćanstva // Crkva u svijetu : CUS, 48 (2012), 3; 322-347 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 599351 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Odgojno-teorijska dvojba ranog kršćanstva
(Educational-theoretical Dilemma of the Early Christianity)
Autori
Pranjić, Marko
Izvornik
Crkva u svijetu : CUS (0352-4000) 48
(2012), 3;
322-347
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
helenističko okruženje; rano kršćanstvo; starokršćanski pisci; škola; odgoj; učitelj
(Hellenistic environment; Early Christianity; Early Christian Writers; school; education; teacher)
Sažetak
Život u helenističkom okruženju bio je za prve kršćane pravi izazov. S jedne je strane trebalo respektirati ono što je okruženje smatralo vrlo vrijednim, dok je, s druge strane, ekstremna pozicija naglašavala bezvrijednost helenističkih sadržaja, a umjerena pozicija nastojala uskladiti helenističke i kršćanske sadržaje po načelu “prave upotrebe”. U tom ozračju čuli su se različiti glasovi, od onih koji nisu htjeli vidjeti nikakve veze između staroga i novog, do onih koji su staro počeli shvaćati i interpretirati kao propedeutiku teološkog znanja. Sve te pozicije i nijanse u njima ponuđene su u tekstu navođenjem i interpretiranjem mišljenja mnogobrojnih ranokršćanskih pisaca, poput Klementa Rimskog, Klementa Aleksandrijskog, Justina, Ireneja Lionskog, Tacijana, Tertulijana, Hipolita, Origena, Grgura Čudotvorca, Euzebija iz Cezareje, Pahomija, Bazilija Velikog, Amfilohija iz Ikonije, Jeronima, Augustina, Izidora Seviljskoga, Grgura Velikog itd., ali i mnogih suvremenih autora koji polaze od tih pozicija i utemeljuju vlastite stavove. Autor se u svom istraživanju više koncentrirao na propitkivanje razloga nepostojanja zasebne kršćanske škole, nego što bi dodatno potvrdio već poznatu tezu kako za nju zapravo nije ni bilo posebnog povoda, dijelom zato što su djeca uglavnom odrastala i bila odgajana u krugu roditelja i rodbine, dijelom zato što se i ono što bi se moglo zvati obrazovanjem, a nuđeno je uglavnom odraslima, dobrim dijelom koristilo za duhovni rast, odnosno pripremu za sakramente. Pritom, dakako, nisu izostale dvojbe i rasprave vezane za to koliko naslijeđeni, helenistički sadržaji mogu tome poslužiti ili to priječiti. U tekstu je dotaknuto i pitanje izostanka sustavnog promišljanja odgoja u navozavjetnim spisima kao i problematičnosti obnašanja dužnosti učitelja u ranom kršćanstvu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija, Teologija, Povijest
POVEZANOST RADA
Projekti:
226-2261681-0827 - Interkulturalna ishodišta pedagoške misli i odgojnog djelovanja u Hrvata (Pranjić, Marko, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Fakultet hrvatskih studija, Zagreb
Profili:
Marko Pranjić
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus