ࡱ> ^`UVWXYZ[\]b|G5@\bjbj22XX}       ___`Td hdfxm(nnnjwx|t}IKKKKKK$RLVo 6v"Xvo  nn2Leee< n nIeIe:eeN  )nXf `j _="=0Lb0mr`8`)      )~6ހerD~~~oo _@i$me @i$Sveu iliate u Splitu Fakultet prirodoslovno-matemati kih znanosti i odgojnih podru ja Sveu iliata u Splitu }AKLIN LUK`A AKADEMSKA POSTIGNUA U ENIKA I ZADOVOLJSTVO GRUPNIM RADOM U NASTAVI BIOLOGIJE magistarski rad Split, 2006. Mentor: prof.dr.sc. Vladimir Juri Komentor: doc.dr.sc. Nada Bezi Radnja ima 125 listova Rad br. 1 SA}ETAK Klju ne rije i: oblici nastave, suradni ko u enje, grupni rad, timski rad, kooperativno u enje, kompetencije. Istra~ivanje je empirijsko i metodoloaki se zasniva na provedbi pedagoakog eksperimenta te prikupljanju podataka iz neposrednog odgojno obrazovnog rada. Provedeno je na hotimi nom uzorku od 227 u enika 2. razreda Gimnazije u akovcu, od ega je 134 bilo u kontrolnoj skupini (frontalni rad) i 93 u eksperimentalnoj skupini (grupni rad). Od instrumenata su koriatene Ravenove progresivne matrice, anketa za profesore biologije, anketa za u enike, test za inicijalno ispitivanje predznanja, dva testa za finalno ispitivanje usvojenosti znanja. Istra~ivanje je pokazalo da nema statisti ki zna ajne razlike u prosje nim ocjenama u enika koji su koristili grupni i frontalni rad, ali postoji statisti ki zna ajna razlika u kvaliteti znanja u korist eksperimentalne skupine. Prema dobivenim rezultatima grupni rad pogoduje u enicima najveih sposobnosti dok kod najslabijih u enika nema statisti ki zna ajne razlike. Utvrena je i pozitivna korelacija izmeu pozitivnih stavova u enika prema grupnom radu i njihovog boljeg uspjeha ato pokazuje da grupni mo~e rezultirati viaom razinom kompetencija i zadovoljstvom u enika u odnosu na zadovoljstvo i kompetencije ste ene frontalnim radom. Veina anketiranih nastavnika vrlo je visoko ocijenila svoje kompetencije za provoenje grupnog rada u nastavi. Nastavnici u veini smatraju da u enici grupnim radom stje u dovoljno znanja i da je ono kvalitetno. Unato  tome, nastavnici nisu previae skloni upotrebi grupnog rada u nastavi biologije. I u enici procjenjuju da se grupni rad primjenjuje rijetko ili povremeno u nastavi biologije. Unato  iskazanom zadovoljstvu grupnim radom, u enici preferiraju oblike nastave u kojima glavnu rije  imaju nastavnici dok se oni svode na pasivne promatra e ili se, eventualno, uklju uju u rasprave. Za uopavanje ovih zaklju aka trebalo bi provesti daljnja istra~ivanja na veem uzorku, a zanimljivo bi bilo pratiti i trajnost ste enog znanja kroz longitudinalno istra~ivanje. SUMMARY Key words: teaching types, group work, team work, cooperative learning, student's competence. The research we have done based on empiric and methodological implementation of the pedagogical experiment and collecting data from the theaching process itself and has been carried out on a sample of 227 students in the second year of Gymnasium akovec. From 227 studnets 134 have been included into a control group (with frontal teaching model) and the rest of them into a experimental group (group teaching model). We have used the instruments such as Raven progressive matrix, opinion poll for biology teachers, opinion polls for students, a test for the initial check of knowledge and two tests for questioning the level of acquired knowledge. The research did not show a statistical relevant difference in average maks between students included into group teaching model or frontal teaching model. But we have got a statistically relevant difference in the qualitiy of knowledge in the experimental group of students. Results weve got, showed us that the group teaching model were favorised by students with high abilities, but there is no statistical relevant difference in the group of students with minor abilities. A positive corelation has been confirmed between positive attitudes of students according to group teaching model and their better success. Therefore, the group teaching model might results by higer level of competence and students pleasure in comparison with the same qualities achieved through the frontal teaching model. Most of teachers included in this research gave a very high mark to their own competences in implementation of group teaching model in their schools. They think that students get enough quality knowledge through the group work. Inspite, in biology teaching the group work is not frequently used in classrooms. Students estimate that group teaching model is rarely used, but they also prefer frontal teaching model. They prefer the model in which teachers rule and in which they can be just passive observers. For generally conclusion there will be need more researching on larger sample. It will be interesting to monitore a persistence of acquired knowledge through the longitudinaly research. UVOD 1 TOC \o "1-4" \h \z \u   HYPERLINK \l "_Toc137957032" 1. Teorijski aspekti sociolokih oblika rada u nastavi biologije  PAGEREF _Toc137957032 \h 4  HYPERLINK \l "_Toc137957033" 1.1. Grupni rad u nastavi biologije  PAGEREF _Toc137957033 \h 5  HYPERLINK \l "_Toc137957034" 1.2. Razvoj ideje o grupnom radu u nastavi  PAGEREF _Toc137957034 \h 6  HYPERLINK \l "_Toc137957035" 1.3. Definiranje koritene terminologije  PAGEREF _Toc137957035 \h 10  HYPERLINK \l "_Toc137957036" 1.4. Frontalna nastava  PAGEREF _Toc137957036 \h 13  HYPERLINK \l "_Toc137957037" 1.4.1. KARAKTERISTIKE FRONTALNE NASTAVE  PAGEREF _Toc137957037 \h 14  HYPERLINK \l "_Toc137957038" 1.5. Kooperativno u enje i grupni rad  PAGEREF _Toc137957038 \h 17  HYPERLINK \l "_Toc137957039" 1.6. Karakteristike grupnog rada  PAGEREF _Toc137957039 \h 21  HYPERLINK \l "_Toc137957040" 1.7. Formiranje grupa i zadataka za grupni rad  PAGEREF _Toc137957040 \h 23  HYPERLINK \l "_Toc137957041" 1.8. Ciljevi grupnog rada  PAGEREF _Toc137957041 \h 26  HYPERLINK \l "_Toc137957042" 1.9. Uspjenost i evaluacija grupnog rada  PAGEREF _Toc137957042 \h 28  HYPERLINK \l "_Toc137957043" 2. Empirijski dio istra~ivanja  PAGEREF _Toc137957043 \h 31  HYPERLINK \l "_Toc137957044" 2.1. Rezultati dosadaanjih istra~ivanja primjene grupnog rada u nastavi  PAGEREF _Toc137957044 \h 32  HYPERLINK \l "_Toc137957045" 2.2. Cilj i problemi istra~ivanja  PAGEREF _Toc137957045 \h 39  HYPERLINK \l "_Toc137957046" 2.3. Metodologija istra~ivanja  PAGEREF _Toc137957046 \h 41  HYPERLINK \l "_Toc137957047" 2.3.1. VRSTA ISTRA}IVANJA  PAGEREF _Toc137957047 \h 41  HYPERLINK \l "_Toc137957048" 2.3.2. DEFINIRANJE UZORKA  PAGEREF _Toc137957048 \h 43  HYPERLINK \l "_Toc137957049" 2.3.3. DEFINIRANJE VARIJABLI  PAGEREF _Toc137957049 \h 44  HYPERLINK \l "_Toc137957050" 2.3.4. IZVORI POGREAKA  PAGEREF _Toc137957050 \h 46  HYPERLINK \l "_Toc137957051" 2.3.5. DEFINIRANJE I IZRADA MJERNIH INSTRUMENATA  PAGEREF _Toc137957051 \h 47  HYPERLINK \l "_Toc137957052" 2.3.5.1. Rad na pedagokoj dokumentaciji  PAGEREF _Toc137957052 \h 47  HYPERLINK \l "_Toc137957053" 2.3.5.2. Instrumenti za inicijalno ispitivanje predznanja  PAGEREF _Toc137957053 \h 47  HYPERLINK \l "_Toc137957054" 2.3.5.3. Instrumenti za ispitivanje usvojenosti znanja  PAGEREF _Toc137957054 \h 47  HYPERLINK \l "_Toc137957055" 2.3.5.4. Ankete za u enike o grupnom radu  PAGEREF _Toc137957055 \h 50  HYPERLINK \l "_Toc137957056" 2.3.5.5. Ravenove progresivne matrice  PAGEREF _Toc137957056 \h 51  HYPERLINK \l "_Toc137957057" 2.3.5.6. Anketa za nastavnike o primjeni grupnog rada u nastavi biologije i stavovima nastavnika o grupnom radu  PAGEREF _Toc137957057 \h 51  HYPERLINK \l "_Toc137957058" 2.3.6. PROVOENJE ISTRA}IVANJA  PAGEREF _Toc137957058 \h 52  HYPERLINK \l "_Toc137957059" 2.3.6.1. Preliminarno istra~ivanje  PAGEREF _Toc137957059 \h 52  HYPERLINK \l "_Toc137957060" 2.3.6.2. Aktivnosti tijekom provoenja istra~ivanja  PAGEREF _Toc137957060 \h 54  HYPERLINK \l "_Toc137957061" 2.3.6.3. REALIZACIJA NASTAVE  PAGEREF _Toc137957061 \h 56  HYPERLINK \l "_Toc137957062" 2.4. Rezultati  PAGEREF _Toc137957062 \h 57  HYPERLINK \l "_Toc137957063" 2.4.1. USKLAIVANJE UZORKA  PAGEREF _Toc137957063 \h 57  HYPERLINK \l "_Toc137957064" 2.4.2. ANALIZA PRVOG KONTROLNOG TESTA  PAGEREF _Toc137957064 \h 58  HYPERLINK \l "_Toc137957065" 2.4.3. ANALIZA DRUGOG KONTROLNOG TESTA  PAGEREF _Toc137957065 \h 66  HYPERLINK \l "_Toc137957066" 2.4.4. USPOREDBA USPJEHA U ENIKA OBJE SKUPINE NA PRVOM I DRUGOM KONTROLNOM TESTU  PAGEREF _Toc137957066 \h 74  HYPERLINK \l "_Toc137957067" 2.4.5. USPOREDBA USPJEHA NAJBOLJIH U ENIKA OBIJU SKUPINA NA PRVOM I DRUGOM KONTROLNOM TESTU  PAGEREF _Toc137957067 \h 77  HYPERLINK \l "_Toc137957068" 2.4.6. USPOREDBA USPJEHA NAJSLABIJIH U ENIKA OBJE SKUPINE NA PRVOM I DRUGOM KONTROLNOM TESTU  PAGEREF _Toc137957068 \h 79  HYPERLINK \l "_Toc137957069" 2.4.7. USPOREDBA USPJEHA U ENIKA PREMA SPOLU  PAGEREF _Toc137957069 \h 82  HYPERLINK \l "_Toc137957070" 2.4.8. ANALIZA ANKETE U ENIKA I USPOREDBA ANKETE PRIJE I NAKON EKSPERIMENTA  PAGEREF _Toc137957070 \h 82  HYPERLINK \l "_Toc137957071" 2.4.9. KORELACIJE IZMEU REZULTATA KONTROLNIH TESTOVA I ANKETE U ENIKA  PAGEREF _Toc137957071 \h 90  HYPERLINK \l "_Toc137957072" 2.4.10. REZULTATI ANALIZE ANKETE PROFESORA  PAGEREF _Toc137957072 \h 91  HYPERLINK \l "_Toc137957073" 2.4.11. USPOREDBA STAVOVA PROFESORA I U ENIKA O GRUPNOM RADU  PAGEREF _Toc137957073 \h 94  HYPERLINK \l "_Toc137957074" 2.5. Rasprava  PAGEREF _Toc137957074 \h 96  HYPERLINK \l "_Toc137957075" 3. Zaklju ci  PAGEREF _Toc137957075 \h 101  HYPERLINK \l "_Toc137957076" 4. Literatura  PAGEREF _Toc137957076 \h 104  HYPERLINK \l "_Toc137957077" 5. Prilozi  PAGEREF _Toc137957077 \h 117  Zahvaljujem prof. dr.sc. Vladimiru Juriu, kao mentoru koji je sa mnom nesebi no podijelio svoja znanja i iskustva. Zahvaljujem komentorici doc. dr.sc. Nadi Bezi na strpljenju i savjetima tijekom izrade ove magistarske radnje. U izradi rada i provedbi eksperimenta velika podraka bile su mi i kolegice Tea Dragi Runjak i Nevenka Sinkovi, u snala~enju sa statistikom Tamara Srnec, u jezi noj korekciji rada Sanda Breka-Ov ar, Zlatka Grahovec i }eljka Drlji, a u grafi kom ureenju Gordan Premua. Svima zahvaljujem na podraci i pomoi. Uvod Vrlo je bitno ne izgubiti iz vida injenicu da smo intenzivno druatvena bia koja postoje samo u slo~enoj mre~i odnosa. Naaa sposobnost da razmialjamo i razmjenjujemo misli i ideje igra temeljnu ulogu u pri i o ljudskom uspjehu. Susan A. Greenfield (iz knjige Objaanjenje ljudskog mozga) Znanstvenici i in~enjeri razli itih struka danas rade u timovima, sve se rjee susreu samostalni istra~iva i, a ista situacija javlja se i u drugim strukama. To zahtijeva da se i u enici u nastavi upravo na takav na in pripremaju za svijet rada. Kompetencije koje danas u enicima trebaju za uspjeaan ulazak u svijet daljnjeg obrazovanja i rada puno su viae od samog usvajanja velikog broja injenica (Springer i dr., 1997.). `kolsko obrazovanje trebalo bi biti trajna podloga za cjelo~ivotno obrazovanje, a tome bi moglo pridonijeti aktivno uklju ivanje u enika u proces stjecanja znanja, osobno konstruiranje znanja i preuzimanje odgovornosti za vlastito znanje. I Ministarstvo znanosti je kod definiranja svojih prioriteta navelo promjene sadr~aja u enja i podupiranje prijelaza s modela faktografske nastave prema aktivnom u enju, produktivnom modelu pou avanja kao klju u za druatvo znanja i ekonomskog rasta utemeljenog na inovacijama, kao i isticanje na ela cjelo~ivotnog u enja na svim razinama obrazovanja. Prema literaturi upravo te kompetencije u enici mogu stei grupnim radom, stoga je njegovo vee uklju ivanje u nastavnu praksu va~no. Dobro organizirani grupni rad s u enicima ima presudan utjecaj na postizanje ~eljenih rezultata pou avanja. Mo~emo navesti niz primjera koji ukazuju na va~nost suradnje unutar tima, npr. uspjeanost i doprinos timskog duha u sportskim uspjesima. Isto tako, uspjeani interdisciplinarni znanstveni projekti koji se temelje na timu unutar kojeg se radi grupno govore u prilog grupnog rada i isti u njegovu va~nost u nastavi i u enju. Navodei sve ove primjere jasno je koliko je va~no razvijanje socijalnih vjeatina i da je grupni rad mogue uspjeano primijeniti i u procesu u enja u vaaem razredu (Abramiu, 1995.). Zbog navedenog, Storm i Storm navode kako upravo suradni ko u enje, od kojeg je jedan oblik i grupni rad, postaje sve raairenije u nastavi razvijenih zemalja jer je u inkovito i utemeljeno na pretpostavkama da je zajedni ki rad u skupini klju  uspjeha na globalnom tr~iatu pa e stoga razvijenost suradni kih vjeatina postati sastavni dio  uspjeane li nosti (prema Cota Bekavac, 2002.). Joa je Dewey (prema Beattie, 1995.) po etkom proalog stoljea doaao do zaklju ka da je obrazovanje forma socijalnog ~ivota. Daljnjim razvojem druatva mijenja se i obrazovanje pa se tako viae ne govori o pou avanju samo kao predavanju i prenoaenju znanja, ve organizaciji, stimulaciji, pa~ljivom promatranju i prepoznavanju problema i konflikata kod u enika (Kamenov, 1983., Piral, Rafajac, 1990.). U svakom slu aju va~an je individualan pristup svakom u eniku preko njegovih specifi nih potreba i mogunosti, tzv. u enje usmjereno na u enika ili student centered teaching (Rogers, 1985.). Mogli bismo rei da se time polako odmi emo od sociocentrizma prema pedocentrizmu. Dosadaanja nastavna praksa u kojoj smo orijentirani na  prosje nog u enika, bez realne individualizacije, usporava tempo razvoja onih koji su u akolu doali s veim predznanjem i iskustvom, a u naro ito teaku situaciju ulaze u enici s usporenim kognitivnim razvojem. Uvjeti rada nisu prilagoeni njihovim mogunostima pa oni sve viae zaostaju (Kalmikova, 1981.). O perspektivi rada u timovima, Klippert ka~e: Budui da trajnost znanja rapidno opada te da stvarni problemi privrede i svijeta rada postaju sve slo~eniji, nu~na je suradnja razli ito obrazovane i specijalizirane radne snage da bi se direktno i na licu mjesta mogli rijeaiti konkretni problemi, odnosno zadaci. Svaki je pojedinac sve manje u stanju ispuniti postavljene mu zahtjeve. Prema svemu ato danas znamo i mo~emo procijeniti, budunost pripada timovima. (Klippert, H., 2001). Teorijski aspekti socioloakih oblika rada u nastavi biologije Grupni rad u nastavi biologije Programski sadr~aji u biologiji pru~aju izuzetno mnogo mogunosti za organizaciju rada u grupama i aktivno uklju ivanje u enika u nastavni proces. U usvajanju pojmova, a prije svega u shvaanju uzro no-posljedi nih veza u prirodnim procesima, u enike je va~no poticati na razvijanje znati~elje i propitivanje svega oko sebe. Na taj na in razvijamo i umijee kriti kog mialjenja, koje stavlja u funkciju viae mentalne procese. Kod kriti kog mialjenja u enici postavljaju pitanja tipa:  `to ova informacija zna i za mene? ,  Kako mogu upotrijebiti ovo znanje? ,  U kakvoj je vezi ova spoznaja s onim ato ve znam? ,  Kakve bi mogle biti posljedice za mene i druge ako te injenice ugradim u svoj postupak? (Meredith, Steele, Temple, 1998.). Uspjeanost grupnog rada u nastavi biologije mo~e se povezati i s izrekom:  `to ujem zaboravim, ato vidim zapamtim, a ato u inim znam! ili ako to prevedemo u postotke:  Mi u imo 10% od onog ato itamo, 20% od onog ato sluaamo, 30% od onog ato vidimo, 50% onog ato vidimo i ujemo, 70% od onog ato izgovorimo i 90% od onog ato izgovorimo i u inimo  (Magneson, prema Dryden, Vos, 2001.). Iskustveno u enje upravo je zato va~an dio i u radu aktivne/efikasne akole. Svako povezivanje sadr~aja koji se u e sa stvarnim ~ivotom doprinosi poveanju motivacije za u enje i utje e na pomak od ekstrinzi ne (vanjske) k intrinzi noj (unutarnjoj) motivaciji. `to su u enici tijekom u enja nekog sadr~aja aktivniji, tj. ato je vei kognitivni napor ulo~en u u enje, to je vea vjerojatnost dosjeanja tog sadr~aja kasnije (Miljevi-Rii ki i dr., 2003.). Nastavni sadr~aji biologije najveim se dijelom mogu obraditi u aktivnoj nastavi, npr. grupnim radom, koja bi zbog prije navedenih razloga trebala pridonijeti potpunijem usvajanju i razumijevanju sadr~aja. Na taj na in bi akola, kako to naglaaava i Terhart, trebala od ustanove specijalizirane za prenoaenje znanja postati sveobuhvatnim prostorom iskustva (Terhart, 2001.). Razvoj ideje o grupnom radu u nastavi Grupno u enje nije nova ideja, i iako se izraz  grupni rad u pedagoakoj terminologiji pojavljuje tek krajem 19. stoljea, sama ideja puno je starija. U enje Talmuda ka~e da se samo uz suradnika u u enju ono mo~e uspjeano svladati. Sokrat je takoer podu avao male skupine svojih u enika u raspravama, a Seneka je poznat po izreci:  Kad pou avaa, u ia dvostruko (Johnson i Johnson, 1998.). Sustav pomaga a u podu avanju mo~emo pratiti i u srednjem vijeku. Taj je sustav ukazao na vrijednosti kooperativnog u eni kog rada. U akolama reformacije nalazimo pokuaaje da se velik broj u enika razbije u manje skupine u kojima su djelovali pomaga i ili mentori. esto su to bili i stariji u enici koji su pomagali u nastavi. U isusova kim gimnazijama takoer nalazimo podjele u manje grupe, tzv.  decurije unutar koje je svaki u enik imao i svog suparnika (emulus) kako bi se poticale rasprave meu njima. U Engleskoj je poznata Bell-Lancasterova metoda u kojoj su se sparivali bolji i slabiji u enici u manjim grupama. Takoer su bili prisutni pomaga i. U francuskim akolama franjevac P. G. Girard doradio je sustav pomaga a i u istim skupinama imao i siromaanu i bogatu djecu. Ovdje se prvi put javlja i socijalni element i isti e se va~nost duha, a ne samo obrazovnih sadr~aja. On isti e i individualne razlike meu u enicima. I u njema kim je akolama u 18. i 19. stoljeu postojao sustav pomaga a. `to se ti e pomaga a, razlikujemo one koji su zadu~eni samo za disciplinu i one koji sudjeluju u nastavi. Ipak, uloga svih pomaga a nije podu avati ve pomagati u uvje~bavanju i ponavljanju. Na taj na in poma~ui slabijima od sebe sami moraju dobro savladati gradivo, a poma~u i slabijima od sebe (Meyer, 1957.). U reformama ameri kog akolstva krajem 19. stoljea John Dewey posebno isti e sklonost grupnom radu. On je uo io da djeca u grupama izvan nastave na prirodan na in zadovoljavaju svoju potrebu za aktivnoau meu vranjacima. Na taj se na in organizacijom rada u grupama vranjaka i nastavni proces i u enje u razredu mogu u initi prirodnijim. Preporu io je kooperativni rad u enika na projektima i od tada se rade istra~ivanja metoda, strukture i aktivnosti koje e grupni rad u enika u initi efikasnijim. Nakon njega u reformama ameri kog akolstva sklonost grupnom radu prote~e se preko Projekt plana, Dalton i Winettka plana. Te ideje najdosljednije se provode u Projekt planu, kod Dalton plana ipak je va~nija individualnost u enika, iako se radi u grupama, a kod Winettka plana grupe su prvenstveno u funkciji socijalnog odgoja, a manje su na in stjecanja novih spoznaja. I drugi ameri ki pedagozi prihvatili su ideju kolektivnog u eni kog rada. Colin A. Scott navodi pedagoako zna enje grupnog rada i njegovo uvoenje prepuata spontano u enicima (Matijevi, 2001.). Nakon toga gotovo u svim zemljama dolazi, viae ili manje uspjeano, do koriatenja grupnog rada. Tako se i u njema kom akolstvu s kraja 19. stoljea isti u razli ite ideje grupnog rada. Po uzoru na ameri ke reforme, Cousinet u Francuskoj razvija tzv. metodu slobodnog rada u grupama ( methode de travail libre par groupes ). Princip rada je da u itelj pripremi okolinu koja poti e priroenu znati~elju i potrebu u enika za spoznajom. Ove principe ograni ava na u enje prirodopisa, povijesti, zemljopisa i  stvarala kih aktivnosti (Kalmikova, 1981.). U Njema koj se za novi odgoj u zajednici zalagao B. Otto. On je smatrao da je klasi na nastava neprimjerena za razvoj novih misli i spoznaja kod u enika. Zagovarao je tzv. skupnu nastavu u kojoj mo~e doi do slobodne razmjene ideja i misli u enika razli itih dobi. U njegovoj akoli na svaku je grupu dolazio jedan u itelj ato je u veini akola teako izvedivo. Glavni zahtjevi koje je on isticao ipak su primjenjivi u nastavi: prirodnost umjesto ukruenosti, odgovornost i solidarnost umjesto stru nog znanja, ~ivot umjesto knjiga, djela umjesto rije i, sadaanjost umjesto proalosti, stvarnost umjesto prividnosti. Kerschensteiner u svojoj tzv. akoli djelatnosti, koristi grupni rad za uvje~bavanje radne tehnike ime budi svijest osobne odgovornosti svakog pojedinca za uspjeh zajednice, pri emu se isklju uje rad iz egoisti nih motiva. Princip je s minimumom znanja razviti maksimum sposobnosti, vjeatina i radnog oduaevljenja za dobrobit dr~ave. Peter Peterson u svojoj novoj akoli isti e socioloaki element povezan s obrazovanjem karaktera. On je razred pokuaao preoblikovati u zajednicu i istaknuti va~nu ulogu grupnog rada. Njegov grupni sustav razvio se u jenskoj univerzitetskoj akoli, tzv. Jena plan, a na njega se oslanja i Worsdofski plan. U akolama Jena plana unutar osnovnih grupa u enici rade u manjim podgrupama. Dodatno se poti u socijalne interakcije kumstvima meu u enicima razli ite starosti i uope sli noau s kunom atmosferom. Na taj na in velika va~nost pridaje se i koedukaciji jer se u grupama kombiniraju djeca razli itog uzrasta. U akolama Worsdofskog plana razlikujemo cijeli niz oblika udru~ivanja, uz razrede tu su: razvojne zajednice, grupe, pojedina ni radnici i kursevi (Meyer, 1957.). Iako je razvoj dosadaanjih akolskih sustava obilje~en prevladavanjem razredno-satnog i predmetno-satnog sustava, o ito je da postoji niz modela koji te okvire pokuaavaju promijeniti. Tako se umjesto stare akole okrenute samo intelektualnom razvoju, razvojem druatva mijenja i zadaa akole koja se sve viae okree i odgojnoj funkciji, do~ivljaju u enika, razvoju vjeatina. S obzirom na nove zahtjeve tehnologije i druatva, akolsko obrazovanje trebalo bi biti trajna podloga za cjelo~ivotno u enje. Stoga se tra~e modeli aktivnog uklju ivanja u enika u proces stjecanja znanja, osobno konstruiranje znanja i preuzimanje odgovornosti za vlastito znanje. Razvoju suradni kog u enja svoj doprinos dala je i teorija Vygotskog o va~nosti socijalnih interakcija za u enje i razvoj pojedinca (Popkewitz, 1998. ,prema Cota Bekavac, 2002.), a prema mialjenju Johnsonovih, i Piagetova teorija i teorije socijalnog u enja (Johnson i Johnson, 1998.). Sredinom dvadesetog stoljea postalo je moderno govoriti o grupnom radu u nastavi na naaem podru ju. Ali, po etni zanos ovom metodom rada naglo je splasnuo. Nakon toga, iako nisu provedena nikakva sustavna istra~ivanja, niti se utvrdio bilo kakav nedostatak ovog modela rada, on gotovo nestaje iz naae nastavne prakse (Havelka, 1988.). I kad se provodi, ini se to samo formalno, u enici ak i sjede u skupinama, ali naj eae uope nema komunikacije i suradnje meu njima, ve svatko radi za sebe. Nastavnici zapravo nisu osposobljeni za grupni rad i nemaju potrebne kompetencije. Na taj na in ne dobiju se zadovoljavajui rezultati pa se esto odustaje od tog oblika rada i prije nego je stvarno zapo eo. Na te probleme osvrnuo se i Vladimir Poljak (Poljak, 1957.) u svom lanku o odnosu frontalnog, grupnog i individualnog rada u nastavi. On isti e kako nije dobro posebno naglaaavati prednosti jednog oblika rada, a nedostatke drugog. Slika koju na taj na in stvaramo sasvim sigurno nije to na kao ni izdvajanje samo jednog oblika rada kao najboljeg ili jedino vrijednog. Kako Poljak naglaaava, to ponajviae doprinosi osiromaaenju nastavnog procesa. Izbor oblika rada u nastavi trebalo bi temeljiti na dobrom poznavanju svih prednosti i nedostataka kako bi se pravi oblik odabrao sukladno sadr~ajima koje ~elimo pou avati. Posljednjih godina, a posebice uvoenjem HNOS-a u osnovne akole, ponovno se isti e i inzistira na grupnom radu u nastavi. Potrebno je voditi ra una da ponovno favoriziranjem i isticanjem samo prednosti jednog oblika rada, pridonesemo osiromaaenju, a ne obogaivanju nastave u naaim akolama. Iako o razdoblju vala mode grupnog rada ne postoji previae istra~ivanja ini se da je negativno iskustvo nastavnika utjecalo na stvaranje predrasuda kako se grupnim radom posti~u slabiji rezultati, da u enici te~e usvajaju znanja i stoga ga nastavnici nerado primjenjuju. I `vajcer takoer isti e kako grupni rad nikako nije i ne smije biti jedini vrijedan oblik organizacije nastave u naaim akolama jer nije upotrebljiv uvijek i na svakom mjestu. Za uspjeano koriatenje grupnog rada, kako isti e `vajcer, mora biti zadovoljen niz uvjeta, od psihologijskih uvjeta, pedagoakih preduvjeta do materijalnih uvjeta. No kad se vodi ra una o svemu navedenom grupni rad mo~e se korisno primjenjivati i u svim fazama rada u nastavi, od pripremnih faza, obrade teme do utvrivanja sadr~aja ponavljanjem i provjeravanjem (`vajcer, 1964.). Osim toga `vajcer naglaaava i kako upotreba grupnog rada jako varira od predmeta do predmeta jer su i mogunosti vrlo razli ite. Dok kod podru ja upoznavanja prirode i druatva imamo izuzetno velike mogunosti, u matematici je situacija sasvim suprotna. Definiranje koriatene terminologije U literaturi nailazimo na razli itu terminologiju vezanu uz grupni rad. Tako se u razli itim oblicima pojavljuju pojmovi: grupni rad, timski rad, timsko-suradno u enje, kooperativno u enje, suradni ko u enje. Navest emo nekoliko primjera definicija ovih pojmova razli itih autora. Bognar i Matijevi grupni rad navode kao jedan od socijalnih oblika rada koji se koristi u nastavi. Grupa se prema njima mo~e sastojati od 3 do 5 lanova (Bognar, Matijevi, 2002.). Vernel (1994.) definira grupu kao  odreen broj ljudi koji su u uzajamnom odnosu . Po Krechovu i Crutchfieldovu mialjenju (1948.) pojam grupa  ozna ava dvije ili viae osoba koje imaju neki eksplicitan psiholoaki odnos jedna prema drugoj. To zna i da za svakog lana grupe drugi lanovi moraju postojati na neki manje ili viae neposredan psiholoaki na in, tako da njihovo ponaaanje i njihove karakteristike na njega utje u (prema Zvonarevi, 1978.). Cattellova definicija (1951.) govori da je grupa  ...agregat organizama u kojem je postojanje svih iskoriateno za zadovoljavanje nekih potreba svakog od njih (prema Zvonarevi, 1978. ). Petz i suradnici (1992.) ka~u da je grupa  skupina viae osoba iji odnosi imaju sljedea obilje~ja: meu lanovima postoji interakcija, lanovi sudjeluju u sustavu meusobno povezanih uloga i polo~aja, postoje grupne norme i standardi koji odreuju ponaaanje lanova u grupi, lanovi sami sebe smatraju pripadnicima grupe, tj. imaju osjeaj grupne pripadnosti, lanovi do~ivljavaju grupu kao cjelinu, lanovi te~e da ih socijalna okolina do~ivljava kao grupu (Furlan, 1992.). Bercher (1994.) ozna ava grupu kao  dinami ni socijalni fenomen koji ine dva ili viae pojedinca. Ti su pojedinci u uzajamnoj interakciji da bi postigli jedan ili viae zajedni kih ciljeva. To mogu biti ciljevi same grupe, ali i njima sli ni individualni ciljevi za koje lanovi grupe vjeruju da ih najbolje mogu ostvariti sudjelovanjem u grupi. Svojim sudjelovanjem svaki lan utje e na drugog lana i pod utjecajem je svakog drugog lana. S vremenom se razvijaju statusi i uloge lanova te se prihvaaju norme i vrijednosti kojima se odreuje njihovo ponaaanje. (Bertcher, 1994., prema Ajdukovi, 1997.). Sve navedeno mo~e se odnositi na razli ite vrste grupa koje se javljaju u ljudskom ~ivotu - od obitelji, vranjaka, razreda, sportskog tima, prijatelja, stru nog tima i sl. Iako sve te grupe imaju zajedni kih osobina, imaju i niz specifi nosti. Tako raznolikost u trajanju, veli ini, na inu nastanka, cilju i zadacima ini odreenje grupe vrlo slo~enim i namee potrebu da to no definiramo o kakvoj grupi u pojedinom slu aju govorimo (Ajdukovi, 1997.). Prema Havelki trebali bismo razlikovati pojam skupine od pojma grupe. Skupina mo~e nastati sasvim slu ajno i nema zajedni ke ciljeve, dok o grupi mo~emo govoriti tek kada doe do svrsishodne interakcije izmeu lanova koji je ine. `to se ciljevi pojedinaca lakae ostvaruju u grupi, to je viai stupanj njihove integracije. Pri tom ciljevi ne moraju nu~no biti sli ni ili istovjetni, ali moraju ovisiti o radu grupe. Kada je cilj zajedni ki, mo~emo govoriti o najveem stupnju interakcije meu lanovima grupe. I osjeaj grupne pripadnosti proporcionalno ovisi o stupnju poistovjeivanja grupnih ciljeva i vrijednosti s osobnim ciljevima i shvaanjima lanova grupe (Havelka, 1988.). Za termine timski rad i tim mo~emo rei da su istozna ni grupnom radu i grupi. ini se da sam izraz, zapravo, dolazi iz stranih jezika (njema kog i engleskog), a da se u mnogim prijevodima pojavljuje u obje varijante. Tako Klipper u svojoj knjizi  Kako uspjeano u iti u timu on govori o problemima grupnog rada u nastavi. Timska nastava pak ima sasvim druga ije zna enje i obuhvaa pripremu i provoenje nastave s dvoje ili viae nastavnika i suradnika iz srodnih nastavnih podru ja s odreenom skupinom u enika. Zajedni ko je i planiranje i provoenje nastave, a broj u enika mo~e varirati od velikih grupa (od 60 do 100 u enika viae razli itih odjela), malih grupa, pa i individualnog rada. Timska nastava zahtijeva fleksibilniju organizaciju vremena i prostora, ali i sadr~aja iz viae razli itih predmeta (Jovan, 1987.). `to je kooperativno u enje i po emu je to specifi an na in rada? Umjesto individualnog rada, u enici su upueni jedni na druge pa se umjesto kompeticije razvija suradni ki odnos i zajedni ko koriatenje resursa koji su im na raspolaganju, te u enici poti u i motiviraju jedni druge na rad. Kooperativno u enje je instruktivna tehnika u kojoj studenti rade zajedno u grupi koja je promialjeno organizirana tako da poti e pozitivne interakcije. U enici moraju preuzeti odgovornost za svoje u enje i dati svoj doprinos grupnom radu. Ovaj oblik rada mo~e se uspjeano primijeniti na svim razinama u enja i u svim predmetima. Dosadaanja istra~ivanja pokazuju pozitivne rezultate kooperativnog u enja za postignua, interpersonalne vjeatine, odnos prema u enju i vranjacima, privr~enost i samopoimanje (Abramiu, 1995.). Prema Arendsu (1991.) i Abramiu (1995.) mo~emo razlikovati nekoliko metoda kooperativnog u enja: raspodjela postignua unutar grupe, raspodjela gradiva po grupama, grupno istra~ivanje i u enje zajedno. Bez obzira na koriatenu metodu, kooperativno u enje ima niz zajedni kih karakteristika: rad je organiziran u grupama s ciljem ovladavanja materijalom poti e se pozitivna meuzavisnost razvija se individualna odgovornost te~i se stvaranju pozitivne klime u grupi grupe su heterogene s obzirom na postignua sudionika grupe su heterogene s obzirom na spol poti e se grupni rad u odnosu na individualnu orijentaciju (Klarin, 1998.) Termin suradni ko u enje na vrlo sli an na in definiran je u  Psihologiji obrazovanja Vizek-Vidovi i dr. kao na in u enja u kojem sudjeluje dva ili viae u enika pri emu oni uza zajedni ki napor te~e istom cilju. Ovdje se, dakle, radi o svakom obliku u enja koje poti e meusobnu suradnju bez obzira radi li se o paru ili grupi u enika. U postizanju tog cilja oni meusobno ovise jedni o drugima. Kao glavne karakteristike suradni kog u enja autorice navode rad u grupama na zajedni kom zadatku, razli itu strukturu grupe po sposobnostima, spolu i drugim karakteristikama, nagraivanje grupe, a ne pojedinca. Autorice isti u da postoji niz metoda suradni kog u enja i navode svega nekoliko najistra~enijih: u eni ke timove usmjerene na postignue, integrirano suradni ko u enje pisanja i itanja, grupno istra~ivanje, slagalice (Vizek-Vidovi, 2003.). Prema ovim definicijama u daljnjem radu koristit e se termin grupa i grupni rad, pri emu podrazumijevamo socijalni oblik rada u nastavi. Grupa ini od 4 do 5 u enika koji su povezani ciljevima do kojih mogu doi samo zajedni kim radom, tj. kooperativnim ili suradni kim u enjem. Frontalna nastava Razredno-predmetno-satni sustav omoguuje jednom u itelju prema te~nji Komenskog, istovremeno uspjeano pou avanje velikog broja u enika. Uvoenje tog sustava potaklo je i razvoj frontalne nastave koju karakterizira masovno pou avanje, sluaanje predavanja te verbalizam, i u pou avanju i u u enju. U njoj se cijeli razred tretira kao homogena skupina u enika na elu s nastavnikom. On ima glavnu ulogu, dok su u enici prvenstveno primatelji nastavnih sadr~aja i ciljeva (Pranji, 2005.). Bognar i Matijevi u Didaktici (2002.) za frontalnu nastavu koriste izraz frontalni oblik i svrstavaju ga u socijalne oblike aktivnosti u enika. Meyer (2002.) definira frontalnu nastavu kao jezi no posredovanu nastavu u obliku te aja u kojoj se skupina za u enje zajedni ki pou ava i u kojoj nastavnik  barem u teoriji  usmjerava i nadzire radne, interakcijske i komunikacijske procese. Jelavi, takoer, u knjizi Didakti ke osnove nastave (1995.) svrstava frontalnu nastavu u socijalno radne forme nastave, uz grupni, individualni i rad u paru. U tom smislu i u ovom radu e se koristiti izraz frontalna nastava. Uz pojam frontalni rad ili frontalna nastava esto se spominju pojmovi predava ke, heuristi ke ili tradicionalne nastave pa emo se u sljedeim odlomcima malo osvrnuti na te pojmove. Predava ka nastava je, prema Jelaviu (1995.), prete~no verbalna i ex-cathedra frontalna emisija odreenih sadr~aja, informacija, vrijednosnih sudova i drugih poruka kojima je cilj odgoj i obrazovanje u enika. Ona i danas ini najzna ajniji dio naae nastavne prakse i tako ote~ava prodor suvremenih didakti kih ideja. U enik je u tom slu aju samo pasivni primatelj bez relevantnih iskustava, kako kognitivnog tako i socijalno-afektivnog karaktera. S druge strane, glavni izvor znanja je nastavnik. U enje je uglavnom na razini usvajanja i reprodukcije ureenog znanja ato zahtijeva reduciranu kognitivnu aktivnost u enika. Naglaaen je verbalizam u obrazovanju i u odgoju. Ponaaanje u enika posti~e se razli itim oblicima ekstrinzi nog motiviranja (nagrade, kazne, natjecanja, uvjeravanja i drugo). To esto dovodi do problema s nekonformisti kim u enicima koji se uglavnom tretiraju kao nedisciplinirani. Poticaj za ovakav rad u naaim akolama je slaba opremljenost akole i neprevladana autoritarnost i hijerarhi nost odnosa i pedagoaka neosvijeatenost nastavnika. Heuristi ki koncept nastave se takoer odvija frontalnim radom, ali se temelji na razvojnom razgovoru kojim se u enik poti e i usmjerava na pronala~enje i otkrivanje novih spoznaja. Nastavnikova pitanja imaju ulogu navoenja u enika na odreene aktivnosti kojima se ostvaruje spoznaja. Ovdje prevladava shvaanje o u enju kao traganju i otkrivanju znanja (Jelavi, 1995.). U enje u heuristi koj nastavi ima uporiate u organiziranoj, responditivnoj aktivnosti u enika. Stoga, nastavnik mora znati koje aktivnosti i kojim slijedom u enik mora obaviti kako bi doaao do spoznaje. U heuristi koj nastavi mogue je, dakle, stvaranje znanja i u enje spoznavanja istodobno. Ovo u enje temelji se na stavovima J. Piageta (o misaonom operiranju kojim se osmialjava okolina i posti~e osobni razvoj), H. Aeblija (aktivno u enje, operacije s konkretnim predstavljaju polaziate misaonog operiranja), G. Meyera (aktivnoau subjekta vanjski sadr~aji pretvaraju se u spoznaje) (Jelavi, 1995.). Kod ovakvog na ina rada postoji opasnost od pretvaranja razvojnog u katehetski razgovor, jako inzistiranje na spoznajnom do~ivljaju te zanemarivanje odgoja, dok ostala ograni enja proizlaze iz prakti nog sustava u kojem se izvodi heuristi ka nastava. Razredno-satni nastavni sustav, veli ina odjeljenja, frontalni rad, strogo fiksiran nastavni plan i program onemoguuju da se ova nastava izvodi u svom izvornom i najboljem izdanju. U akolskoj praksi nastavnik se, zbog velikog broja u enika u odjeljenju, obraa prosje nom u eniku pa je za neke u enike ova nastava preteaka, a za druge prelagana. Pod pojmom tradicionalne nastave podrazumijeva se frontalni rad i sjedila ko-sluaala ko-gledala ka nastava koja se provodi u sklopu etrdesetpetominutnih nastavnih sati. Osnovna komunikacija je nastavnik-u enik, a komunikacija u enik-u enik je zabranjena. Svi u enici rade na istim sadr~ajima i na isti na in. Uspjeh u enika rangira se i ocjenjuje broj ano. U enici koji nisu svladali propisani program ponavljaju razred. Program je propisani dr~avni dokument koji se mora realizirati (Bognar, Matijevi, 2002.). KARAKTERISTIKE FRONTALNE NASTAVE U frontalnoj nastavi svi rade isto, istim tempom i na inom. Nastavnik ne mo~e u frontalnom radu uzimati u obzir individualne razlike, interese i iskustva. Tako se nastavnik, ustvari, obraa nepostojeem prosje nom u eniku pri emu su svi u enici iznadprosje ni i ispodprosje ni oateeni. U nastavi govorni udio nastavnika iznosi dvije treine, a u enika jednu treinu ili ak manje od toga. Rezultati u enja se provjeravaju u redovitim razmacima. Va~an dio su faze ponavljanja, vje~banja i primjene, no vrlo se esto u praksi dogaa da zbog opairnosti sadr~aja nastavnici preska u ove faze pa u enik sam vje~ba i ponavlja kod kue. Kao prednosti frontalne nastave esto se isti u: njezina ekonomi nost i mogunost istovremenog podu avanja veeg broja u enika, neophodnost kod uvoenja novih tema i stvaranja zajedni ke orijentacije, stru no, korektno i neometano prikazivanju predmetne ili problemske teme, mir i kontinuitet u procesu podu avanja, mogunost zajedni ke prosudbe individualne, partnerske i grupne nastave. Nedostaci frontalne nastave su: mala inicijativa u enika, nesamostalnost u enika u mialjenju, osjeanju i djelovanju, naglaaena uloga nastavnika u usmjeravanju, kontroli i vrednovanju nastavnog procesa, emogunost individualnog praenja u enika, pojedinac se gubi u prosjeku razreda; njegova uspjeanost odreuje se odstupanjem od prosje ne, sprije ava samodiscipliniranje u enika. No, mnogi autori, meu kojima i Meyer (2002.), isti u da frontalna nastava ne mora sama po sebi biti loaa, kao ato ni grupna nastava ili slobodni rad nisu sami po sebi neato dobro. Dobro izvedena frontalna nastava tako mo~e biti va~na pretpostavka za daljnji razvitak kulture u enja. U estalost frontalne nastave prema empirijskoj studiji koju su napravili Hage i suradnici 1985. godine iznosi 76,86 % u odnosu na individualni rad koji se pojavljuje u u estalosti od 10,24 % , grupna nastava 7,43 %, rad s partnerom 2,88 % te suradnja unutar razreda 2,6 % (Meyer, 2002.). Prema vlastitom iskustvu mo~emo rei da su ti odnosi u naaim akolama joa viae u korist frontalne nastave. Iz ovog Meyer zaklju uje kako je iluzorno da mo~emo i moramo 'demontirati' frontalnu nastavu, ve da se onda mora voditi ra una da se ona izvodi s mnogo metodi ke maate. Kao razloge tako velike zastupljenosti frontalne nastave u akolskoj praksi esto se meu nastavnicima isti e nemogunost obrade sadr~aja grupnim radom, u enjem po projektu ili slobodnim radom, lakae discipliniranje u enika te lakae dobivanje povratne informacije od u enika o tome ato su nau ili. Kao odgovor na te razloge Meyer navodi da ato je vei vremenski pritisak i ritam u enja br~i, to je vea sklonost u enika da se isklju e i izbjegnu napore u enja, te da iznova moramo otkriti sporost u enja. Takoer napominje da frontalna nastava omoguuje discipliniranje u enika samo u povranom smislu jer disciplina traje dok je nastavnik u razredu, a samodisciplinu, koja bi trebala biti cilj, nemogue je u ovoj nastavi uvje~bati (Meyer, 2002.). Prema Jelaviu frontalnu nastavu karakterizira naglaaena uloga u itelja pa se kao posljedica javlja receptivno i reaktivno ponaaanje u enika. Te negativnosti donekle su ubla~ene kod heuristi ke nastave jer ubla~ava ritam i daje odreene mogunosti obraanja pojedincu. No, i u frontalnoj nastavi u itelj tijekom nastave mo~e dati u enicima razli ite zadatke i tako nastavu pribli~iti u eniku. I prema nekim istra~ivanjima pokazalo se da jednostavnije vjeatine ili radnje u enici bolje u e izravnom podukom (Jelavi, 1995.). Kooperativno u enje i grupni rad Kad definiramo metode u enja, bez obzira o kojoj se radi, svima je zajedni ko to ato se o ituju kao prepoznatljiv ili ustaljen, dosljedan, cjelovit, konzistentan sustav postupanja. Razlike u definiranju ovise o tome kako definiramo u enje, odnosno pou avanje. Klasici kognitivisti ke i humanisti ke psihologije razlikuju znanja koja se prenose knjigom i rije ju (putem medija) te ih suprotstavljaju znanjima koja proizlaze iz djelovanja pojedinca (Dewey, 1996, Piaget, 1982, prema Jelaviu, 2000.). U ovom posljednjem isti u organiziranu aktivnost pojedinca kojom on vanjske podra~aje pretvara u informaciju (Meyer, 2005.). Kod takvog djelotvornog ponaaanja subjekata Rogers govori o signifikantnom u enju. Prema Piagetu spoznaja je smislenija kad je sami stvaramo nego kad nam je drugi nameu. Stoga razlikuje katehetsku ili katekizmi ku nastavnu metodu koja pou ava dogmatski dajui  gotova znanja i eksplorativnu ili istra~iva ku nastavu u kojoj se nove spoznaje stvaraju temeljem osobnog iskustva. Ove dvije metode potpuno su suprotstavljene i meu njima mo~emo definirati joa niz metoda koje te~e jednoj ili drugoj krajnosti. Za metode koje tra~e sudjelovanje subjekta i u kojima on stvara nova znanja ka~emo da su signifikantno u enje, dok za metode kojima u enik dobiva gotova znanja ka~emo da su reducirajue u enje (Jelavi, 2000.). U reducirajuem u enju prevladava tzv. komunikacija sekundarnog tipa koja je dvosmjerna, ali u kojoj pita i inicijativu ima onaj koji zna, a odgovara onaj koji je upravo neato nau io ili ak to joa i ne zna. Ovaj tip komunikacije naj eai je u naaim akolama i njime se najlakae provodi intenzivno informiranje u enika prema zadanom nastavnom programu. No, na taj se na in ne pridonosi samostalnosti u enika u stjecanju znanja. Upravo suprotno, prema Furlanu (1990.) takav na in komunikacije negativno utje e na potrebu i ~elju u enika za samostalnim u enjem. Sve manje u eni ke slobode za pitanja u nastavnom procesu negativno utje u na uroenu dje ju ispitiva ku aktivnost (Furlan, 1990.). Postavljanje pitanja sastavni je dio u enja i pou avanja. No, pre esto se u akolama pitanja svode samo na ona koja postavljaju podu avatelji dok se sva viae potiskuju pitanja i znati~elja u enika. Jedan od na ina aktiviranja u enika u nastavi kao signifikantnom u enju je i koriatenje u eni kih pitanja. U istra~ivanju u enikovog pitanja u suvremenoj nastavi pokazalo se da ono pridonosi uspjeanijem u enju, a posebno na viaem stupnju razumijevanja nau enih sadr~aja (Juri, 1974.). Grupni rad spada u jednu od vrsta suradni kog u enja u kojem se lanovi grupe bave zajedni kim problemom, istra~uju zajedni ku temu ili nadograuju vlastite spoznaje i stvaraju nove ideje (Meredith i drugi, 1998.). Na taj na in posti~e se viai stupanj komunikacije primarnog tipa ato bi trebao biti jedan od va~nijih ciljeva nastavnog procesa jer se time poti e ispitiva ki i istra~iva ki stav u enika u u enju. Razli ita istra~ivanja kooperativnog u enja pokazala su niz prednosti tog na ina rada u odnosu na natjecateljsko ili individualno u enje, i to i na podru ju usvajanja znanja, ali i na podru ju razvoja socijalnih odnosa meu u enicima. Ipak, ono ato nas u tome posebno zanima su konkretni imbenici koji djeluju na bolje funkcioniranje u enika unutar kooperativnih skupina, kako na kognitivnoj tako i na socijalnoj i emocionalnoj razini. Svaki nastavnik mora znati procijeniti kada e svoje u enike dovesti u situaciju kooperativnog, natjecateljskog ili individualnog u enja i ato e kojim na inom rada postii kod u enika. Kako je danas suradni ko ponaaanje sve va~nije u ~ivotu i radu, ono postaje i jedan od temeljnih ciljeva obrazovanja. Natjacateljsko u enje pridonosi stvaranju natjecateljskog ozra ja ije su karakteristike jasno odreen polo~aj i uloga pojedinca, hijerarhijski odnosi, malo prigoda za razvoj socijalnih vjeatina, siromaana komunikacija, ozra je nepovjerenja, veli anje uspjeha, a potiskivanje neuspjeha, ato dovodi do frustriranosti manje uspjeanih, te~iate na akolskom znanju, a ne na socijalnim vjeatinama. U suradni kom ozra ju pak se cijeni timski rad i jednakost lanova, poti u se interakcije meu u enicima, otvorena komunikacija i diskusija, javlja se povjerenje kao rezultat uspjeane komunikacije, empatija i povezanost lanova, priznavanje prava na razli itosti u mialjenju, sposobnostima i ponaaanju, sudjelovanje u donoaenju odluka i odgovornost za to, poticanje kreativnog mialjenja i razvoj vlastitih stavova (Miljevi-Rii ki i dr., 2001.). Kooperativno u enje je oblikovano unutar manjih grupa u enika tako da se postigne maksimum u osobnim spoznajama pojedinca, ali i pridonese u enju drugih lanova grupe (Kagan, 1989.). Zbog toga je zadatak u enika u grupi dvostruk: individualno usvajanje odreenog sadr~aja, ali i spoznaja jesu li te sadr~aje usvojili i drugi lanovi grupe. Da bi se ti efekti mogli postii i da bi grupa usvojila na in rada koji e tome pridonijeti, nastavnik mora na to utjecati i to tako da primjereno odredi cilj rada, zadatke za u enike, materijale za rad, uloge lanova grupe i na kraju primjerene nagrade i ocjene koje e u enike motivirati na suradnju unutar grupe (Peklej, 1992.). Najbolji rezultati posti~u se u heterogenim skupinama, a broj lanova mo~e varirati od tri do maksimalno aest u enika (Kagan, 1989.). Prema nekim autorima je bolje da, ako je to mogue, broj u enika bude paran pa se stoga optimalnim smatra etiri lana grupe. Da bi potakli suradnju u skupini i dobili kooperativan odnos u enika, nu~no je dati im povratne informacije o njihovim postignuima, kako pojedina no tako i za itavu grupu. U tradicionalnim skupinama gdje u enici nemaju svoj dio odgovornosti za grupni rad esto se dogaa da se neki u enici jednostavno isklju e i prepuataju rad drugima. Da bi kooperativni rad bio uspjeaan, nu~ne su odreene socijalne vjeatine u enika koje treba razvijati, no na~alost, dio nastavnika podrazumijeva da ih u enici imaju. Zbog toga u takvim  tradicionalnim skupinama izostaju pozitivni rezultati. U te socijalne vjeatine spadaju komunikacija, mogunost preuzimanja vodstva i odgovornosti, povjerenje prema drugima, kontroliranje konflikata, tj. asertivno ponaaanje i sli no. Sve te vjeatine potrebno je razvijati, a kooperativni rad u skupinama poticati na taj na in da u enici imaju to ne upute ato se od njih u pojedinim fazama suradnje o ekuje, koja je njihova uloga, koja su im zadu~enja. Tako je posebno va~an dio kooperativnog u enja usmjerenost na proces u grupi i njegovu uspjeanost (Johnson and Johnson, 1990.). Zbog toga treba organizirati diskusiju koje su aktivnosti pojedinih lanova grupe posebno doprinijele njihovoj uspjeanosti, kako ih treba sa uvati i dalje primjenjivati, a koje su aktivnosti djelovale ometajue na sam proces u enja i kako ih treba promijeniti (Peklej, 1992.). Kooperativno u enje teoretski se oslanja na socijalnu psihologiju i teoriju malih grupa. Istra~ivanja socijalnih psihologa pokazala su da pojedinci razli ite zadatke bolje rjeaavaju u grupi. Taj fenomen naziva se socijalnom facilitacijom. Uo eno je da se u skupini dogaaju procesi koji pojedince poti u na uspjeh; razvija se kooperativnost, razvijaju se zajedni ki motivi za uspjeano rjeaavanje zadataka, razvijaju se prijateljski odnosi temeljeni na uzajamnom povjerenju i podraci. Kooperativnost utje e na pozitivnu komunikaciju, a ona povoljno djeluje na produkciju ideja koje dovode do pozitivnih zaklju aka, odnosno uspjeanog rjeaavanja zadataka. Ovakve rezultate potkrjepljuje i niz radova evaluacije kooperativnog u enja (Klarin, 1998.). Kooperativni model pou avanja potaknuo je interese istra~iva a za tzv. iskustveno u enje koje su definirali Sharan i Johnsons (Abrahami i sur., 1993.). Iskustveno u enje definirano je kao aktivno u enje kroz osobno iskustvo i vrlo je uspjeana metoda pou avanja svih dobnih skupina (Green, 1996.). Upravo Green iznosi i podatak da je ak 90% onoga ato se nau i rezultat u enja kroz iskustvo koje nu~no tra~i aktivno sudjelovanje pojedinca, npr. stvarne situacije, simulacije, igrokazi, dr~anje govora, rasprava. Za razliku od toga, vizualna i auditivna percepcija kod u enja daje 50% nau enog (promatranje, demonstracija, razgledanje izlo~be, gledanje filma& ), a svega 15% nau enog ostvaruje se verbalnom percepcijom. Dakle, osnova ovako velike uspjeanosti iskustvenog u enja je aktivno sudjelovanje pojedinca u samom procesu u enja. Na taj na in povezuje se samo iskustvo s promatranjem, razmialjanjem, apstraktnom generalizacijom i aktivnim eksperimentiranjem (Klarin, 1998.). Prema Abramiju i suradnicima (1995.) kooperativno u enje definira se kao metoda u kojoj u enici rade zajedno u grupama u kojima se poti e pozitivna meuovisnost kroz razvoj individualne odgovornosti za vlastito u enje i aktivno sudjelovanje u rjeaavanju zadataka. Iz ove definicije vidljivo je da zapravo govorimo o grupnom radu ili timskom radu (Klarin, 1997.). Prema Bensonu (1987.) postoji nekoliko razloga zaato su ljudi orijentirani prema grupama: grupno iskustvo temeljno je za ovjeka (od roenja smo lanovi neke grupe s kojom se identificiramo i koja utje e na nas) grupa pru~a predvidljivost i stabilnost  utje e na socijalizaciju, osobni razvoj i formiranje li nosti grupa je prirodna i organska tvorevina  slu~i zadovoljavanju pojedina nih i zajedni kih potreba i ne predstavlja samo skup pojedinaca ve se kroz njihove interakcije stvaraju nove kvalitete grupno iskustvo je viaedimenzionalno  unaprijeuje komunikaciju i nudi brojna fizi ka, emocionalna i intelektualna iskustva grupa pru~a osjeaj stvarnosti  potvruje nam sliku koju imamo o sebi, poma~e nam da postanemo autenti ni (Benson, 1987., prema Ajdukovi, 1997.). Karakteristike grupnog rada Kad se govori o kompetencijama koje bi u enik trebao stei, esto se citira podjela ciljeva edukacije koju je predlo~io ameri ki psiholog B. S. Bloom, a koja se sastoji od tri domene: kognitivne, afektivne i psihomotorne. Kod kognitivne domene imamo 6 stupnjeva slo~enosti: od najni~eg injeni nog znanja, razumijevanja, primjene, analize, sinteze do najviae evaluacije ili procjene vrijednosti nekog produkta. U afektivnoj domeni razlikuju se: razine registriranja, reagiranja, procjene, organizacije i kategorizacije, a i psihomotorna domena mo~e se razdijeliti po sustavu slo~enosti od jednostavnih refleksnih reakcija do kompleksnih aktivnosti kakve su vjeatine i navike (Klarin, 1998.). Kod grupnog rada posti~e se ne samo zadovoljavanje pojedina nih potreba ve i razvoj socijalnih vjeatina, a sve s ciljem promocije i unaprijeenja u enja. Uspjeh jednog u enika omoguuje napredak i drugog. Javlja se i vea mogunost meusobne komunikacije lanova grupe, a ne samo sluaanje jednog u itelja. Tako svaki lan grupe ima priliku izraziti svoje mialjenje i stav. Prou avajui komunikaciju u malim grupama Lewin navodi da grupa mora svakom pojedincu ostaviti  ~ivotni prostor , ali se on dijeli i s ostalim lanovima. Tako u grupi imamo neku vrstu  polja u kojem se odvijaju meusobni odnosi lanova (prema Reardon, 1998.). Svaka grupa u svom radu mora proi i niz faza razvoja te komunikacije meu lanovima. Uspjeanost grupa prema istra~ivanjima (Hirokowa, Pace, 1983, prema Reardon, 1998.) uvelike ovisi o stupnju uva~avanja svakog lana i uspjeanosti komunikacije. Pri grupnom se radu zbog toga nu~no mijenja i uloga nastavnika koji nije viae sveznajui izvor podataka ve pomaga  i moderator cijelog procesa, koji prema potrebi mo~e davati povratnu informaciju u enicima. To nu~no sa sobom nosi mnogo viae dijaloga, a onda i buke u u ionici (Abrami, 1995.). Kao jedna od prednosti grupnog rada isti e se i mogunost uatede vremena i to na dva na ina. Jedan je da se formiraju grupe u enika prema sposobnostima pa u itelj viae vremena mo~e posvetiti slabijim u enicima. Drugi je kod raznovrsnih grupa kada je mogua meusobna pomo boljih u enika slabijima pa opet posti~emo efekt uatede vremena. Pri tome i bolji u enici vje~baju svoje umijee objaanjavanja ime utvruju znanje kako bi ga prenijeli drugima. Evaluacijska istra~ivanja prema ameri kim autorima (Johnson i Johnson, 1985. i Slavin, 1987.) pokazuju da su suradni ke metode u enja uspjeanije od tradicionalnih, a donose i poboljaanje socijalnih komponenti (ja e samopouzdanje, bolji odnosi meu djecom, lakae prihvaanje djece razli itih nacionalnosti ili djece s poteakoama u razvoju). Formiranje grupa i zadataka za grupni rad Uspjeh grupnog rada ovisi o sposobnosti u itelja da ga pravilno organizira. Prva va~na stvar je formiranje grupe. Ve kod toga mo~emo uo iti razliku stajaliata od formiranja grupa djece istih sklonosti i sposobnosti prema onoj djece razli itih mogunosti. Britanski autori navode da je u njihovoj praksi eae grupiranje djece prema sposobnostima. No, istra~ivanja takoer pokazuju da djeca sjede u grupi, ali uglavnom rade individualno. To su tzv. pseudogrupe ili pseudogrupna nastava pri emu samo zbog rasporeda klupa i sjedenja u enika u grupama ne mo~emo govoriti o grupnoj nastavi (Meyer, 1970.). No to se ne dogaa samo zbog rasporeda u enika u grupi ve pseudogrupna nastava nastaje i zbog problema u formulaciji zadataka koji ne poti u potrebu za podjelom rada, a onda nu~no u na suradnju, ve se esto zadaju zadaci takve vrste da ga svaki u enik mo~e raditi individualno i ne ovisi o ostalim lanovima grupe. Na ovaj na in u itelj krivim formuliranjem zadatka ruai najva~niju prednost grupnog rada. Nasuprot Piagetovu stavu, danas se viae poti e socijalna potreba u enja. S takvim se stajaliatem sla~e i Bruner, a ono se temelji joa na stavovima Vigotskog koji isti e va~nost suradnje i kvalitete socijalnih interakcija (Desforges, 2001.). U prou avanju suradni kog grupiranja zbog slo~enosti procesa mo~emo govoriti o tri osnovna problema i podru ja istra~ivanja: uspjeanosti grupa djelovanju grupa grupnim procesima i njihovoj ovisnosti o npr. sastavu grupe, vrsti zadatka, razini dje je uspjeanosti u socijalnim i suradni kim umijeima. Ad. 1. - tzv. evaluacijska istra~ivanja prema ameri kim autorima (Johnson i Johnson 1985. i Slavina 1987., prema Desforges, 2001.) pokazuju da su suradni ke metode u enja uspjeanije od tradicionalnih, a donose i poboljaanje socijalnih komponenti (ja e samopouzdanje, bolji odnosi meu djecom, lakae prihvaanje djece razli itih nacionalnosti ili djece s poteakoama u razvoju). No, na temelju mjerenja uspjeha u enika prije i poslije grupnog rada ne mo~emo zaklju iti o tome kako grupe djeluju. Ad.2. - pod tim podrazumijevamo praenje postupaka lanova grupe, vrste razgovor i pokuaavamo doku iti vezu s postignuima. Prema Webbu (1989.) primanje pomoi grupi kroz objaanjenja ponekad poma~e, primanje informacija mo~e djelovati i dobro i loae, a gotovi odgovori uvijek odma~u. Isto tako onaj koji u grupi objaanjava slabijima poboljaava svoje znanje jer ga je prisiljen preoblikovati i razli ito organizirati kad ga prezentira slabijim u enicima, ato zahtijeva vrlo slo~ene procese koji u vrauju njegovo znanje. Rezultati takoer pokazuju da su djeca u grupnom radu dulje vrijeme uklju ena u rad i aktivnija ( ak 22%). Ad. 3.  koliko na funkcioniranje grupa utje e veli ina i sastav grupe (broj lanova, razli ite sposobnosti, odnos spolova, oblikovanje zadataka, uvje~bavanje umijea, upravljanje u iteljskim vremenom). Kod formiranja skupina treba voditi ra una o sposobnostima u enika jer manje sposobni u enici ne funkcioniraju dobro u homogenim skupinama, dok dobri funkcioniraju i u homogenim i u heterogenim skupinama. Takoer treba voditi ra una o odnosu spolova u grupi. U grupi kod koje je podjednak broj obaju spolova ili ima viae djevoj ica grupa pokazuje dobre rezultate, dok kod grupa u kojima ima viae dje aka dolazi do potiskivanja djevoj ice u grupi (Desforges, 2001.). Kod oblikovanja zadatka va~no je da on sadr~i i kognitivni kao i socijalni zadatak pa je stoga va~no definirati ciljeve. Dobro je kognitivne zadatke osmisliti po principu slagalice ato onda u enike prisiljava na socijalnu komunikaciju. Prema rezultatima viae istra~ivanja pripremanje u enika za suradni ko u enje zna ajno utje e na njegove rezultate. Va~no je i ograni iti mogunost u enika, tj. grupe da tra~i pomo u itelja i to tako da se dio odgovornosti prebaci na grupu (pomo mogu tra~iti tek kad su iscrpili sve svoje mogunosti). Tako se zna ajno smanjuje broj tra~enih intervencija i poboljaava rad grupe (Desforges, 2001.). Kod grupnog rada razlikujemo diferencirani i nediferencirani (istovrsni) grupni rad. Kod diferenciranog rada svaka grupa ima specifi an zadatak, ali je za uspjeaan rad va~no da u enici unaprijed znaju koje zna enje imaju predvieni rezultati njihovih zadataka za kona ni cilj. Tako se poveava odgovornost svake grupe za uspjeh cjelokupnog rada. Kod istovrsnog grupnog rada sve grupe trude se oko istog zadatka, ato dovodi do natjecanja pa stoga Witak govori o konkurirajuem postupku. Ovakav je postupak posebno koristan kod obrade va~nijeg gradiva koje svi u enici moraju ravnomjerno usvojiti ili kod uvje~bavanja nekih osnovnih tehnika. Pri tome mora biti zadovoljena pretpostavka o dovoljnim koli inama nastavnog materijala i sredstava za rad (Bari, 1980., Meyer, 1957.) Zadaci za rad kod kooperativnog u enja moraju biti takvi da se mogu raa laniti na manje zadatke tako da svaki sudionik grupe mo~e dati svoj doprinos. Kod u enja u grupi Webb (1995.) isti e va~nost objaanjenja koja vranjaci izmjenjuju u radu. Pri tom profitiraju oba u enika, i onaj koji objaanjava i onaj kojem se objaanjava. Takoer navodi da vjerojatno i iz tog razloga bolje rezultate u u enju daju u enici iz heterogenih skupina. Nije zanemariv i razli it odnos spolova u grupi. Tako podjednak uspjeh pokazuju oba spola ako su podjednako zastupljeni u grupi dok se se u veinskoj ~enskoj grupi vea pa~nja posveuje muakarcima, a ~ene e u veinskoj muakoj grupi biti ignorirane (Gillies, Ashman, 1995.). Rezultati istra~ivanja takoer su pokazali da u heterogenim skupinama po sposobnostima najbolje rezultate pokazuju najneuspjeaniji i najnesposobniji u enici, ali da time dobivaju i najbolji u enici pru~anjem potpore slabijima (Gillies i Ashman, 2000.). ini se da najmanje prednosti u takvim skupinama imaju prosje ni u enici. Kod formiranja skupina, ako ih prepustimo u enicima, oni e u veini slu ajeva formirati homogene skupine prema odreenoj zna ajki i naj eae manje usmjerene na zadatak. Stoga se predla~e formiranje heterogenih skupina u kojima ima viae kreativnog rada i mialjenja te izmjene iskustava u enika razli itih sposobnosti. Neki autori smatraju da dio uspjeha grupnog rada proizlazi i iz toga ato su vranjaci ponekad svjesniji ato drugi u enici ne razumiju i mogu im dati objaanjenja koja su im bli~a i razumljivija nego objaanjenja nastavnika (Gillies i Ashman, 2000.). Preporuka je da se grupe sastoje od tri do najviae aest lanova. Da bi ovakvo suradni ko u enje u maloj grupi bilo uspjeano, Johnson i Johnson smatraju da treba uklju ivati nekoliko elemenata: pozitivnu meuovisnost, pojedina nu odgovornost, poticajne interakcije licem u lice, socijalne vjeatine i skupno procesiranje. Pozitivna meuovisnost je percepcija da naa osobni uspjeh ovisi o uspjehu i postignuima cijele grupe ato tra~i uzajamno zalaganje svih u grupi. Pojedina na odgovornost zna i da svaki pojedinac to no procjenjuje i da se tra~i njegovo pojedina no postignue, ali je ono i dio postignua grupe. Poticajna interakcija licem u lice podrazumijeva poticanje i ohrabrivanje lanova grupe meusobno, bilo verbalnom ili neverbalnom komunikacijom. Za uspjeaan rad u grupi svakako su potrebne odreene socijalne vjeatine sudionika, komunikacijske vjeatine, asertivno ponaaanje, izgradnja povjerenja i sl. Skupno procesiranje podrazumijeva evaluaciju uspjeanosti grupe i doprinos pojedinih lanova grupe njihovim zajedni kim ciljevima te mogunost rjeaavanja problema ako se oni javljaju u odnosima i doprinosu pojedinih lanova u grupi (Johnson, Johnson, 1999.). Ciljevi grupnog rada Ako govorimo o za ecima grupnog rada i ciljevima koji se ~ele postii grupnim radom u pojedinim reformskim akolama, oni se poneato razlikuju, ali ih Mayer sa~ima na tri podru ja - socijalno, intelektualno i moralno. Tako na socijalnom podru ju grupni rad: razvija socijalne vrline koje su potrebne za ~ivot zadovoljava dje ju ~elju za radom budi interes za ~ivot u zajednici unaprijeuje solidarnost i razumijevanje potpoma~e razvoj individualnosti ostvaruje prirodne ~ivotne i radne zajednice uspostavlja u~i kontakt izmeu akole i roditeljskog doma odgaja u enike za njihovu ~ivotnu zadau u budunosti i oslobaa svake prinude. Na intelektualnom podru ju grupni rad treba: stjecanje znanja u initi ugodnijim, bogatijim, dubljim, to nijim, trajnijim i prakti nijim pomoi u ekonomizaciji vremena odgojiti u enike da rade s radoau uvjeriti u enike o potrebi i smislu rada pou iti kako se u i dopustiti one radove koji su u skladu s njihovim interesom i mogunostima pobuditi ~elju da u e i obrazuju se pomoi razvoju li nosti unaprijediti disciplinu, oatroumnost i poduzetnost razvijati aktivnost i stvaralaatvo svakog pojedinca pomoi u stjecanju povjerenja u samoga sebe i sposobnost kritike i samokritike osposobiti djecu da isto i jasno oblikuju svoje misli individualnu i kolektivnu nastavu zamijeniti individualiziranom nastavom u zajednici. Na moralnom podru ju grupni rad kroz grupni ~ivot treba dovesti do: poativanja bli~njeg osobnog dostojanstva unutarnje discipline samosavladavanja smjelosti da se izrazi vlastito mialjenje smisla za osobnu odgovornost ( Meyer, 1957.). Specifi ni ciljevi koji se posti~u samo ovakvim oblikom rada (grupnim radom) prema mialjenju Desforgesa (2001.) su u enje suradnje i rada u skupini, a dobro osmialjen grupni rad mo~e pridonijeti i boljem akolskom postignuu i samopoatovanju u enika Prema Ornsteinu i Levinu (1989.) kooperativno u enje poti e: pozitivan i cjelovit osobni identitet, samoaktualizaciju i mentalno zdravlje znanje i vjeru u druge, komunikaciju s drugima i druk ijima, podraku od drugih, razvijanje socijalnih odnosa sa smanjenim konfliktima. Uspjeanost i evaluacija grupnog rada Kod klasi ne nastave sam sustav vrednovanja i ocjenjivanja poti e natjecateljske odnose u akoli, a to prema nekim istra~ivanjima motivira samo najbolje u enike dok kod ostalih negativno djeluje na motivaciju. Istra~ivanja suradni kog u enja u kojima su postojali uvjeti za suradnju i kod kojih se nagraivao i pojedina ni uspjeh, ali i uspjeh skupine, ukazala su na tri pojave: odnosi meusobne ovisnosti u kojima je nagraivana suradnja poja ali su motivaciju za zajedni ki zadatak skupni rad zna ajno je utjecao na razvoj prijateljstva meu lanovima grupe suradnja poti e komunikacijske procese koji rezultiraju stvaranjem novih ideja i velikim meusobnim utjecajem (Arends, 1991.). Iz toga se mo~e zaklju iti koliko je va~na meusobna ovisnost za razvoj suradnje unutar skupine. Na njeno poveanje mo~e utjecati pomo pri organizaciji grupnog rada u vidu nagraivanja i zajedni kih ciljeva ili zadacima i zajedni kim sredstvima (plakat, bojice, izvori informacija...), ali i podjelom uloga unutar skupine (Meredith i drugi, 1998.). Tek postojanje svih ovih elemenata pridonijet e uspjeanom radu grupe, ato tra~i odreenu pripremu za grupni rad, i to kako od strane u enika tako i od strane nastavnika, koji sve ove elemente treba poznavati kako bi mogao usmjeravati u enike na pravi na in i tako pridonijeti uspjeanosti rada u grupi. Nepoznavanje svih ovih injenica i svoenje rada u grupi samo na razmjeataj u enika u u ionici pridonosi razvoju predrasude o neuspjeanosti grupnog rada. O va~nosti strukturiranja grupe za uspjeanost rada provedena su istra~ivanja koja govore u prilog tome. Zanimljivo je i istra~ivanje Gilliesa koji je prou avao efekte grupnog rada u nastavi matematike. On je usporeivao efekte, stavove i o ekivanja u enika i nastavnika od grupnog rada. Razlikovao je tzv. strukturirane i nestrukturirane grupe u enika. Strukturirane su grupe u enika koje su dobro pripremljene za grupni rad i ve imaju takva iskustva, a nestrukturirane su grupe u enika koje do sada nisu esto koristile ovaj na in rada. Nakon provedenih aktivnosti u obje skupine promatra i su uo ili da se u enici u strukturiranim grupama puno kooperativnije odnose jedni prema drugima i da su njihove percepcije i zadovoljstvo tim radom daleko vee, nego kod nestrukturiranih skupina. Iz toga se mo~e zaklju iti kako dobra pripremljenost i o ekivanja od odreene vrste rada zna ajno utje u na uspjeanost njegove provedbe (Gillies, 2004.). Poulsen i suradnici kao najva~niju komponentu za uspjeanost u enja u malim kooperativnim grupama isti u interpersonalnu interakciju, dok Slavin (1996.) isti e etiri osnovna postupka: poveano postignue posti~e se koriatenjem nagrade koja stvara situaciju u kojoj sudionici grupe svoje individualne ciljeve mogu postii samo kao uspjeana grupa (motivacijska osnova kooperativnog u enja) socijalna kohezija uvjetuje uspjeanost grupe ato ukazuje na zna enje meusobne podrake i brige izmeu sudionika, tj. va~nost stvaranja pozitivne klime u grupi meusobno potpomaganje vranjaka - bolji u enici model su i podraka za slabije u enike s kognitivne perspektive dobra postignua u u enju objaanjavaju se koriatenjem strukturirane aktivnosti pou avanja koja se temelji na u enikovu razumijevanju sadr~aja objaanjavanjem i aktivnim sudjelovanjem u samom u enju. Slavin navodi kako sva ova etiri faktora zajedno objaanjavaju uspjeanost kooperativnog pou avanja, a posebno je va~no istai njihov dobar rezultat ne samo u stjecanju znanja ve i u razvoju samoaktualizacije, samoefikasnosti i prosocijalnog ponaaanja u smislu primanja i davanja pomoi drugima (Slavin, 1996.). Sam proces u enja u kooperativnom pou avanju mo~emo objasniti na viae na ina, kognitivnim elaboracijama, poticanjem interakcije i mialjenja kod u enika, kognitivnim razvojem, vje~bom, organizacijom u razredu. O kognitivnim elaboracijama govori Webb (1989.) zbog lakaeg razumijevanja sadr~aja koje objaanjavaju vranjaci meusobno. Johnson i Johnson (1989.) isti u pak interakcije meu vranjacima, pri emu dolazi do konceptualizacije materijala u raspravama i diskusijama. Upravo u svemu navedenom dolazi i do pozitivnih oblika socijalnog ponaaanja (Damon, 1984.), a organizacijom malih grupa, poticanjem odgovornosti i aktivnog sudjelovanja svih posti~e se maksimalni efekt (Abrami i drugi, 1993.). Prema Pranjiu u provoenju grupnog rada razlikujemo tri faze: pripremu, obavljanje zadataka i sa~imanje rezultata (Pranji, 2005.). Stevanovi pak navodi uvodnu fazu, fazu samostalnog rada i fazu objedinjavanja (Stevanovi, 2003.). Iako je podjela koju navodi Matijevi poneato druga ija unutar faza, ipak nalazimo iste postupke i sadr~aj. Tako Matijevi navodi da u pripremnoj fazi nastavnik daje osnovne upute, obavlja se dogovor skupina i preuzimanje zadataka. U toj prvoj fazi va~na je i uloga nastavnika. Nakon toga slijedi faza samog grupnog rada u kojoj se nastavnik ne pojavljuje u prvom planu, ve u enici rade samostalno unutar grupa. U zavranoj fazi predstavnici grupa izvjeauju o svom radu, a nakon toga grupe meusobno razmjenjuju iskustva i razgovaraju o rezultatima. No, za uspjeaan grupni rad niata manje va~na nije zavrana faza zaklju aka, ali i evaluacije samog rada pojedinih grupa i u enika unutar grupa (Bognar, Matijevi, 2002.). Empirijski dio istra~ivanja Rezultati dosadaanjih istra~ivanja primjene grupnog rada u nastavi Cooper i Robinson analizom niza istra~ivanja o ovoj problematici isti u nekoliko skupina rezultata koje se javljaju u ovakvom radu s u enicima. To su prije svega pozitivni efekti u postignuima (achievement, persistence ili attrition i attritudes). Gotovo sva istra~ivanja o tome daju statisti ki zna ajne razlike u odnosu na kontrolne grupe. Takoer, niz istra~ivanja isti e zna ajno bolje rezultate u enika u kriti kom mialjenju i razvoju kognitivnih sposobnosti. Za ove tvrdnje ipak ima puno manje konkretnih podataka i to zahtijeva daljnja istra~ivanja. Isto tako, u malom broju istra~ivanja dobiveni su rezultati koji pokazuju da je rad u malim skupinama posebno uspjeaan za ~ene i studente manjina. Sve studije u kojima nalazimo ovakve podatke imaju i niz metodoloakih problema tako da s ovim tvrdnjama treba biti vrlo oprezan i zahtijevaju daljnja dobro kontrolirana istra~ivanja (Belenky et. al., 1990., prema Cooper i Robinson, 2005.). Teorijski radovi govore i o na inu na koji se materijali prezentiraju u enicima za grupni rad, pa poti u dublje prodiranje u zadani sadr~aj i kontekstualno u enje (Kurfiss, 1988. prema Cooper i Robinson, 2005.). Takoer, kod humanisti ki orijentiranih teoreti ara pronalazi se i teza o uspjeanijem u enju meu samim u enicima u grupi zbog manje koli ine stresa i izostanka intenzivne kontrole u itelja. To ujedno utje e i na bolju motivaciju u enika zbog meusobne odgovornosti za uspjeaan rad cijele grupe, ato pridonosi i boljim rezultatima. Cooper i Robinson napominju da sve navedeno samo ukazuje na smjerove istra~ivanja kojima bi sve navedene faktore i njihov utjecaj na uspjeaan rad u malim grupama u enika tek trebalo dodatno istra~iti. Istra~ivanja i radovi o tome koliko se grupni rad primjenjuje u nastavnoj praksi u Hrvatskoj i kakvi su njegovi u inci na kompetencije u enika gotovo i ne postoje. Jedan od rijetkih radova s tog podru ja je i rad Mire Klarin  Utjecaj rada u malim edukativnim grupama na usvajanje znanja, stavova i neke aspekte samopoimanja . Ispitivanjem na studentima utvrdila je pozitivne stavove prema suradni koj nastavi i bolje rezultate tih studenata u provjeri usvojenosti znanja. U istra~ivanju  Kooperativno u enje u nastavi kao imbenik socijalizacije Vesna Buljubaai-Kuzmanovi bavila se problemom koliko u enje organizirano kao timski rad, suradni ko i druatveno, a ne natjecateljsko i izolirano, utje e na odnose i procese unutar skupine i koliko utje e na socijalizaciju mladih. Rezultati su pokazali da kooperativno u enje ima pozitivan utjecaj na odnose i procese unutar skupine i na sva tri polaziata socijalizacije kao va~ne pretpostavke usklaenosti pojedinca i okoline (Buljubaai-Kuzmanovi, 2003.). U svjetskim okvirima zadnjih godina postoje razli ita istra~ivanja suradni kog u enja, pa i rada u malim skupinama. Razlikuju se meusobno ovisno o tome koji dio postignua se njima istra~uje. Tako u istra~ivanjima postignua u znanju i razumijevanju sadr~aja od provedenih 45 istra~ivanja izmeu 1972. i 1986. godine njih 37 govori o uspjeanijim rezultatima suradni kog u enja u odnosu na kontrolne skupine, a ostala istra~ivanja ne pokazuju zna ajne razlike. Ni jedno istra~ivanje nije pokazalo slabiju uspjeanost suradni kog u enja u odnosu na kontrolne skupine. Radi se o istra~ivanjima razli itih starosnih skupina, u razli itim podru jima i zemljama (Scheer, 1999.). Springer, Stanne i Donovan proveli su metaanalizu istra~ivanja uspjeanosti u enja u malim skupinama s podru ja kemije, biologije, fizike, matematike i tehnologije, provedenih od 1980. godine do 1997. godine. Svojom su analizom od 383 dostupna istra~ivanja obradili ukupno 39 istra~ivanja koja su zadovoljavala njihove uvjete, da istra~ivanja moraju obuhvaati edukaciju prirodnih znanosti i podru je Sjeverne Amerike, te grupni rad u razredu i izvan razreda, i da rezultati studije moraju biti objavljeni nakon 1980. godine i imati dobru statisti ku analizu. Analiza je pokazala zna ajno pozitivan rezultat u postignuima u enika koji su radili u malim grupama u odnosu na kontrolne grupe u kojima nije bilo kooperativnog i kolaborativnog rada u malim grupama. Autori takoer navode da ne postoje zna ajne razlike u postignuima grupa koje su bile jednog spola u odnosu na spolno mijeaane grupe (Springer, Stanne i Donovan, 1997.). Johnson i Johnson (1987.) proveli su metaanalizu 122 istra~ivanja kooperativnog, natjecateljskog i individualnog na ina u enja provedenih od 1924. do 1981. godine. Ona je pokazala da kooperativno u enje daje viai u inak i bolja postignua u enika od individualnog i natjecateljskog u enja. Takvi su rezultati postignuti kod ispitanika razli itih dobnih skupina, razli itih podru ja u zadacima koji tra~e stvaranje koncepata, rjeaavanje problema, kategorizaciju injenica, prostorna rjeaenja problema, pamenje i motori ke sposobnosti. Samo u nekoliko istra~ivanja se kooperativno u enje pokazalo jednako uspjeanim kao i individualno i natjecateljsko, a nikada nije dalo slabije rezultate. Pitanje koje mo~emo postaviti je koji su to faktori koji dovode do takve uspjeanosti kooperativnog u enja. To su prije svega kognitivni i metakognitivni procesi koji se zbivaju pod utjecajem interakcija. Tako potreba da drugim u enicima protuma e svoja stajaliata ili nove spoznaje do kojih su doali, tra~i od u enika upotrebu kognitivnih strategija viae razine. U enici tra~e pojmove koji e im olakaati objaanjenje drugima, produbljuju informacije iz istra~ivanog podru ja i srodnih pojmova i sve to doprinosi transferu znanja. Zajedni ke diskusije o problemima, iznoaenje vlastitih razmialjanja i prijedloga poveava i motivaciju u enika, ali i eae ponavljanje gradiva u takvim raspravama ato doprinosi da se informacije prenose iz kratkoro nog u dugoro no pamenje. Zajedni ka odgovornost za rezultate i uspjeh skupine poti e meusobno pomaganje i poticanje meu lanovima grupe. Pri tome pozitivan u inak ima i odreena heterogenost skupine jer pridonosi upoznavanju razli itih stavova i mialjenja te tra~i od u enika prilagoavanje i razumijevanje drugih. Na taj na in u enici esto revidiraju i vlastite spoznaje ato dovodi i do kvalitativnih promjena u mialjenju i novih spoznaja na viaem misaonom nivou. Razlika izmeu utjecaja razli itog mialjenja u enika ili nastavnika je i u tome ato su misaone strukture u enika meusobno bli~e i stoga lakae dovode do kognitivnog napretka i asimilacije novih mialjenja. Misaoni sklopovi koje ponekad usvajaju u enici od nastavnika znaju biti i nerazumljivi pa ih usvajaju samo na mehani koj razini i stoga je ova izmjena znanja meu vranjacima uspjeanija (Peklej, 1992.). U naaim akolama esto se dogaa da se kognitivni razvoj poti e, dok se poticanje socijalnog i emocionalnog razvoja u enika zanemaruje. Kako veinu ~ivota provodimo u razli itim skupinama, razvijanje socijalnih vjeatina je vrlo va~no za ~ivot svakog pojedinca. Iako nam se klima i socijalni odnosi u razredu ine drugorazrednim problemom, upravo su oni temelj svakog uspjeanog u enja. Kooperativno u enje (Kagan, 1989.) utje e na bolje razredno ozra je, bolju motivaciju u enika, smanjenje anksioznosti i straha u