Naslov
Rogovska opatija u srednjem vijeku
(Benedictine Abbey of Rogovo in the Middle Ages)

Autori
Galović, Tomislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
IV. kongres hrvatskih povjesničara 2012. - Sloboda. Zbornik sažetaka / Galović, Tomislav ; Holjevac, Željko - Zagreb : Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti (HNOPZ) ; Društvo za hrvatsku povjesnicu ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2012, 77-77

ISBN
978-953-57296-0-0

Skup
IV. kongres hrvatskih povjesničara 2012. - Sloboda

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 01.10.2012. - 05.10.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
benediktinska Rogovska opatija; samostan sv. Ivana Evanđelista u Biogradu; samostan sv. Kuzme i Damjnana na Ćokovcu; otok Pašman; srednji vijek
(Benedictine Abbey of Rogovo; Monastery of St John the Evangelist in Biograd; Monastery of Saints Cosmas and Damian on island of Pašman / hill Ćokovac; Middle Ages)

Sažetak
Benediktinski samostan Sv. Ivana Evanđelista u Biogradu formalno je osnovan, kako to svjedoči samostanska fundacijska listina, u veljači 1060., a zbog svoga najvećeg, ujedno kraljevskog posjeda Rogova kasnije se naziva i rogovski, tj. Rogovska opatija. Nakon mletačkog razaranja Biograda 1125. jedan se dio benediktinaca po svoj prilici sklonio na svoj posjed Rogovo, a drugi dio u Šibenik, da bi 1129. zasigurno prešli na Ćokovac na otoku Pašmanu. Osim egzempcije koju je uživala opatija, rogovski je opat imao pravo na mitru, prsten, štap i sandale. O važnosti, ali još više ugledu Rogovske opatije svjedoči podatak Tome Arhiđakona da je početkom 20-ih godina 13. stoljeća palij (pallium) splitskoga nadbiskupa bio povjeren na čuvanje rogovskom opatu. U 14. stoljeću opatija proživljava najteže razdoblje nakon biogradske epizode. Za mletačko-anžuvinskog rata 1345. samostanski kompleks postaje prostor vojničkih sukoba, što je zasvjedočeno i u djelu Obsidio Iadrensis. Nakon teških ratnih iskustava opatija je u ekonomskom pogledu brzo napredovala pa su joj prihodi za više od jedne trećine nadmašivali one samostana Sv. Marije i Sv. Krševana u Zadru. U izlaganju će se posebna pažnja usmjeriti duhovnoj, organizacijskoj i ekonomskoj situaciji te pitanju glagoljaštva u Rogovskoj opatiji – jedinoj i danas živućoj muškoj redovničkoj zajednici koja se može podičiti ranosrednjovjekovnim statusom kraljevskog samostana (monasterium regale).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA