Naslov
Proljetna hranidba komarče u kaveznom uzgoju
(Spring feeding protocols in cage cultured sea bream)

Autori
Bavčević, Lav ; Čolak, Slavica ; Luzzana, U ; Petrović, Siniša ; Coutteau, P ; Burlini, M

Izvornik
Krmiva : časopis o hranidbi životinja, proizvodnji i tehnologiji krme (0023-4850) 49 (2007); 37-44

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
hranidba ; komarča ; faktor konverzije hrane ; riblja hrana
(feeding ; sea bream ; feed conversion factor ; fish food)

Sažetak
Proučavanje hranidbe lubina i komarče za niskih (zimskih) ambijentalnih temperatura, suprotno velikom broju istaraživanja za visokih ljetnih temepratura, je gotovo izostalo.Uzrok povećanog interesa za proučavanjem hranidbe u hladnim mjesecima potaknut je velikim uginućem komarče zimi i u proljeće, kada temperatura mora ne prelazi 17oC. Na uzgajalištima u Hrvatskoj je utvrđena vjerojatna povezanost razine mortaliteta i hranidbenog režima. U novije vrijeme na tržištu su se pojavile eksperimentalne hrane koje bi trebale poboljšati proizvodne rezultate s naglaskom na preživljavanje u zimsko-proljetnom periodu i na prirast neposredno nakon proljetno-ljetnog podizanja temperature mora. Istraživanja opisana u ovom radu su izvedena na lokaciji Mala Lamjana (Cenmar d.d. Zadar) u periodu od 20.03.2003. do 23.06.2003. godine.U pokusu je korišteno 79088 komada komarči (Sparus aurata) koje su podijeljene u četiri kaveza jednakih volumena (400m3). Formirane su dvije eksperimentalne grupe, grupa Standard (S) i grupa Winter (W), svaka od dva kaveza (dvije replike). Pokus je vremenski podijeljen na dva perioda. Prvi period obuhvatio je razdoblje proljetnog rasta temperature mora od 12 oC do 17oC (20.03. do 15.05.) u kojem je grupa S izložena gladovanju, a grupa W je hranjena poboljšanim krmivom. Drugi period je bio vremensko razdoblje od dana kada je temperatura mora prešla 17oC do ljetnih temperatura od 22oC (15.05. do 23.06.). U tom su periodu obje grupe hranjene do sitosti. Ukupni prirast mase grupe W bio je značajno veći od masenog prirasta grupe S. Ukupni prirast u duljinu je također veći kod grupe W (4, 61 %) nego kod grupe S (1, 83%). U drugom periodu grupa S pokazuje kompenzacijski rast mase i malo veći indeks konverzije hrane (FCR). Za oba perioda zajedno konverzija hrane višestruko je niža kod W grupe. FCR za bjelančevine je ukupno značajno viši kod grupe S dok je FCR za masti negativan za obje grupe. U prvom periodu W grupa gubi masti bez obzira na hranidbu, a u drugom periodu S grupa ima nešto niži FCR bjelančevina i višestruko niži FCR za masti. Gubitak masti kod W grupe podudara se i s padom energetske vrijednosti prirasta. Ukupni utrošak energije je nešto veći kod S grupe što se može pripisati gladovanju u prvom periodu. Rezultati ukazuju da se mogu unaprijediti oba protokola. U zimskoj «winter» hrani mogla bi se izvršiti korekcija u sastavu hrane povećavanjem udjela probavljivih bjelančevina. U protokolu kod grupe S nakon gladovanja ribu bi trebalo hraniti znatno ispod sitosti. U konačnici, zbog uštede u vremenu potrebnom da riba dobije komercijalnu težinu hranidba poboljšanim hranama ostaje ekonomski izglednija opcija za daljnja unaprijeđenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Biotehnologija

POVEZANOST RADA