razredu te unutarnju motivaciju u enika. U enici takoer direktno usvajaju socijalne vjeatine potrebne za uspjeanu suradnju, znaju preuzeti razli ite uloge i tako probleme sagledati s nove perspektive, i stoga su spremniji uo iti tue potrebe i pomoi im. U tom smislu, ovaj oblik u enja poma~e u gaaenju egocentrizma kod u enika i poma~e im u airem sagledavanju svakog problema. Takoer, odnosi s vranjacima utje u na razvoj vrijednosti i socijalne osjetljivosti koja je potrebna i za autonomno odlu ivanje (Peklej, 1992.). Prema Johnsonu i Johnsonu (1999.), te Slavinu (1995.) kooperativno u enje u mnogim se istra~ivanjima pokazalo kao uspjeano i efekti na postignuima u enika su takvi da oni ovu metodu smatraju najpreporu ljivijom metodom edukacije. Na rezultate u enja utje e i sastav grupa. Tako prema Slavinu (1990.) bolji uspjeh postizale su skupine sastavljene od u enika razli itijih sposobnosti i afiniteta od skupina iji su lanovi bili ujedna eni po sposobnostima. I socijalne vjeatine, tolerancija i meusobna suradnja u grupi bolje su se razvijale kada su grupe bile heterogene po spolu, etni koj pripadnosti i akademskom uspjehu. Dio istra~ivanja prakse provoenja grupnog rada nije se uklapao u ove uspjeane rezultate. Tu injenicu Johnson i Johnson komentirali su rije ima  sjediti zajedno kao grupa ne zna i i suraivati pa sam polo~aj u enika nije dovoljan da govorimo o grupnom radu i kooperativnom u enju. U svom istra~ivanju Maloofa i White kreu od dva pitanja. Prvo, postoji li razlika u postignuima grupa koje su sastavljene od u enika s istim stilom u enja (homogene) i grupa iji u enici imaju razli ite stilove u enja (heterogene) i drugo, koliko e na in na koji smo pripremili grupe za grupni rad utjecati na njihova postignua. Ispostavilo se da nema statisti ki zna ajne razlike izmeu homogenih i heterogenih grupa. Iz toga se moglo zaklju iti da su grupe jednako uspjeane bez obzira koji stil u enja preferiraju njihovi lanovi i je li on jednak ili nije. No, zna ajne razlike u postignuima bile su vidljive kod grupa koje su pripremane za grupni rad u odnosu na nepripremljene grupe (Maloof, 2005.). Dio istra~ivanja bavio se i definiranjem mehanizama koji dovode do uspjeha u kooperativnom u enju. Tako su kao va~ni faktori za uspjeh identificirani: motivacija, socijalna povezanost unutar grupe, kognitivne rasprave i mogunost prakti nog rada (Slavin, 1995.) Osnovna motivacija za koriatenje kooperativnog rada malih grupa u nastavi je mogunost meusobne pomoi u enika pri u enju ato pridonosi druga ijim pristupu i razumijevanju sadr~aja. Da bi pomo pri u enju bila efikasna, ona mora biti pru~ena odmah, mora biti relevantna, uspjeano elaborirana, razumljiva za recipijenta i primjenjiva na problem koji ga mu i . Stoga je meusobna pomo u enika koji rade u grupi vrlo efikasna. U tom radu svaki u esnik svoj problem ili pitanje mo~e postaviti istog asa kad se s njim suo i. Budui da u enici zajedno rade na materijalu prvi puta, oni bolje od u itelja razumiju s kojim su se nejasnoama u odreenom sadr~aju njihove kolege mogli susresti (Vedder,1985, preko Webb, 1992.). Stoga, i njihova objaanjenja mogu biti jasnija. Uz to, i rje nik i razina na kojem u enici meusobno razmjenjuju informacije razumljiviji im je i prihvatljiviji nego ato je to ponekad komunikacija s u iteljem (Noddings,1985, preko Webb, 1992.). No, u tom obliku rada mo~e se javiti i  pomo na taj na in da jedan u enik umjesto drugog napravi dio zadatka. Na taj na in u enik koji je imao problem i dalje ostaje prikraen za objaanjenje (Vedder,1985, preko Webb, 1992.). Istra~ivanja su pokazala vrlo razli ite rezultate. U 12 studija je veza izmeu meusobne pomoi u grupi i postignua bila statisti ki zna ajno pozitivna u samo 25 % slu ajeva, dok u ostalima nije bilo statisti ki zna ajne razlike. U studijama koje su usporeivale pomo koja nije obuhvaala pojaanjenje ve samo odgovor rezultati postignua su u 33% bili negativni, samo 7% pozitivni, a 59% bez statisti ki zna ajne razlike ( prema Webbu, 1992.). Neke studije bavile su se ispitivanjem efekata na u enicima koji su pomagali drugima. I ovdje je postojala razlika izmeu onih koji su jednostavno davali odgovore, bez dodatnih pojaanjenja, i onih koji su drugima pojaanjavali nejasnoe. Kod druge skupine ispitanika bila je uo ena pozitivna povezanost izmeu njihove aktivnosti u pojaanjavanju i njihovih postignua. Rezultati nisu izneneujui jer, kako to obrazla~u Bargh i Schul (1980., prema Webu, 1992.), kod pojaanjavanja u enici sadr~aje trebaju razumijeti, organizirati i reorganizirati. Na taj na in pomaganje drugima doprinosi boljem pamenju tih sadr~aja u enicima koji objaanjavaju. Za razliku od toga nije zabilje~ena statisti ki pozitivna veza u postignuima u enika koji su davali neobjaanjavajue odgovore kao pomo drugima (prema Webu, 1992.). Na osnovu vlastitih istra~ivanja Webb je doaao do tri zaklju ka. Ako u enici shvate da im treba pomo drugih, dobiju adekvatnu pomo i iskoriste je u rjeaavanju problema, to e pridonijeti boljim postignuima u testiranju znanja. Efekt nesudjelovanja u grupnim diskusijama tijekom rada na nekom materijalu razli ito utje e na postignua u enika ato ovisi o njihovim sposobnostima. Kod u enika boljih sposobnosti to nee utjecati na njihova postignua, dok e se zna ajno odraziti na postignua slabijih u enika. U enici koji su pomagali drugima u razjaanjavanju problema i sami su poboljaali svoja postignua za razliku od onih koji su davali samo odgovore bez daljnjih pojaanjenja. Kod njih nije zabilje~eno zna ajnije poboljaanje u postignuima. Na osnovi ovih zapa~anja Webb napominje da je potrebno dodatno istra~iti samu interakciju izmeu u enika u grupama tijekom njihovog rada s ciljem da otkrijemo kako da ato uspjeanije u e na ovaj na in. Va~no je poticati meusobnu suradnju lanova grupe. Tome mo~e pomoi uvoenje ocjena za grupu. Na taj na in uspjeh svakoga pojedinca ovisi i o uspjehu ostalih lanova grupe ato ih motivira na meusobno pomaganje i pojaanjavanje sadr~aja. No, to mo~e stvarati i nesklonost prema u enicima smanjenih sposobnosti u grupi. Meutim, sve ove tvrdnje tra~e daljnju potvrdu prakti nim istra~ivanjima rada u malim grupama (Webb, 1992.). Prema Johnsonu kooperativno podu avanje uklju uje pozitivne veze u enika, interakciju licem u lice, individualnu odgovornost za savladavanje predvienih sadr~aja i razvoj interpersonalnih vjeatina kao i vjeatina rada u malim skupinama. Ako je uspjeano provedena, kooperativna edukacija utje e na razvoj kognitivnih strategija, poti e motiviranost u enika i meusobno pomaganje meu u enicima koji rade zajedno, a ne jedni protiv drugih (Johnson et al, 1990.). Koristei metodu kooperativnog podu avanja statistike svojim u enicima, Borresen je doaao do zaklju ka kako su u enici na taj na in stjecali korisnija znanja i sami bili puno zadovoljniji nastavom. Posebno se naglaaava da je na zadovoljstvo u enika zna ajno utjecao osjeaj da su svojim radom pomogli i drugim lanovima unutar grupe. No, sam autor isti e da njegovo istra~ivanje nije dovoljno za donoaenje generalnih zaklju aka. Sadler je svoje istra~ivanje proveo na uzorku od 349 studenata biologije. }elio je utvrditi kako kooperativni rad u grupama utje e na bioloaku pismenost studenata i njihova postignua. Premda se gotovo 93% studenata koji su sudjelovali u kooperativnom radu u malim grupama izjaanjava kako im je ovaj na in rada pomogao u razumijevanju sadr~aja iz biologije ukupni rezultati nisu sasvim konzistentni. Kao dodatne pozitivne vrijednosti studenti su istakli i razmjenu mialjenja tijekom rada, mogunost aktivnog rada na materijalu tijekom u enja i na in meusobnog komuniciranja. Unato  manjim razlikama u korist grupnog rada, na rjeaavanju problema nije bilo zna ajne razlike izmeu postignua eksperimentalne i kontrolne skupine. Kooperativno u enje mo~e se definirati kao strategija aktivnog u enja u kojoj u enici rade zajedno i neovisno kreiraju proces u enja poma~ui jedni drugima (Kagan,1988., Johanson&Johanson, 1978, Slavin, 1977. prema Sadleru, 2002.). Ciljevi prirodoslovnog znanstvenog obrazovanja su razvijanje sposobnosti kriti nog mialjenja, rjeaavanja problema i sposobnost primjene znanja. Ovi ciljevi ne posti~u se u enjem temeljenim na pitanju ato, ve na pitanju kako, u enjem voenja diskusije, verbalizacijom problema i rjeaavanjem problemskih zadataka. Znanstvena pismenost prema tome mnogo je viae od ponavljanja injenica i postupaka bez razumijevanja. Za istra~iva e je najva~nije znati predviati na osnovu poznatog. ini se da razvoju ovakvih sposobnosti pridonosi kooperativno u enje (Ebert-May et al, 1997., preko Sadlera, 2002.). Slavin je u metaanalizi 1995. ukazao na pozitivne u inke kooperativnog pou avanja u osnovnoj i srednjoj akoli. Prema istra~ivanjima koja je analizirao, taj na in pou avanja pridonosi viaim postignuima, pozitivnom odnosu meu u enicima i ima psiholoaku prednost pred individualnim i natjecateljskim odnosima meu u enicima (Slavin, 1995.). Rezultati istra~ivanja autoindividualiziranog rada u nastavi biologije pokazali su statisti ki zna ajno bolje rezultate u enika koji su se aktivno uklju ili u stjecanje znanja u odnosu na frontalni oblik nastave u kojem su u enici bili samo pasivni sluaa i. Iako se u ovom istra~ivanju radilo individualno, rezultat pokazuje da aktivniija uloga u enika u nastavnom procesu zna ajno doprinosi uspjehu u enika. S obzirom na to da se u grupnom radu, uz ostalo, u enik stavlja u aktivnu ulogu, nadamo se da e i ovo istra~ivanje to pokazati (Andri, 1989.). U svakodnevnoj nastavi, bez obzira na sve navedene rezultate istra~ivanja grupnog rada neete naii na airoku prisutnost i obljubljenost grupnog rada ni meu nastavnicima ni meu u enicima. `to je razlog tom nezadovoljstvu? Razlozi koje je kao naj eae, meu njema kim nastavnicima u svojoj knjizi  Kako uspjeano u iti u timu naveo Klippert gotovo se u potpunosti poklapaju s izjavama estim i meu hrvatskim nastavnicima - jedan u enik radi sve, a drugi niata, radi se sve, samo ne ono ato bi trebalo, u enici se zabavljaju i galame, ne funkcionira podjela rada, pojedini u enici su zanemareni ili isklju eni iz rada, prezentacije su dosadne i neprimjerene, ne zaokupljaju pozornost ostalih u enika, u enici ne shvaaju ozbiljno svoje obveze u grupnom radu i bojkotiraju rad grupe, neki u enici su glasni i ometaju druge, nema dovoljno materijala i pribora za sve u enike, nemogue je organizirati rad unutar jednog akolskog sata, nemogue je ocijeniti u enike, u enici ne nau e dovoljno i dr. Ne udi stoga ato ovakvu nastavu ne vole ni njihovi u enici. Logi ni su iz toga i rezultati istra~ivanja Rotering-Steinberg iz 1992. godine (prema Klippert, 2001.) koje je pokazalo da dvije treine ispitanih nastavnika ne primjenjuje grupni rad u nastavi. ak se 30% njih boji da e u enici iskoristiti grupni rad da niata ne rade, 35% da e u u ionici biti previae bu no, a 15% da treba ulo~iti previae vremena u pripremu i provoenje grupnog rada. Pokazalo se da je u Njema koj samo 8% nastavnog vremena posveeno grupnom radu, dok tri etvrtine ini frontalna nastava (Klippert, 2001.). Cilj i problemi istra~ivanja Va~nost grupnog rada svakim je danom sve vea jer zbog rastueg broja informacija u razli itim strukama timski rad postaje nu~an. Stjecanje kompetencija za takav na in rada tijekom akolovanja va~no je za ~ivot. U svjetskoj literaturi mogu se pronai rezultati razli itih istra~ivanja grupnog rada, no u Hrvatskoj je takvih radova vrlo malo i uglavnom su stari. U naaoj nastavnoj praksi grupni rad sedamdesetih je godina proalog stoljea bio prihvaen s velikim entuzijazmom, no iako vrijednosti grupnog rada nisu osporavane, to oduaevljenje nije dugo potrajalo. Postojea literatura govori u prilog grupnom radu (indirektna nastava prenesena u enicima) i njegovoj primjeni u nastavi, no kod nas se u nastavnoj praksi grupni rad malo koristi i esto nedosljedno idealnoj zamisli o strategiji njegove provedbe. To pridonosi i negativnom stavu u enika prema ovom na inu rada. Nastavnici kao est razlog neprimjene grupnog rada navode nedovoljno znanje koje na taj na in stje u u enici. Pri tome se zaboravlja na sve kompetencije koje bi u enici trebali stei, a one nisu samo usvajanje injeni nog znanja. I kod u enika mo~emo o ekivati odreene poteakoe kod uvoenja grupnog rada jer sami nisu navikli aktivno sudjelovati u nastavi, ve su uglavnom pasivni promatra i i sakuplja i gotovih podataka. Zbog svega dosad navedenog osnovni problem naaeg istra~ivanja bio je stje u li grupnim radom u enici u nastavi biologije bolje kompetencije nego frontalnim modelom rada. Cilj ovog istra~ivanja je prikupiti konkretne podatke o kompetencijama koje u enici stje u grupnim radom u usporedbi s kompetencijama ste enim frontalnim radom (direktna nastava). Ispitivanjem stavova u enika, prije i nakon istra~ivanja, ~elimo zabilje~iti i kakav je njihov stav o ovom na inu rada. Mo~da je i grupni rad koji aktivnije uklju uje u enike u nastavni proces dio rjeaenja da prirodoslovni predmeti postanu omiljeniji kod u enika. Upravo zato va~no je usporediti znanja koja u enici stje u razli itim modelima rada, ali i njihovo zadovoljstvo tim radom. Zanimalo nas je koliko je grupni rad danas stvarno prisutan i kakvi su stavovi samih u itelja prema tom obliku nastave, te kakvi su stavovi u enika. Ovim istra~ivanjem ~eljeli smo pridonijeti boljem sagledavanju mogunosti primjene grupnog rada, tj. kooperativnog u enja u nastavi biologije. Stoga je istra~ivanje i provedeno uz ato manje ometanja prirodnosti nastavne situacije. Iz tog cilja istra~ivanja proizlaze sljedee hipoteze: samostalniji rad u enika u grupnom radu pozitivno utje e na stjecanje znanja, oblikovanje stavova, razvoj vjeatina i socijalnih kompetencija samostalniji rad u enika u grupnom radu pozitivno utje e na zadovoljstvo u enika u nastavi biologije, grupni rad vrlo se malo koristi u nastavi biologije, vee zadovoljstvo u enika motivira ih na bolju uklju enost u rad ato u kona nici utje e na kvalitetu i trajnost znanja, grupni rad viae pridonosi promjenama kompetencija kod prosje nih i slabijih u enika, grupni rad daje jednake rezultate kod u enika obaju spolova, veina nastavnika smatra da u enici grupnim radom ne stje u dovoljno znanja, veina nastavnika smatra da nema dovoljne kompetencije za kvalitetno provoenje grupnog rada u nastavi biologije. Metodologija istra~ivanja VRSTA ISTRA}IVANJA U istra~ivanju nastavnih procesa esto se susreemo s istra~ivanjima koja teako mo~emo svrstati u samo jednu vrstu. Tako se i ovo istra~ivanje mo~e definirati na viae na ina. Ono svakako pripada empirijskom istra~ivanju jer se metodoloaki zasniva na provedbi pedagoakog eksperimenta i na prikupljanju podataka iz neposrednog odgojno-obrazovnog rada. Upravo zbog na ina prikupljanja informacija, ali i zbog prakti ne svrhe, mo~emo govoriti i o operativnom ili primijenjenom istra~ivanju. Kako sredianje mjesto zauzima upravo eksperiment, koji se samo prema potrebi nadopunjuje drugim metodama, mo~emo govoriti o kauzalnom postupku istra~ivanja. Mo~emo ga svrstati i u razvojno istra~ivanje jer se bavi konkretnim problemom stjecanja znanja u nastavi biologije primjenom novih ili poboljaanih modela nastave i to na temelju znanstvenog istra~ivanja s jedne, i prakti nog iskustva s druge strane. S obzirom na sudjelovanje autora u pripremi i realizaciji istra~ivanja mo~e se nazvati i akcijskim istra~ivanjem koje je joa jedna varijanta razvojnih istra~ivanja (Mu~i, 1999.). Iako se akcijskim istra~ivanjima esto predbacuje velika elasti nost nacrta istra~ivanja i bla~a kontrola, te stoga manja objektivnost, mi smo se u provoenju istra~ivanja pokuaali pridr~avati ato stro~e kontrole kako bismo zadr~ali potrebnu objektivnost. Istra~ivanje se provodi bez promjene uobi ajenog ritma nastave, rasporeda, programa i dodatnog anga~iranja u enika izvanakolskim obvezama, kako bi se dobili rezultati koji govore o adekvatnost i efikasnosti grupnog rada u svakodnevnoj nastavnoj praksi. Ne dolazi do promjene nastavnika ime se zadr~ava prirodnost nastavnog procesa ato je kao uvjet postavio joa Lay (Koci,1981.). Glavni izvor podataka u naaem istra~ivanju je upravo eksperiment u kojem je namjerno izazvana promjena s ciljem da se ispita efikasnost tog utjecaja (Mu~i, 1986.). Eksperiment je primarno znanstveno istra~iva ko sredstvo koje nam omoguuje da u kontroliranim uvjetima provjerimo odnos zavisnih i nezavisnih varijabli. Pri tome se mogu koristiti etiri glavne metode koje prema Millu slu~e za izvoenje eksperimentalnog dokaza. To su metoda slaganja, metoda razlike, zajedni ka metoda slaganja i razlike i metoda zajedni kog variranja (Milas, 2005.). Primijenjen je eksperimentalni model koji Campbell i Stanley nazivaju pravim, a Kerlinger dobrim (prema Cohen, Marion, 1989.), s izjedna enim paralelnim skupinama u kojima se postupak provodi istovremeno po shemi K-klasi ni rad, E- eksperimentalni rad. Taj osnovni model eksperimenta ima paralelne skupine od kojih je svaka nositelj svog eksperimentalnog faktora. Simultano se radi s obje grupe ispitanika. Kod statisti ke obrade rezultata polazi se od analize varijance. Budui da u obje grupe djeluje neki eksperimentalni faktor, mo~emo ih obje zvati eksperimentalnim (Mu~i, 1986.), dok Milas grupu u kojoj se provodi standardni natavni oblik rada naziva kontrolnom grupom standardnog tretmana. U naaem slu aju koristit emo se oznakama eksperimentalna (E) za one kod kojih se provodi grupni rad, a kontrolna grupa (K) za one koje koriste frontalni rad. Po etnom ekvivalentnoau obje grupe posti~e se bolja mogunost usporedbe eksperimentalnih faktora. Ekvivalentnost se mo~e postii izjedna avanjem statisti ke reprezentativnosti grupa npr. centralnom tendencijom ili standardnom devijacijom. Mo~e se vraiti i uparivanje ispitanika pojedina no ili u male skupine tzv.  podgrupe . esto je jedini na in usklaivanja grupa eliminacija rezultata pojedinih lanova grupa ime se smanjuje ukupna brojnost uzorka. Nakon toga se rezultati usklade prema aritmeti koj sredini i raspraenosti. Kod istra~ivanja utjecaja nastavnih postupaka preporuka je da se izjedna e predznanje i opa mentalna sposobnost jer one u najveoj mjeri pridonose usvajanju gradiva (Mu~i, 1986.). Kao prednosti eksperimenta s paralelnim grupama Mu~i navodi nemogunost meudjelovanja eksperimentalnih faktora jer oni djeluju simultano u paralelnim grupama, nema razlike u nastavnoj grai koju rade skupine kao ni razlike u primjeni instrumenata jer se koriste isti instrumenti. Istodobno se javljaju i poteakoe kao ato je velik broj varijabli koje treba kontrolirati u inicijalnom stanju, smanjenje broja ispitanika kod ostvarivanja ekvivalentnosti skupina, te pojava novih parazitarnih faktora tijekom provedbe eksperimenta. Prema broju i rasporedu grupa eksperiment se mo~e provesti s jednom grupom kod koje se uvodi viae eksperimentalnih faktora, s paralelnim grupama i s rotacijom faktora kod grupa. Odlu ili smo se za rad s paralelnim grupama jer je provediv uz najmanje organizacijske poteakoe, svi instrumenti mogu se paralelno koristiti, nema razlike u vremenskom zbivanju pa se stoga isklju uje niz parazitskih faktora, dok se neki od navedenih nedostataka mogu prevladati upotrebom modernih statisti kih metoda. Smatramo da smo, iako se u provoenju naaeg eksperimentalnog istra~ivanja te~ilo o uvanju prirodnosti uvjeta u nastavi, predvidjeli dovoljno dobre kontrole varijabli da mo~emo govoriti o pravom eksperimentu, a ne  kvazieksperimentu (prema Milas, 2005.) DEFINIRANJE UZORKA U svakom istra~ivanju nedvojbeno je va~na reprezentativnost i nepristranost uzorka. Ciljna populacija u naaem istra~ivanju bili su u enici drugih razreda gimnazije. Naa uzorak spada u ne-probabilisti ki uzorak. injenica je da probablilisti ki uzorci imaju prednost pred ne-probabilisti kim uzorcima, no oni se, ipak, u mnogim istra~ivanjima koriste. Njihov najvei nedostatak je to ato zbog nemogunosti odreivanja vjerojatnosti izbora neke osobe u uzorak ne mo~emo tvrditi kolika je njegova reprezentativnost, a time i nepristranost. Time se smanjuje mogunost uopavanja zaklju aka koji e proizai iz istra~ivanja. Istra~ivanje je provedeno u Gimnaziji u akovcu. U eksperimentalnom dijelu sudjelovale su dvije nastavnice biologije i 238 u enika drugog razreda gimnazije. U enici su slu ajnim odabirom podijeljeni u dvije skupine. Kontrolnu skupinu ine 139 u enika, a eksperimentalnu skupinu 99 u enika. Ograni avajui faktor bila je te~nja da u obje skupine budu prisutne obje nastavnice. Nakon ovakve podjele na skupine, daljnje usklaivanje uzorka obavljeno je izjedna avanjem prema nezavisnim varijablama (dob, spol, predznanje, intelektualne sposobnosti, ocjena iz predmeta) koje bi osim eksperimentalne varijable koju pratimo, dodatno mogle utjecati na zavisne varijable koje pratimo. Izjedna avanje dviju grupa uzorka temelji se na podacima prikupljenim Ravenovim progresivnim matricama (provodi psiholog), spolu, godinama, dosadaanjoj ocjeni iz biologije, kao i prema predznanju koje se ispituje testom Zavoda za akolstvo za 7. razred osnovne akole kada su u enici u ili sli ne sadr~aje. Ujedna avanje se mo~e provesti izjedna avanjem statisti kih reprezentativnih vrijednosti ili odreivanjem parova ispitanika. Druga metoda eae se koristi samo kod dvije paralelne skupine kao ato imamo u naaem istra~ivanju. Uparivanje se mo~e vraiti i u manjim podgrupama unutar svake skupine. O tim postupcima ekvivalencije nije po~eljno govoriti ispitanicima. Bez obzira na na in ujedna avanja skupina, doi e do eliminacije pojedinih u enika, a time i smanjivanja brojnosti u enika u uzorku. Bez obzira na ekvivalenciju uzorka cjelokupni eksperiment u naaem istra~ivanju proveli smo s cijelim razredima bez izdvajanja pojedinaca iji se rezultati zbog ekvivalencije uzorka mo~da kasnije nee koristiti u istra~ivanju. Druga mogunost za ujedna avanje uzorka bila bi izmjena u enika izmeu razreda. To nije mogue izvesti jer bi samo po sebi bilo izvor novog parazitarnog faktora. Nakon ekvivalencije skupina po statisti kim pokazateljima (standardne devijacije, aritmeti ke sredine i raspraenosti rezultata) pokazalo se da ni uparivanje, ni eliminiranje pojedinih rezultata nije bilo potrebno, osim kod onih u enika koji zbog bolesti nisu bili testirani u svim fazama istra~ivanja. Zbog toga je od po etnog uzorka za daljnje razmatranje ostalo je 227 u enika, u kontrolnoj skupini 134 u enika i u eksperimentalnoj skupini 93 u enika. Osim navedenog uzorka za eksperimentalni dio, proveli anketu o grupnom radu smo kod svih u enika gimnazije u akovcu kako bismo dobili bolji uvid o tome ato o toj vrsti rada u nastavi misle u enici. Takoer, proveli smo i anketu srednjoakolskih nastavnika biologije i u tu svrhu ispitali smo 120 nastavnika. Oni su anketirani na seminarima za nastavnike tako da se opet radi o prigodnom uzorku. Nedostatak ovako izabranog uzorka nastavnika je ato obi no na stru no usavraavanje dolaze nastavnici koji su i ina e viae zainteresirani za poboljaanje svog rada u nastavi pa stoga nisu sasvim reprezentativan uzorak. Usprkos tome, da e nam sliku o stavovima nastavnika prema grupnom radu u nastavi biologije. DEFINIRANJE VARIJABLI U svakom eksperimentu razlikujemo postupak i u inke odreenog postupka. Ono ato ~elimo prou iti je upravo njihova meusobna ovisnost. Obje vrste postupaka su promjenjive, bilo kvalitativno, bilo kvantitativno, pa ih nazivamo varijable. U eksperimentu je va~no razlikovati nezavisnu ili eksperimentalnu varijablu i zavisnu varijablu. Nezavisnom varijablom eksperimentator mo~e direktno upravljati. Va~no je da ta varijabla djeluje na zavisnu varijablu ije je promjene mogue mjeriti (Mu~i, 1986., Milat, 2005.). Ono ato e mjenjati ove kompetencije je nezavisna varijabla koju mo~emo kontrolirati, a to je u naaem slu aju metoda rada. Ova se nezavisna varijabla u naaem eksperimentu pojavljuje u dva oblika, grupni rad i frontalni rad, te se ispituje njihovo djelovanje na zavisnu varijablu. Kako ona ima samo dva oblika, govorimo o kvalitativnim ili kategorijalnim varijablama. Na in na koji u naaem istra~ivanju upravljamo nezavisnom varijablom je eksperimentalna manipulacija u kojoj je svakoj skupini u enika u eksperimentu na raspolaganju samo jedna metoda rada. Zavisna varijabla je ona koju mo~emo mjeriti pa je stoga kriterij ili standard prema kojem se procjenjuje rezultat eksperimenta. U naaem eksperimentu kao zavisnu varijablu definirali smo kompetencije u enika koje stje u tijekom provoenja eksperimenta. Te kompetencije su uspjeh u enika, razumijevanje obraenog gradiva i osposobljenost u enika za rjeaavanje problema, te zadovoljstvo u enika nastavom biologije. Uspjeh u enika, razumijevanje sadr~aja i osposobljenost u enika za rjeaavanje problema mjerili smo zadacima objektivnog tipa, dok zadovoljstvo nastavom biologije u enici sami procjenjuju u anketi. Unutarnja valjanost govori o tome koliko su promjene uo ene tijekom eksperimenta stvarno posljedica manipulacije nezavisnom varijablom. Tu je prije svega va~no utvrditi vanjske faktore koji bi mogli utjecati na zavisnu (mjerenu) varijablu. Povijest i sazrijevanje spadaju u one prijetnje unutarnjoj valjanosti koje se u inkovito isklju uju koriatenjem kontrolne grupe. U inak testiranja mo~e se mijenjati ako koristimo viae puta isti mjerni instrument, no i taj u inak se mo~e isklju iti uvoenjem kontrolne grupe. U naaem testiranju koriateni su testovi velike podudarnosti tzv. paralelne forme istog instrumenta za prvo i drugo mjerenje. Oni su usklaeni u preliminarnom istra~ivanju. Instrumentacija mo~e mijenjati zavisnu varijablu ako se tijekom eksperimenta mijenjaju metri ke karakteristike instrumenata. Stoga je po~eljno instrumente doraditi prije po etka provedbe eksperimenta, ali ova pojava mo~e se ukloniti iz rezultata opet uvoenjem kontrole jer su joj tada obje skupine izlo~ene bez razlike i bez utjecaja na rezultat. Statisti ka regresija, koja se javlja zbog niza vanjskih faktora na koje nikako ne mo~emo utjecati, mo~e se ukloniti osiguramo li da ona podjednako djeluje u kontrolnoj i eksperimentalnoj skupini, a to mo~emo postii jednakim na inom izbora ispitanika. Oba testiranja vraili smo u isto vrijeme kod svih u enika kako bismo djelovanje vanjskih faktora ato je mogue viae izjedna ili. Kod izbora ispitanika kriterij je bio slu ajan izbor razreda, a sami u enici u razrede su rasporeivani po slu ajnom odabiru i nevezano uz provoenje ovog eksperimenta. Budui da se radi u akolskim uvjetima i u relativno kratkom razdoblju nije doalo do osipanja ispitanika. Iako su u enici znali da su dio eksperimenta, nisu bili upoznati s njegovim ciljevima kako to ne bi utjecalo na njihove stavove. Ipak, mo~e se pretpostaviti da se kod obje skupine javio natjecateljski duh, no taj je imbenik mogao podjednako djelovati na obje skupine ispitanika. Konstruktna valjanost odnosi se na tuma enje biti uzro ne veze u eksperimentu. emu to no pripisati promjene koje su nastale. Jedna od prijetnji konstruktnoj valjanosti je jednostruka operacionalizacija kod koje premali broj pokazatelja ugro~ava rezultate. Npr. kod konstrukcije testa za ispitivanje usvojenosti znanja izbor tipova pitanja mogao bi djelovati na taj na in. Zbog toga se kod izrade ovih instrumenata vodilo ra una da budu podjednako zastupljeni svi tipovi pitanja koji tra~e razli ite razine i vidove u eni kog znanja. Jedna od opasnosti koja je ostala u eksperimentu je malen broj predava a, tj. samo dva predava a. Tako bi na rezultat mogla utjecati kvaliteta predava a. Ovaj propust opravdavamo ~eljom da se odr~i ato prirodnija situacija u razredima koji se ispituju pa se stoga nisu mijenjali postojei predava i. Razlika se nastojala izbjei zajedni kim planiranjem i vrlo podrobnim pripremam : < t v  " $ & . 0 4 6 : > N P X \ l n p v x | ~ ž쯤쯤엊h5CJaJmHsHh5CJaJmHsHh[hCJaJh>KhCJaJmHsH hh h5 h O5 h/W5hh5h#Ch5CJaJmHsHh[h5CJaJh Oh6*   [                          $`a$gdt+ $`a$gd/Wgd`Z          \                         $a$gdgd   "028:DF_%`%e%f%g%~%%%º壗{kVkVD"h5ht+5CJaJmHnHu(jh5h|~5CJUaJmHsHh5h|~5CJaJmHsHh55CJaJmHsH hN@[h|~hN@[hN@[5hN@[hN@[5mH sH hN@[hN@[5CJaJhN@[ hN@[hN@[hN@[mHsHhN@[hN@[mHsHhN@[CJaJmHsHhN@[hN@[5mHsHhN@[5CJaJmHsHh5CJaJmHsH 2_%%&i&&B''(()F**+,-b.  J`gd5gdN@[$  J`a$gdN@[$  J`a$gdN@[%%%%%%%%%%%%%&&&&&&!&"&#&$&G&H&I&c&d&e&߼߱tZ߱I jwht+UmHnHu2jhaht+>*B*UmHnHphu"ht+5;CJ\aJmHnHuh*mHnHu j}ht+UmHnHujht+UmHnHuht+mHnHu2jhaht+>*B*UmHnHphuht+mHnHuhaht+0JmHnHu$jhaht+0JUmHnHue&f&g&h&i&j&k&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&' '!';'ӶӶwӶ]Ӷ2jhaht+>*B*UmHnHphu jqht+UmHnHuht+mHnHu2jhaht+>*B*UmHnHphuht+mHnHuhaht+0JmHnHuht+:CJaJmHnHu$jhaht+0JUmHnHujht+UmHnHuh*mHnHu;'<'='?'@'A'B'C'D'`'a'b'c'y'z'{'''''''''''''''³¥¥wwf³¥L¥2jhaht+>*B*UmHnHphu jeht+UmHnHuht+mHnHu2jhaht+>*B*UmHnHphuht+mHnHuhaht+0JmHnHuht+:CJaJmHnHu$jhaht+0JUmHnHuh*mHnHujht+UmHnHu jkht+UmHnHu'''(((( ( ((((J(L(N(P((((((((((((())淧veVht+:CJaJmHnHu jYht+UmHnHu2jhaht+>*B*UmHnHphuht+mHnHuhaht+0JmHnHuht+6CJ]aJmHnHu$jhaht+0JUmHnHuh*mHnHu j_ht+UmHnHujht+UmHnHuht+mHnHu) )")b)d)f))))))))))))))#*$*%*?*@*A*C*D*E*F*G*źӀw]źLӀ jMht+UmHnHu2jhaht+>*B*UmHnHphuht+mHnHuht+:CJaJmHnHuh*mHnHu jSht+UmHnHujht+UmHnHuht+mHnHuhaht+0JmHnHu$jhaht+0JUmHnHu2jhaht+>*B*UmHnHphuG*H*d*e*f*g******************** + + + ++λ񰡰v\񰡰K jA ht+UmHnHu2j haht+>*B*UmHnHphuht+:CJaJmHnHuh*mHnHu jG ht+UmHnHujht+UmHnHuht+mHnHu$jhaht+0JUmHnHu2jhaht+>*B*UmHnHphuht+mHnHuhaht+0JmHnHu+++++.+/+0+,<,>,@,t,v,x,|,~,,,,,,,,,R-T-V--ЭТweKТ2j haht+>*B*UmHnHphu"ht+5;CJ\aJmHnHuh*mHnHu j; ht+UmHnHujht+UmHnHuht+mHnHu2j haht+>*B*UmHnHphuht+mHnHuhaht+0JmHnHuht+:CJaJmHnHu$jhaht+0JUmHnHu-------------.. .T.V.X.\.^.`.b.d.f......³¥¥wwf³¥L¥2j haht+>*B*UmHnHphu j/ ht+UmHnHuht+mHnHu2j haht+>*B*UmHnHphuht+mHnHuhaht+0JmHnHuht+:CJaJmHnHu$jhaht+0JUmHnHuh*mHnHujht+UmHnHu j5 ht+UmHnHu.../// /"/$/&/(/*/b/d/f/h/////////////00淨wfVht+6CJ]aJmHnHu j#ht+UmHnHu2jhaht+>*B*UmHnHphuht+mHnHuhaht+0JmHnHuht+:CJaJmHnHu$jhaht+0JUmHnHuh*mHnHu j)ht+UmHnHujht+UmHnHuht+mHnHub.&//M001|11e224j567`8N9::n;@<=<>z?@ABCDELF000*0+0,0F0G0H0J0K0L0M0N0O0k0l0m0n000000000000źv\źK jht+UmHnHu2jhaht+>*B*UmHnHphuht+mHnHuht+6CJ]aJmHnHuh*mHnHu jht+UmHnHujht+UmHnHuht+mHnHuhaht+0JmHnHu$jhaht+0JUmHnHu2jhaht+>*B*UmHnHphu0000000001111111 1 1&1'1(1)1Y1Z1[1u1v1w1y1λ񰡰u[񰡰J j ht+UmHnHu2jhaht+>*B*UmHnHphuht+6CJ]aJmHnHuh*mHnHu jht+UmHnHujht+UmHnHuht+mHnHu$jhaht+0JUmHnHu2jhaht+>*B*UmHnHphuht+mHnHuhaht+0JmHnHuy1z1{1|1}1~11111111111111111222 2B2C2D2^2ݿݿuhݿNݿ2jhaht+>*B*UmHnHphuht+CJaJmHnHuh*mHnHu jht+UmHnHuht+mHnHu2jhaht+>*B*UmHnHphuht+mHnHuhaht+0JmHnHuht+6CJ]aJmHnHu$jhaht+0JUmHnHujht+UmHnHu^2_2`2b2c2d2e2f2g222222222222222222224R4T4µ§§yyhµ§N§y2jvhaht+>*B*UmHnHphu jht+UmHnHuht+mHnHu2j|haht+>*B*UmHnHphuht+mHnHuhaht+0JmHnHuht+CJaJmHnHu$jhaht+0JUmHnHuh*mHnHujht+UmHnHu jht+UmHnHuT4V44444444444444$5&5(5\5^5`5d5f5h5j5l5n55555𶩶xg𶩶M2jjhaht+>*B*UmHnHphu jht+UmHnHu2jphaht+>*B*UmHnHphuht+mHnHuhaht+0JmHnHuht+CJaJmHnHu$jhaht+0JUmHnHuh*mHnHu jht+UmHnHuht+mHnHujht+UmHnHu5666666666666 7777N7P7R777777777777׻רxg׻רWht+6CJ]aJmHnHu jht+UmHnHu2jdhaht+>*B*UmHnHphuht+mHnHuht+CJaJmHnHu$jhaht+0JUmHnHuh*mHnHu jht+UmHnHujht+UmHnHuht+mHnHuhaht+0JmHnHu777888R8T8V8Z8\8^8`8b8d888889 9 9@9B9D9H9J9L9N9P9R9źӂy_źNӂ jht+UmHnHu2jXhaht+>*B*UmHnHphuht+mHnHuht+CJaJmHnHuh*mHnHu jht+UmHnHujht+UmHnHuht+mHnHuhaht+0JmHnHu$jhaht+0JUmHnHu2j^haht+>*B*UmHnHphuR99999999:::: : ::::J:L:N:P:l:n:p:::::::λ谡x^谡M jht+UmHnHu2jLhaht+>*B*UmHnHphuht+CJaJmHnHuh*mHnHu jht+UmHnHujht+UmHnHuht+mHnHu$jhaht+0JUmHnHu2jRhaht+>*B*UmHnHphuhaht+0JmHnHuht+mHnHu::::::::(;*;,;`;b;d;h;j;l;n;p;r;;;;;;;;2<ЭТwgMТ2j@haht+>*B*UmHnHphuht+6CJ]aJmHnHuh*mHnHu jht+UmHnHujht+UmHnHuht+mHnHu2jFhaht+>*B*UmHnHphuht+mHnHuhaht+0JmHnHu$jhaht+0JUmHnHuht+:CJaJmHnHu2<4<6<:<<<><@<B<D<|<~<<<<<<== =======P=R=T=V==²¤¤vve²¤K¤2j4!haht+>*B*UmHnHphu j ht+UmHnHuht+mHnHu2j: haht+>*B*UmHnHphuht+mHnHuhaht+0JmHnHuht+6CJ]aJmHnHu$jhaht+0JUmHnHuh*mHnHujht+UmHnHu jht+UmHnHu===.>0>2>6>8>:><>>>@>x>z>|>~>4?6?8?l?n?p?t?v?x?z?|?~???淧ve淧 j"ht+UmHnHu2j."haht+>*B*UmHnHphuht+mHnHuhaht+0JmHnHuht+6CJ]aJmHnHu$jhaht+0JUmHnHuh*mHnHu j!ht+UmHnHujht+UmHnHuht+mHnHu???t@v@x@@@@@@@@@@@@@@TAVAXAAAAAAAAAźv\źK j$ht+UmHnHu2j"$haht+>*B*UmHnHphuht+mHnHuht+6CJ]aJmHnHuh*mHnHu j#ht+UmHnHujht+UmHnHuht+mHnHuhaht+0JmHnHu$jhaht+0JUmHnHu2j(#haht+>*B*UmHnHphuAAAAAArBtBvBBBBBBBBBBBBBBCCCCCCCλ񰡰u[񰡰J j&ht+UmHnHu2j&haht+>*B*UmHnHphuht+6CJ]aJmHnHuh*mHnHu j%ht+UmHnHujht+UmHnHuht+mHnHu$jhaht+0JUmHnHu2j%haht+>*B*UmHnHphuht+mHnHuhaht+0JmHnHuCCCCCCD D DDbDdDfDDDDDDDDDDDDDDdEfEhEEݿݿuݿ[ݿ2j (haht+>*B*UmHnHphuh*mHnHu j'ht+UmHnHuht+mHnHu2j'haht+>*B*UmHnHphuht+mHnHuhaht+0JmHnHuht+6CJ]aJmHnHu$jhaht+0JUmHnHujht+UmHnHuEEEEEEEEEEEEEFF F>F@FBFFFHFJFLFNFPFFF²¤¤vveV¤ht+:CJaJmHnHu j)ht+UmHnHuht+mHnHu2j)haht+>*B*UmHnHphuht+mHnHuhaht+0JmHnHuht+6CJ]aJmHnHu$jhaht+0JUmHnHuh*mHnHujht+UmHnHu j(ht+UmHnHuFFFFFFFFFFFFFFF*G,G.G0GJGLGNGGGGGGGGź}tZźI} ju+ht+UmHnHu2j*haht+>*B*UmHnHphuht+mHnHu"ht+5;CJ\aJmHnHuh*mHnHu j{*ht+UmHnHujht+UmHnHuht+mHnHuhaht+0JmHnHu$jhaht+0JUmHnHu2j)haht+>*B*UmHnHphuLFFG0H6H8H:HH@HBHDHFHHHJHLHNHPHRHTHVHXHZH\H^H`HL                     gdgd$a$gd $`a$gd|~GGGGGGGGGG H"H$H*H,H.H0H2H4H6H:H߼߱tbUH8h#Ch5CJaJmHsHh5CJaJmHsHh|~5CJaJmHsH"jh|~5CJUaJmHsH"ht+5;CJ\aJmHnHuh*mHnHu jo,ht+UmHnHujht+UmHnHuht+mHnHu2j+haht+>*B*UmHnHphuht+mHnHuhaht+0JmHnHu$jhaht+0JUmHnHu:HVH\H8II JJ&J(J*JzJJJJKBKbKtKKBLLLLLLOOOOOOP*PZP\PPPPPQRSSDTFTpTvTfVhVWW$Y2Y4Y8Y:Y>Y@YHYJYZY\YhYjYþh;hwmHsH hXhwhE h;hw hw\hp hw\h*Bhw5:CJ(aJ(h*Bh*B5:CJ(aJ(hw5CJ(aJ(hZ(h^[hwh?LLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLNn#tn#tn#tn#tn#tn#tn#tn#tn#tn#tn#tn#tn#tn#tn#tn#tn#tn#tn#tn#tn#t Ldx^Lgdw$Ldx^La$gdwgdN O OO\hkkJllNr{|xΑDn#n#n#n#gd}:gd+`>gdwgdwxgd}:gd}: dx^ `gdwjYrYtYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYZZ ZZZZZ@ZBZVZXZhZjZrZtZxZzZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZ [[[[[[[.[2[4[<[>[@[B[P[R[T[V[X[Z[b[f[hwhEhwmHsH h;hw hP?#hwh;hwmHsHUf[v[x[~[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[\\ \ \\\\\\&\(\.\>\H\J\N\P\f\h\j\l\n\p\~\\\\\\\\\\\\\\\\\__aa(d0d hwaJ hZ(aJhXhwaJhZ(hXhw5\ hXhwhXhwmHsHh;hwmHsH h;hwhwG0defffggh>hPhZh^hrj|j~jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjkkkk"lHlJllllllllllllllllllllllm m mÿ h[hwhXhwmHsHhp hwhphwhXhwaJmHsHhXhwaJ hXhwhZ(hXhwaJmHsH hZ(aJhXhwaJ@ mmm*m,m4m6m8m:mHmJmLmNm\m^mhmjmvmxmzm|mmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmnn n nnnnn,n.n4n6n>n@nBnDnVnXnjnnnpnrn|n~nnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnoooooo h[hwhXhwmHsH^oo o$o&o*o,o>o@oBoDoNoPoRoTo^o`ofoholonozo~ooooooooooooooooooooooooo p ppppp2p4pBpDpLpTpXpZp`pbpxpzpppppppppppppppppppppppqq q qqq$q&q h[hwhXhwmHsH^&q(q*q2q6q:qxBxDxFxHx`xbxlxnxvxxx~xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxyyhEmHsH hEhE h[hwhXhwmHsHXyyyy&y(y,y.y2y4yByDyLyNy^y`ybydytyvyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyz z z"z6z8zJzLzNzPzjzlztzvz|zzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzz{{.{0{4{6{@{B{J{hEhXhwmHsH h[hw\J{L{X{Z{h{j{{{{{{{{{|||(|*|,|.|6|8|@|B|J|L|V|Z|\|~||||||||||||||| } }},68DFHZdމ "$24<hXhwmHsH hXhwhwh; hwh;hXhwmHsH h[hwP ,.2:RTZ\^`jlprČƌҌ֌  "(*,.8:<>HJ`dnpzʍ̍ڍΑؑڑ"&(*,24>@JLhXhwmHsH hXhwhE\LPTXZbdnp~ȒΒؒ  "02:zP,. $,.DHVXdflnrt|~̛ΛhEhXhwmHsH hXhwhXhwmHsHXΛڛܛ*,>BHLRTXZfhnpvx|~ĞƞОҞ $&*,.0>@^bjntxҟԟprthEmHsHhXhwmHsH hXhwhXhwmHsHVtlnx£ƣԣ֣(*68:<NP\^lprtz|ʤ̤Ԥ֤ &*24DFNPln|¥ĥȥХҥ hXhwhXhwmHsH^ҥڥܥ(,02@BDFPTbdjlt~ĦƦȦʦЦҦئةکl"`bdxz̳γ0> hw\ h^\hXhw\hXhwmHsHhw hXhwhXhwmHsHQ6df(*&8ڿ@B`b|(Z,2fjxfh<LL T~^h\^~žߺߺh= hXh}: h}:h}:h"hh; h}:h;h}: h"\ hI\hXhw\ hw\ h^\FDzv ^>L T`n#n#-n#-n#-n#n#O n#-n#-n#-n#O  & Fgd}:gd}:Z.nXn  B  !!""n#n#,n#n#-n#-n#-n#-n#-gd=gd=gd=gd}:gd+`>0   > ""# #X#Z#,,.. //(12133==2F4FFFGG`IfIOOPPPPPPPPRRRRTTWWX,X6X8X]]^^LaNaaaffffllo8qVqXqdqx y~yy h"h=hl h=h; h9h=h" h=h=hQqh= h=ht+Q"")+z/33~G&NWX\b2ioy4z*{{x}r~<rnn#n#n#gdb & F gdbgd+`>gd= & F71^7`1gd=y2z4z}}dBN02PR,.^ .2<>ЙtƩvHJ\z$&~$"`:>hfhbhb5 hbhbhv>dh" h"hbh" hbh;hlhbh= h=h=Lnڟީt$b<~Jn#O n#n#n#n#n#{ n#n#{ gdb & F gdbgd+`>gdb>| HD8N,j2p<>fh@`bd|VX\μμμθμδh@rOhHhl hUhU hUh;hUhD6h!!|h!!|5 h!!|h!!|h!!|h!!|hb5 hbhbhbhfFJF:lr>hn#gdUgd!!| & F71^7`1gd!!|gdb & F71^7`1gdbgdbdfX l z|$"$vDn#{ n#-n#-n#{ n#63 gd+`>gdU & F71^7`1gdUgdUn    J%L,1Z>zFHHMS*UaRhjTl,nn#O n#q$n#n#O gdRgd+`>gd@rOgd@rO & F71^7`1gd@rO.>&($ & (       4  ,2'''(F(L(h(x(((11r449:==Z>>N?f???@@CCGGHHJJJJRSVVWX"Y$YBYVYYY$ZhpBhR hYh@rOhYh6 h@rOh;h;hlh@rOhH hHh@rOP$ZZZ\ZlZZZZZ[*[8[:[T[`[[[\"\\\\\^^"^8^__$aVa~aatcvcee,e>eeeiiiijjjjkLkkkmmNnPnnnnn>ojotoooo*pZpqqqqq*rwRxdxh%hkh@rOhpBhR],nsv z@@¬0Jp.Hnn#E(n#n#-n#-n#-n#H> gd} & F71^7`1gd}gd}gd}gd+`>gd@rOdxPyRy { {}}~D~V~l~~~*:@B"$FHPRNP܅ޅ ln"HJNP$2Dfh|~ln܎ 8:tLV8:"*,h9h|hvh_h%h@rOYޙģƣ¤¬.0FHl,2LNl NPdhtnpnpLNNPjl>@RZ$hT2 h}h; h}h}hEch9h}h@rO h@rOh;Unֽ nvtv$PRp fҷHn#"n# n# gd}gd}$NZ^hj"  NP:ȯd<DFзVX`bȺʺ\^pt "$DFRTֽFHdvh/UhT2h} h}h}]a oba nastavnika kako bi se ujedna ile kontrolna i eksperimentalna skupina. Na taj su se na in htjele izbjei razlike u kvaliteti predava a i uskladiti pa~nja i odnos oba nastavnika prema ispitanicima u obje skupine. Obje skupine podjednako su bile upoznate da sudjeluju u eksperimentu, ato je podjednako moglo rezultirati strahom od vrednovanja i o ekivanja eksperimentatora. U enici se u nastavnoj praksi uobi ajeno nalaze u situacijama testiranja tako da to za njih nije nova situacija koja je vezana isklju ivo za istra~ivanje. Kako je cijeli prakti ni dio trajao vei dio akolske godine, vrlo je vjerojatno da to ipak nije dugoro no djelovalo na ponaaanje u enika tijekom eksperimenta. Vanjska valjanost je stupanj u kojem se rezultati dobiveni u eksperimentu mogu proairiti na veu populaciju i druga ije uvjete od onih u kojima su dobiveni. U eksperimentu pratimo djelovanje samo jedne varijable (zakon jedne varijable) ato je i prema Millu nu~ni uvjet u pedagoakom eksperimentu. U naaem primjeru eksperimentalna varijabla je oblik rada u nastavi. On se varira kao eksperimentalni faktor 1 (grupni rad) iju efikasnost ~elimo provjeriti. Kod kontrolne skupine radimo frontalnim radom (eksperimentalni faktor 2). Ostale okolnosti su varijable ije djelovanje ~elimo eliminirati ili neutralizirati (tzv. parazitarni faktori) kao ato su dob u enika, spol, prethodni uspjeh u enika (u predmetu), predznanje, kvocijent inteligencije. Koristili smo niz instrumenata pomou kojih smo usklaivali uzorak za naa instrument na taj na in da maksimalno smanjimo djelovanje parazitarnih faktora. I neki statisti ki postupci, kao ato su analiza varijance i analiza kovarijance, omoguuju statisti ku kontrolu ostalih faktora u eksperimentu (Mu~i, 1986.). IZVORI POGRE`AKA `to se ti e subjekata istra~ivanja kao parazitarni faktori mogu se javiti predznanje, opa mentalna sposobnost, spol, dob, marljivost u enika, introvertiranost i ekstrovertiranost i socijalno podrijetlo u enika. No naa uzorak je usklaen ato se ti e predznanja, ope mentalne sposobnosti, spola i dobi. Marljivost u enika, introvertiranost i ekstrovertiranost i socijalno podrijetlo u enika nisu uzeti u obzir tijekom izbora uzorka i ekvivalencija grupa, tako da ti faktori i dalje mogu biti izvori pogreaaka (Mu~i, 1986.). Smatramo, da ti izvori pogreaaka nee zna ajno utjecati na rezultate naaeg istra~ivanja. Od izvora pogreaaka do kojih dolazi izmeu grupa, va~no je istai, da su usklaeni uvjeti u prostorijama (zra nost, osvjetljenje, broj u enika, veli ina) kod svih grupa. Sve grupe radile u isto doba dana, a ato se ti e dana u tjednu i rednog broja sata postojale su manje razlike, ali jednom u korist jedne, a drugi puta u korist druge grupe, tako da mo~emo rei da ne bi trebao postojati zna ajan utjecaj ovih faktora. U vezi s nastavnicama koje su sudjelovale u eksperimentu pokuaalo se meusobnim sudjelovanjem u pripremi materijala za oba tipa nastave maksimalnom suradnjom i usklaivanjem parazitski faktor svesti na minimum. Izvor pogreaaka zbog mjesta ili vremena ponavljanja eksperimenta u naaem je istra~ivanju izbjegnut je jer se ono provodi kontinuirano samo u jednoj akoli za potrebe ovog rada. DEFINIRANJE I IZRADA MJERNIH INSTRUMENATA Rad na pedagoakoj dokumentaciji Za prikupljanje podataka smo, ako je to ikako bilo mogue, koristili pedagoaku dokumentacija (dosje u enika). Tako smo nastojali da na in prikupljanja podataka bude ato je manje mogue optruzivan za ispitanike. Uvidom u pedagoaku dokumentaciju doali smo do podataka o spolu, dobi i ocjeni iz biologije u 7. razredu osnovne akole. Instrumenti za inicijalno ispitivanje predznanja Inicijalno ispitivanje predznanja prije provedbe samog eksperimenta trebalo nam je za ujedna avanje uzorka dviju eksperimentalnih skupina. Za to inicijalno ispitivanje predznanja koristili smo ve postojee zadatke objektivnog tipa koji se primjenjuju u osnovnoj akoli, u sedmom razredu, kad se obrauju sadr~aji sli ni onima koji su obuhvaeni naaim eksperimentom. S obzirom na svrhu ovog testiranja, sam instrument nije dodatno usklaivan. Tijekom testiranja u u ionici su bile obje nastavnice koje sudjeluju u provoenju istra~ivanja. Ispitanicima su dane kratke upute o izgledu i na inu ispunjavanja testa. Test se sastoji od 30 zadataka od kojih je 14 zadataka viaestrukog izbora, 10 zadataka nadopunjavanja, 4 zadatka dvo lanog izbora i 2 zadatka usporeivanja i sparivanja. Ukupan broj bodova je 30. U enici su test rjeaavali u jednom akolskom satu, bez posebne najave i priprema za test, jer njime smo ~eljeli utvrditi njihovo prethodno znanje o protoktistima. Instrumenti za ispitivanje usvojenosti znanja Provedena su dva finalna mjerenja, jedno neposredno nakon obrade gradiva izabrane cjeline carstvo protoktista, a drugo s odgodom od 3 mjeseca. Za oba kontrolna mjerenja koriste se instrumenti velike podudarnosti tzv. paralelne ili ekvivalentne forme istog instrumenta. Upotreba takvih instrumenata nu~na je i tijekom koriatenja u razredu kako bi se izbjegle mogunosti prepisivanja tijekom provedbe samog testiranja, ali i za kontrolno testiranje kako uspjeanost rjeaavanja testa ne bi bilo posljedica ponovnog koriatenja istog testa. Te instrumente bilo je potrebno izraditi za ovo istra~ivanje. S obzirom na to da ne postoje standardizirani testovi, mjerne karakteristike pripremljenih zadataka objektivnog tipa ispitali smo tijekom preliminarnih istra~ivanja dijelom na u enicima akove ke Gimnazije tijekom 2004./2005. godine, a dijelom na u enicima druge akole (Gimnazija Fran Galovi iz Koprivnice) kako bi se barem do odreene mjere provelo ba~darenje. Pri izradi ovih instrumenata vodilo se ra una o podudaranju s nastavnim programom i kurikulomom koji propisuje MZOS. U prvoj fazi izrade testa nije bilo teako odrediti sadr~aje koje e on obuhvatiti jer se radilo isklju ivo o sadr~ajima koji su obraeni u okviru eksperimenta tj. U nastavnoj cjelina Protisti (Ba i i drugi, 2003.). Posebna pozornost u izradi ovog instrumenta posveena je izboru tipova pitanja. Kako smo kod definiranja kompetencija koje ~elimo mjeriti naveli va~nost razli itih nivoa znanja prema Bloomovoj taksonomiji, tako je i kod izrade ovog instrumenta bilo va~no da on sadr~i pitanja kojima se upravo sve navedene kompetencije mogu mjeriti. Tako je nakon prve eliminacije pitanja sastavljen test koji je kao sonda~ni oblik primijenjen na u enicima treih razreda. Nakon dobivenih rezultata i analize svakog pojedinog zadatka prema relativnoj te~ini i diskriminacijskoj vrijednosti sastavljen je test koji je joa jednom ispitan na u enicima drugih razreda tijekom preliminarnog istra~ivanja, a nakon dodatnih korekcija, na u enicima druge akole. U prvom dijelu instrumenta nalaze se pitanja dosjeanja u kojima su u enicima ponueni odgovori dok je druga skupina zadataka tipa nadopunjavanja. U obje skupine tra~i se poznavanje i prisjeanje informacija na razini interpretacije. Trea skupina zadataka kroz razvrastavanje i povezivanje tra~i i razumijevanje sadr~aja. U etvrtu skupinu spadaju pitanja u kojima uz slikovni materijal u enici moraju povezati, razvrstati, razjasniti pojmove ato zahtijeva daljnji stupanj znanja (primjena i analiza). Posljednja dva zadatka postavljena su kao problemski zadaci u kojima u enici moraju imati vlastite ideje i na temelju nau enog zaklju iti, procijeniti situaciju i na taj na in pokazati najviai stupanj znanja. Iako je jasno da se ne radi o pravim testovima zbog jednostavnije terminologije u ostatku rada za ove instrumente koristi se izraz testovi. Da bi test imao ~eljene karakteristike, njegova konstrukcija dogaa se u nekoliko faza koje obuhvaaju odabir i sastavljanje pitanja ili zadataka i provjeru njihovih karakteristika na skupinama ispitanika. Dio takve provjere zadataka je analiza estica kojom se utvruje te~ina zadataka, vjerojatnost odabiranja distraktora umjesto ispravnog odgovora u zadacima viaestrukog izbora, faktorska struktura testa i sli no. Da bi se mogao koristiti kao mjerni instrument, test mora imati sljedee karakteristike: pouzdanost, valjanost, objektivnost, osjetljivost i ba~darenost. Objektivnost testa je karakteristika koja omoguava nezavisnost testovnih rezultata od pristranosti ispitiva a i njihove subjektivnosti. Ukoliko je test objektivan, rezultati u testu bit e potpuno jednaki bez obzira na to tko ocjenjuje ili primjenjuje test. Dakle, postoje to no utvreni na ini bodovanja testa kao i uvjeti primjene testa. Osjetljivost testa je karakteristika testa da razlikuje ispitanike prema sposobnosti koju mjeri. `to je test osjetljiviji, mogue je finije meusobno razlikovanje ispitanika na temelju rezultata koje posti~u u testu. Ba~darenost testa zna i da su testovni rezultati usporedivi s normama, odnosno da je mogue odrediti kakav je rezultat, u odnosu na populaciju, pojedinac postigao u testu. Pouzdanost je osobina testa da u ponovljenim mjerenjima daje iste ili sli ne rezultate. `to je pouzdanost vea, vea je nezavisnost testa od nesistematskih izvora pogreaaka. Mjera pouzdanosti testa je koeficijent pouzdanosti koji se izra unava kao omjer varijance pravog rezultata i varijance pogreake. Dobiva se koreliranjem testa sa samim sobom (test-retest metoda) ili izra unavanjem korelacija meu paralelnim formama istog testa (metoda ekvivalentnih formi). Pouzdanost tipa unutarnje konzistencije koja pokazuje meusobnu konzistentnost dijelova testa mo~e se odrediti metodom raspolavljanja testa (split-half metoda) ili preko interkorelacija meu esticama. Osim o testu, pouzdanost ovisi i o uvjetima testiranja. Tako, na primjer, nerazumijevanje testovnih uputa ili frustriranost ispitanika smanjuju pouzdanost testa. Pouzdanost smo odredili slaganjem parnih i neparnih pitanja tijekom preliminarnog istra~ivanja (min.0,8 ili 0,9) (Mu~i 1999.). Prema formulaciji pitanja, tj. odgovora razli itost ocjenjiva a je smanjena na minimum. Kod provoenja ba~darenja odreivana je te~ina pojedinih pitanja i tako usklaen broj te~ih, srednjih i lakih pitanja. Te~ina pitanja odreuje se nakon sonda~ne primjene testa tako da se ukupni broj to nih odgovora podijeli s brojem ispitanika na testu. Optimalna teakoa pitanja (MCQ) izra una se iz formule P=0,5+0,5(1/n). Openito se pitanja ispod 0,3 smatraju preteakim, a iznad 0,7 prelaganim. No, postoje razlike ovisno o tipu pitanja. Tako za pitanja dvo lanog izbora optimalna teakoa je 0,75, a raspon od 0,65 do 0,85. Za pitanja s tri distraktora najbolja MCQ je 0,67, s etiri distraktor 0,63, a s pet distraktora je MCQ 0,60. No, i prelagana pitanja imaju svoje opravdanje ako ih stavimo na sam po etak testa iz psiholoakih razloga. Indeks diskriminacijske vrijednosti pojedina nih pitanja ra una se tako da se ispitanici(X) podijele u dvije skupine tzv.  loaa donja treina (27%) i  dobra gornja treina (27%). Za svako pitanje prebroji se broj to nih odgovora u loaoj i u dobroj skupini i izra una se indeks prema formuli: Diskriminativnost = 2(D-L)/X Pitanje je bolje ato je diskriminativnost vea. Izvrsna pitanja imaju diskriminativnost iznad 0,35, dobra su do 0,25, izmeu 0,25 i 0,15 su joa prihvatljiva, a ona ispod 0,1 treba izbaciti i test ponovno vrednovati bez njih. Drugi na in za mjerenje diskriminativnosti je izra unavanje koeficijenta biserijalne korelacije (PBCC ili poin biserial correlatio coefficiente). Tako dobijemo korelaciju u estalosti to nog odgovora na neko pitanje i ukupnog rezultata ispitanika. Zbog toga ato uzimamo u obzir sve rezultate ukupnog broja ispitanika, ovaj je pokazatelj bolji od jednostavnog omjera diskriminativnosti (www.carnet.hr/referalni/obrazovni/spzit/pismni/teorija/analize). Ba~darenje se mo~e provesti i na temelju centila i decila ili prema  standardiziranom odstupanju gdje se radi o udaljenosti pojedinog rezultata od aritmeti ke sredine reprezentativnog uzorka ispitanika u jedinicama standardne devijacije (Milas 2005., Mu~i1986.). Test je istovremeno proveden kod svih razreda koji sudjeluju u istra~ivanju kako bi se izbjeglo djelovanje parazitarnog faktora izmjene pitanja meu ispitanicima. U tome je sudjelovao vei broj nastavnika koji su dobili jednake upute za ispitanike, kratko im je obrazlo~en izgled i na in rjeaavanja testa. U enicima je na raspolaganju bilo vrijeme jednog akolskog sata. Ankete za u enike o grupnom radu Anketa kojom ~elimo ispitati stavove (predkoncepte) u enika prema grupnom radu u nastavi prije provedbe instrumenta provodi se sa svim u enicima akole koji su u naaem slu aju prigodni uzorak. Prema tipovima tvrdnji naaa anketa je sli na skali sudova u kojoj je veina tvrdnji napisana tako da od u enika tra~i da se s odreenom tvrdnjom suglasi na ponuenoj petodijelnoj Likertovoj skali pri emu 1 ozna ava potpuno neslaganje, a 5 potpuno slaganje s ponuenom tvrdnjom. Tvrdnje se odnose na korisnost oblika nastave (frontalni ili grupni rad). U zadnja tri pitanja tvrdnje su oblikovane na druga iji na in. Sva pitanja u anketi bila su zatvorenog tipa ato omoguuje lakau obradu i interpretaciju rezultata. Pri izradi ovog instrumenta neka su pitanja formulirana tako da usporeivanjem odgovora mo~emo otkriti dosljednost (ili nedosljednost) odgovora ispitanika. Istovjetni mjerni instrument primijenit e se ponovno samo kako bi se provjerili koliko je sustavno provoenje grupnog rada pridonijelo promjeni stavova i mialjenja u enika. U ovom slu aju grupa u kojoj se nije radilo grupnim radom slu~i kao kontrola u punom smislu rije i kako bi se vidjelo je li i kod njih, unato  neprovoenju ovakvog oblika nastave, doalo do promjene stava zbog nekog faktora koji nismo uzeli u obzir. Kako je kratkoa bitan uvjet uspjeanosti ankete, vodili smo ra una o njezinoj duljini i na inu ispunjavanja tako da ne zahtijeva viae od desetak minuta za ispunjavanje. Iako se kod anketiranja naj eae koriste anonimne ankete kako bi se na taj na in pokuaali izbjei neiskreni odgovori, no kako smo u naaem slu aju ~eljeli povui korelacije s drugim instrumentima, za dio ispitanika koji su ujedno i ispitanici u eksperimentu, anketa nije bila anonimna, dok su ostali u enici anketu ispunjavali anonimno. Velik utjecaj na iskrenost ispitanika u anketi mogla je dati dobra komunikacija i povjerenje ispitanika prema ispitiva ima. Ravenove progresivne matrice Pomou standardiziranih progresivnih Ravenovih matrica dobili smo podatak o sposobnostima u enika ato nam je bio jedan od va~nijih kriterija u ekvivalenciji grupa za uzorak u eksperimentu. Samo istra~ivanje, kao i analizu dobivenih rezultata, provodi psiholog. Testiranje je provedeno tijekom mjeseca listopada 2005. godine. U tu svrhu ispitanici su podijeljeni u manje skupine i testirani su u istom prostoru i to u vrijeme 1. i 2. sata poslijepodnevne smjene. Za Ravenove matrice odlu ili smo se nakon konzultacija s psiholozima. Prema njihovom iskustvu ovaj se test esto primjenjuje u praksi i u razli itim istra~ivanjima pa je tako mogue usporeivati rezultate. Osim toga, test je neverbalan i time isklju uje potrebu za bilo kakvim akolskim znanjima u njegovom rjeaavanju. Joa jedna od njegovih prednosti je brzina provoenja s obzirom na to da se standardno provodi s vremenskim ograni enjem od 20 minuta za ispitanike. Takoer, vrlo je jednostavan za ispravljanje i za interpretaciju rezultata tako da je potrebno puno manje vremena za njegovu obradu za razliku od nekih drugih testova. Osim toga dovoljno je osjetljiv za potrebe ovog istra~ivanja. Anketa za nastavnike o primjeni grupnog rada u nastavi biologije i stavovima nastavnika o grupnom radu Kako bismo utvrdili koliko je grupni rad u nastavi biologije prisutan u hrvatskim srednjim akolama pripremili smo i anketu za nastavnike biologije. Na taj na in stekli smo uvid koliko se ovaj oblik rada koristi u nastavi biologije u srednjim akolama, kakav je stav nastavnika prema njemu i koliko se oni sami smatraju kompetentnim i osposobljenim za njegovo provoenje. Anketu smo proveli tijekom prvog polugodiata akolske godine 2005/2006. na uzorku profesora biologije u srednjim akolama. Uzorak je izabran kao prigodan jer su uklju eni profesori koji su prisustvovali seminarima iz biologije tijekom tog razdoblja kao i na aktivu profesora Vara~dinske, Meimurske i Koprivni ko- kri~eva ke ~upanije. Ukupni uzorak je 70 profesora. Anketa je kratka i od ispitanika zahtjeva vrlo malo vremena. Sastoji se od devet pitanja iji su odgovori ponueni u obliku petodjelne skale Likertovog tipa gdje 1 ozna ava uope ne ili slabo, a 5 potpuno ili odli no. Posljednja dva pitanja u anketi otvorenog su tipa tako da nastavnici sami mogu navesti ato smatraju najveim prednostima i nedostacima ove metode rada. PROVOENJE ISTRA}IVANJA Faze i vremenik istra~ivanja: Preliminarno istra~ivanje provedeno je tijekom akolske godine 2004./2005. Po etak istra~ivanja: rujan, 2005. godine podjela razreda u grupe (rujan, 2005.) informiranje u enika o istra~ivanju (rujan, 2005.) provoenje inicijalnog testiranja (rujan, 2005.) anketiranje u enika obje skupine o oblicima rada u nastavi biologije (rujan, 2005.) analiza pedagoake dokumentacije (listopad, 2005.) testiranje psihologa Ravenovim matricama (listopad, 2005.) provoenje nastave prema usklaenim pripremama u obje skupine ( listopad i studeni 2005.) kontrolno testiranje (K1), studeni, 2005. ponovno anketiranje eksperimentalne skupine (sije anj, 2006.) nastavak rada u razredima neovisno o ciljevima istra~ivanja kontrolno testiranje (K2) , o~ujak, 2006. anketiranje profesora ( listopad, 2005.). Preliminarno istra~ivanje Tijekom akolske godine 2004./2005. proveli smo preliminarno istra~ivanje grupnog rada u etiri druga i tri etvrta razreda akove ke Gimnazije. Pokusna primjena eksperimentalnih materijala provedena je i u Gimnaziji Fran Galovi u Koprivnici. To nam je omoguilo uvid u mogue poteakoe tijekom samog provoenja istra~ivanja kao i lakau pripremu instrumenata za istra~ivanje koje je provedeno 2005./2006. godine. Izmeu ostalog uo eno je da za uspjeano provoenje grupnog rada nastava nu~no mora biti organizirana u blok satima kako bi bilo dovoljno vremena, ne samo za obradu materijala, ve i za izlaganja grupa i zaklju ak svake teme. U preliminarnom istra~ivanju u enike smo prvo pripremili za grupni rad kroz radionice u 4 nastavna sata. U enici su podijeljeni u grupe i to tako da je nastavnik za svaku grupu odredio jednog lana. Taj lan bio je prema mialjenju nastavnika jedan od najboljih u enika u razredu tako da je svaka grupa imala barem po jednog takvog u enika. Ostali lanovi izvukli su broj svoje grupe slu ajnim izborom. Grupe formirane na taj na in zajedno su radile tijekom cijele akolske godine 2004./2005. Prvi zadatak formiranih grupa bilo je raspraviti o svojim dosadaanjim iskustvima u grupnom radu. Na kraju rasprave svaka grupa pripremila je svoj materijal za izlaganje u obliku postera uz koji je ostalim u enicima obrazlo~ila svoja stajaliata o prednostima i nedostacima koje o ekuju od grupnog rada u nastavi na temelju svojih dosadaanjih iskustava. Na osnovi izraenih postera i izlaganja u enika u sva etiri razreda mogli smo uo iti veliku podudarnost u njihovim odgovorima ato upuuje na dosadaanja vrlo sli na iskustva s grupnim radom u nastavi. Od prednosti u enici su uglavnom isticali bolju atmosferu na satu, veu slobodu dok je jedan od glavnih nedostataka bio nedovoljan anga~man svih u enika, nerazumijevanje gradiva, buka na satu. Na kraju akolske godine razgovorom s u enicima ponovno su dobiveni njihovi osvrti na grupni rad. Pri tome se mo~e uo iti da je njihov stav izmijenjen i da je vei dio u enika zadovoljniji grupnim radom. U po etku preliminarnog istra~ivanja grupe su radile na diferenciranim zadacima i na kraju je svaka grupa iznosila svoje izvjeae o razli itim zadacima. U drugom polugodiatu radilo se s identi nim zadacima za sve grupe. Razgovarajui s u enicima zaklju ili smo kako im viae odgovara rad s istovrsnim zadacima kod svih grupa. U enici su na taj na in kao grupa dovedeni u odreeni oblik natjecanja i bili zadovoljniji usvojenim znanjem. Kod diferenciranih zadataka u enici su se izjasnili da su bili previae optereeni vlastitim zadatkom tako da nisu dovoljno pa~nje obraali na izlaganja drugih skupina pa su esto bili u situaciji da dio gradiva nije bio dovoljno dobro obraen u akoli i stoga su to morali samostalno nadoknaivati radom kod kue. Iz tog razloga u daljnjem istra~ivanju koristili smo rad s istovrsnim zadacima za sve grupe. Tijekom preliminarnog istra~ivanja 2004./2005. akolske godine pripremili smo veinu mjernih instrumenata za kasnije istra~ivanje. Iako je prvotno bilo zamialjeno istra~ivanje provesti i na u enicima etvrtih razreda, nakon preliminarnog istra~ivanja, a i na osnovu rezultata ankete o grupnom radu Rui R., uo ena je izuzetno mala zainteresiranost u enika etvrtog razreda. Oni na neki na in smatraju da je njihovo srednjoakolsko obrazovanje pri kraju i nisu zainteresirani za nove oblike rada. Zbog svega navedenog smatram da istra~ivanje na takvoj skupini u enika ne bi dalo valjane rezultate o grupnom obliku rada. Kona ni eksperimentalni rad zapo eo je u rujnu 2005. godine, a zavraen je u o~ujku 2006. godine zadnjim kontrolnim testom. Aktivnosti tijekom provoenja istra~ivanja Na po eku nastavne godine 2005./2006. u enici drugih razreda informirani su o tome da e sudjelovati u pedagoakom istra~ivanju o oblicima rada u nastavi biologije. U enici i roditelji upoznati su da e tijekom godine nekoliko puta biti testirani i anketirani u cilju prikupljanja podataka za to istra~ivanje. S ostalim detaljima i ciljevima istra~ivanja nisu upoznati kako to ne bi utjecalo na tijek i rezultate istra~ivanja. Podjela u grupe U prvoj fazi istra~ivanja slu ajnim odabirom drugih razreda podijelili smo u enike u dvije skupine. U obje skupine nastavu su izvodile dvije nastavnice. U enicima nisu posebno obrazlagane ove podjele jer su nastavu i dalje normalno provodile nastavnice koje i ina e rade u tim razredima. Testiranje sposobnosti Nakon toga psiholog provodi testiranje sposobnosti u enika standardiziranim Ravenovim progresivnim matricama kako bi se kasnije mogao uskladiti uzorak. Testove je primjenjivao psiholog u skladu s propisima struke kako bi se zadovoljili svi eti ki kriteriji. S testiranjem su upoznati i roditelji. Rezultati ovih testova poznati su isklju ivo psihologu i pojedina no u enicima koji su izrazili ~elju za tim. Koriatenje pedagoake dokumentacije Dio potrebnih podataka za usklaivanje uzorka dobiven je iz pedagoake dokumentacije u enika, a to su podaci o dobi, spolu i ocjenama iz biologije. Ispitivanja predznanja Ispitivanje predznanja u enika takoer je izvedeno prije po etka eksperimenta. Za to su koriateni postojei zadaci objektivnog tipa koji se provode u osnovnoj akoli kao kontrolni zadaci za sedmi razred. Testiranje je provedeno u svim razredima istovremeno. Stoga su to no napisane upute koje su prije samog testiranja svim razredima pro itane na jednak na in. U tom dijelu u istra~ivanju je pomoglo nekoliko kolega koji su pripremljeni za ovo testiranje. Ovakav na in testiranja primijenjen je kako bi se izbjegla izmjena informacija meu u enicima o sadr~aju testa. Svi do sada navedeni parametri koriateni su kasnije za usklaivanje uzorka eksperimentalne grupe i kontrolne grupe standardnog tretmana. Anketno istra~ivanje u enika Tijekom listopada provedeno je i anketno istra~ivanje anketiranjem u enika o njihovim stavovima i o ekivanjima od grupnog rada. Osim u enika koji ine uzorak, anketirani su i svi ostali u enici akole, ukupno 800 u enika od prvog do etvrtog razreda gimnazije. Anketiranje je provelo dvoje nastavnika tijekom rujna i listopada na satovima razredne zajednice u svim razredima. Anketno istra~ivanje nastavnika biologije Anketiranje nastavnika biologije u srednjim akolama proveli smo na nekoliko razli itih na ina. Dio ispitanika anketiran je u Osijeku u listopadu 2005. godine, tijekom odr~avanja seminara u organizaciji Zavoda za akolstvo. Drugi dio anketiranja proveden je na aktivu nastavnika Meimurske, Vara~dinske i Koprivni ko-kri~eva ke ~upanije takoer po etkom listopada 2005., dok je dio nastavnika u istom razdoblju anketiran preko e-maila. Eksperiment s usporednim skupinama U listopadu smo zapo eli s provoenjm eksperimenta po modelu s dvije paralelne skupine od kojih je svaka nositelj svog eksperimentalnog faktora. Simultano se radi s obje grupe ispitanika kroz ukupno 12 nastavnih sati u kojima se prema unaprijed odreenoj formi i redoslijedu obrauju sadr~aji cjeline o protistima. U eksperimentalnoj skupini radi se grupnim radom, dok u kontrolnoj grupi standardnog tretmana koristimo tradicionalnu nastavu s prete~ito frontalnim oblikom rada. Predava i u razredima nisu mijenjani pa tako i u eksperimentalnoj i u kontrolnoj skupini rade iste dvije nastavnice. Nastavnice su uskladile metodi ki i sadr~ajno pripreme prema kojima se provodi rad u obje skupine. Kako rad u skupinama zahtijeva pripremljenost u enika za takav oblik nastave, u razredima koji pripadaju eksperimentalnoj skupini u tijeku mjeseca listopada obavljene su pripreme za taj oblik rada, ali na drugim sadr~ajima kako bi u enici znali ato se od njih zahtijeva. Neposredno nakon obrade nastavne cjeline, u mjesecu studenom, obavljeno je prvo kontrolno testiranje koje je u enicima na jednak na in i u isto vrijeme najavljeno. Drugo testiranje obavljeno je po etkom o~ujka istodobno za sve u enike i to bez posebne najave. Za oba kontrolna mjerenja koriateni su instrumenti velike podudarnosti tzv. paralelne ili ekvivalentne forme istog instrumenta. Oba su testiranja takoer izvedena u isto vrijeme za sve u enike obje skupine. Nastavnici koji su bili prisutni na testiranju prethodno su pou eni za davanje jednakih uputa. U o~ujku, nakon testiranja, ponovno je provedena i anketa obiju skupina u enika nakon ega je napravljena analiza svih prikupljenih podataka (statisti ka obrada podataka, kvalitativna, kvantitativna i kauzalna analiza). REALIZACIJA NASTAVE Kao dio sadr~aja iz nastavnog programa drugog razreda gimnazije na kojem je provodeno istra~ivanje izabrana je cjelina  Protoktisti . Kontrolirana nastava u sklopu istra~ivanja praena je ukupno 12 sati i to tijekom mjeseca listopada i studenog 2005. godine. Sadr~aji i pojmovi koji su obraeni u obje skupine nisu se razlikovali jer su ih dvije nastavnice koje sudjeluju u istra~ivanju unaprijed uskladile. U razredima koji su odreeni za kontrolnu skupinu od po etka nastavne godine 2005./2006 provoena je tradicionalna nastava. Pod tradicionalnom nastavom podrazumijevamo uobi ajenu nastavu bez dodatnih usmjeravanja i intervencija. U takvoj nastvi prevladava frontalni oblik rada. Nastava je organiziranana u dva pojedina na sata tijekom tjedna i provoena je tijekom aest tjedana u listopadu i studenom. U obradi sadr~aja koristi se izlaganje nastavnika i voeni razgovor s u enicima. Nastavnica demonstrira sve prakti ne radove koji su predvieni. U prilogu se nalaze pripreme za obraene nastavne jedinice u sklopu istra~ivanja. U eksperimentalnoj skupini prije samog istra~ivanja i obrade sadr~aja cjeline  Protoktisti provedene su pripreme u enika za grupni rad. Nakon toga tijekom listopada i studenog u enici su u grupnom radu obradili ovu cjelinu. Nastava je zbog grupnog rada provoena u blok satima (90 minuta) kako bi se stigle provesti sve potrebne faze u radu grupa (od pripreme do evaluacije). Nastava je takoer trajala aest tjedana tijekom listopada i studenog 2005. godine. U radu u grupama vodilo se ra una i o fizi kom rasporedu klupa i u enika. Zadaci za u enika oblikovani su tako da poti u suradnju u enika. Pripreme i dio koriatenog materijala nalaze se u prilogu. Rezultati USKLAIVANJE UZORKA Za usklaivanje uzorka koristili smo podatke prikupljene inicijalnim testom i Ravenovim progresivnim matricama. Ocjene u enika iz osnovne akole nisu se posebno obraivale zbog toga ato su gotovo svi u enici imali odli nu ocjenu. Inicijalni testovi ispravljeni su i bodovani, te ocjenjeni, a nakon toga se dalje u obradi koristila ocjena iz testa. Kod Ravenovih matrica u enici su prema obradi podataka koju je proveo psiholog razvrstani u nekoliko kategorija: visoko iznadprosje ni (1), iznadprosje ni (2), razina boljeg prosjeka (3), prosje ni (4) i razina slabijeg prosjeka (5). Nijedan od ispitivanih u enika nije imao rezultat ispod slabijeg prosjeka, ato je i za o ekivati s obzirom da se radi o u enicima gimnazije. Zanimljiv je podatak da prema aritmeti koj sredini svih rezultata Ravenovih progresivnih matrica u enici obiju skupina koje sudjeluju u eksperimentu pripadaju kategoriji boljeg prosjeka. Obrada podataka statisti kim metodama i t-testom za inicijalni test i Ravenove progresivne matrice ni u jednom elementu statisti ke obrade nije pokazala statisti ki zna ajne razlike izmeu kontrolne i eksperimentalne skupine u enika (tablica 2.4.1.1. i 2.4.1.2.). Zbog toga su za sve kasnije analize koriatene cijele skupine, tj. rezultati svih u enika koji su sudjelovali u svim fazama istra~ivanja. Kod inicijalnog testa neato je vea varijanca uzorka i raspon podataka kod kontrolne skupine, ali to nije utjecalo na statisti ku vjerojatnost uzorka. Kod rezultata sposobnosti u enika prema Ravenovim progresivnim matricama, razlike meu skupinama su joa manje. Tablica 2.4.1.1. Rezultati analize eksperimentalne (E) i kontrolne (K) skupine u inicijalnom testu i Ravenovim progresivnim matricama  Tablica 2.4.1.2. Rezultati t-testa za obje skupine u inicijalnom testu i Ravenovim progresivnim matricama  ANALIZA PRVOG KONTROLNOG TESTA Da bismo odgovorili na pitanje kakav je odnos uspjeha u enika koji su u nastavi koristili klasi an frontalni rad i u enika koji su radili u grupama proveli smo analizu rezultata testa K1. Testovi su ispravljeni i ocijenjeni prema klasi noj skali za ocjenjivanje i u daljnjoj analizi koristili smo te ocjene. Prosje na ocjena u enika eksperimentalne skupine na prvom kontrolnom testu iznosi 3,08, dok je za kontrolnu skupinu 3,03. Iako postoji mala razlika u toj prosje noj ocjeni meu skupinama, statisti ka je analiza pokazala da nema statisti ki zna ajne razlike izmeu rezultata u enika eksperimentalne i kontrolne skupine na prvom kontrolnom testu (tablica 2.4.2.1. i 2.4.2.2.). Tablica 2.4.2.1. Rezultati analize E i K skupine u kontrolnom testu K1  Tablica 2.4.2.2. Rezultati t-testa (usporedba 2 uzorka s pretpostavkom razli itih varijanci) za obje skupine u kontrolnom testu K1   Grafikon 2.4.2.1. Prikaz ocjena eksperimentalne skupine na testu K1  Grafikon 2.4.2.2. Prikaz ocjena kontrolne skupine na testu K1 Mo~emo uo iti manje razlike u raspodjeli pojedinih ocjena u enika ato je vidljivo na grafikonima 2.4.2.1. i 2.4.2.2. U eksperimentalnoj skupini manji je broj ekstremnijih rezultata (negativnih i odli nih ocjena), dok kontrolna grupa ima upravo idealnu raspodjelu ato je prikazano i na grafikonu 2.4.2.3. u obliku Gaussove krivulje.  Grafikon 2.4.2.3. Usporedba rezultata E i K skupine na testu K1 prema postotku pojedine ocjene S obzirom da je test K1 konstruiran tako da razlikujemo skupine pitanja koje od u enika zahtijevaju razli ite razine znanja, zanimljivi su rezultati pojedina ne usporedbe pojedinih odgovora. Prvi dio testa (od 1. do 19. pitanja) tra~i od u enika neato ni~u razinu znanja, tj. prepoznavanje to nih odgovora i reprodukciju injenica. Za razliku od toga drugi dio testa (od 20. do 24. pitanja) formiran je tako da tra~i razumijevanje, povezivanje i primjenu znanja u slikovnim ili problemskim zadacima. Statisti ka obrada podataka o uspjeanosti u rjeaavanju pojedinih pitanja kod obje skupine (E i K) pokazala je zanimljive i statisti ki zna ajne razlike kod nekoliko pitanja (tablice 2.4.2.3. i 2.4.2.4.). To su pitanja 7., 9. i 11. iz prvog dijela teksta i 21., 22. i 23. pitanje iz drugog dijela. U 7., 9. i 11. pitanju, tj. u pitanjima reprodukcije znanja, bolji su rezultati u enika kontrolne skupine koji su radili frontalnim oblikom rada u nastavi. U tablici 2.4.2.3. vidljivo je da t-test za sva navedena pitanja pokazuje vrijednosti vee od kriti nih, a iz aritmeti ke sredine vidljiva je razlika u korist kontrolne skupine. Aritmeti ka sredina kontrolne skupine manja je jer smo to ne odgovore ozna ili brojem 1, a neto ne brojem 3. Odnos omjera to nih odgovora prema pojedinim pitanjima mo~e se dobro vidjeti i iz grafikona koji slijede za svako pitanje iz testa (od 2.4.2.4. do 2.4.2.9.). U 21., 22. i 23. pitanju iz drugog dijela testa, koji tra~i razumijevanje i primjenu znanja, statisti ki zna ajno su bolji rezultati u enika eksperimentalne skupine koja je u obradi nastavnih sadr~aja koristila grupni oblik rada. U svim ostalim pitanjima postoje male razlike u uspjeanosti u korist eksperimentalne skupine, ali nije utvrena statisti ki zna ajna razlika. Tablica 2.4.2.3. Prikaz rezultata t-testa (uz pretpostavku razli itih varijanci) za pitanja iz prvog dijela testa K1: 7., 9. i 11. 7. PITANJE9. PITANJE11. PITANJEEKEKEKAritmeti ka sredina1,94621,58212,26881,65671,61291,2761 Varijanca1,00790,83160,93780,88880,52240,3066 t Stat2,78934,73423,7877P(T<=t) one-tail0,00292,1107E-060,0001t Critical one-tail1,65311,65271,6543P(T<=t) two-tail0,00580,00000,0002t Critical two-tail1,97291,97221,9746 Tablica 2.4.2.4. Prikaz rezultata t-testa (uz pretpostavku razli itih varijanci) za pitanja iz drugog dijela testa K1: od 20. do 24. 20. PITANJE21. PITANJE22. PITANJE23. PITANJE24. PITANJEKEKEKEKEKEAritmeti ka sredina1,63441,73131,53761,69401,46241,63431,53761,69401,96772,0597Varijanca0,49530,69420,31650,43950,42520,51940,31650,43950,70550,6731t Stat-0,9457-1,9131-1,8709-2,5236-0,8190P(T<=t) one-tail0,17270,02850,03140,00620,2069t Critical one-tail1,65191,65191,65211,65281,6527P(T<=t) two-tail0,34540,05710,06270,01240,4138t Critical two-tail1,97101,97101,97131,97231,9722  Grafikon 2.4.2.4. Usporedba rezultata eksperimentalne skupine na testu K1 od 1. do 8. pitanja  Grafikon 2.4.2.5. Usporedba rezultata kontrolne skupine na testu K1 od 1. do 8. pitanja  Grafikon 2.4.2.6. Usporedba rezultata eksperimentalne skupine na testu K1 od 9. do 17. pitanja  Grafikon 2.4.2.7. Usporedba rezultata kontrolne skupine na testu K1 od 9. do 17. pitanja  Grafikon 2.4.2.8. Usporedba rezultata eksperimentalne skupine na testu K1 od 18. do 24. pitanja  Grafikon 2.4.2.9. Usporedba rezultata kontrolne skupine na testu K1 od 18. do 24. pitanja Iz grafikona 2.4.2.10. dobro se mo~e uo iti razlika u postignuima eksperimentalne i kontrolne skupine u pet statisti ki najzna ajnijih pitanja. Samo pitanja iz drugog dijela testa u kojem se tra~i primjena znanja i razumijevanje pokazuje bolji rezultat kod eksperimentalne skupine.  Grafikon 2.4.2.10. Usporedba odgovora 7., 9., 11., 21. i 23. iz testa K1 za E i K skupinu  Grafikon 2.4.2.11. Usporedba odgovora 20., 21., 22., 23. i 24. iz testa K1 za E i K skupinu Usporedbom svih pitanja iz drugog dijela testa vidljivo je da u ovoj grupi pitanja ni u jednom pitanju kontrolna skupina nije postigla bolje rezultate od eksperimentalne skupine. Ipak, statisti ki zna ajna razlika u korist eksperimentalne skupine zabilje~ena je samo u tri pitanja. To se mo~e dobro uo iti i iz linijskog grafikona 4.2.2.12. koji usporeuje sva pitanja iz testa K1 za obje skupine.  Grafikon 2.4.2.12. Postotak to nih odgovora po pitanjima u testu K1 za E i K skupinu ANALIZA DRUGOG KONTROLNOG TESTA Rezultati drugog kontrolnog testa koji je proveden u o~ujku 2006. godine, tj. etiri mjeseca nakon obrade gradiva i to bez prethodne najave, trebao je pokazati postoje li razlike u usvojenosti sadr~aja ovisno o obliku rada primijenjenog u nastavi. Testovi K2 su ispravljeni i ocjenjeni prema klasi noj skali za ocijenjivanje jednako kao i testovi K1, a u daljnjoj analizi koristili smo ocjene. Prosje na ocjena u enika eksperimentalne skupine na testu K2 je 3,022, dok je kod u enika kontrolne skupine 2,799. Vidljiva je neato vea razlika u prosje noj ocjeni na K2 testu u odnosu na test K1 u korist u enika eksperimentalne skupine. Analiza varijance pokazuje da su rezultati u enika eksperimentalne skupine homogeniji od rezultata kontrolne grupe, no analiza t-testom pokazuje da razlika izmeu prosje ne ocjene u enika kontrolne i eksperimentalne skupine nije statisti ki zna ajna (tablice 2.4.3.1. i 2.4.3.2.). Tablica 2.4.3.1. Rezultati statisti ke analize E i K skupine u kontrolnom testu K2  Tablica 2.4.3.2. Rezultati t-testa za obje skupine u u kontrolnom testu K2  Iz grafikona 2.4.3.1. i 2.4.3.2. koji prikazuju udio pojedinih ocjena u enika na testu K2 mo~e se vidjeti da je broj slabijih ocjena neato viai u kontrolnoj skupini, 16% negativnih i 20% dovoljnih ocjena, dok je u eksperimentalnoj skupini 10% nedovoljnih i 15% dovoljnih ocjena. No, u statisti kom smislu ta razlika se nije pokazala zna ajnom.  Grafikon 2.4.3.1. Prikaz ocjena eksperimentalne skupine na testu K2  Grafikon 2.4.3.2. Prikaz ocjena kontrolne skupine na testu K2  Grafikon 2.4.3.3. Usporedba rezultata E i K skupine na testu K2 prema postotku pojedine ocjene Kad dobivene rezultate prika~emo na linijskom grafi kom prikazu (grafikon 2.4.3.3.) jasno je vidljiva sli nost rezultata u obje skupine jer se krivulje gotovo preklapaju. U obje skupine uo ava se karakteristi an oblik Gaussove krivulje u raspodjeli ocjena s najveim udjelom srednjih ocjena. Iako u ukupnim rezultatima testa K2 izmeu kontrolne i eksperimentalne skupine nije utvrena statisti ki zna ajna razlika, zanimljivo je da postoje statisti ki zna ajne razlike izmeu pojedinih pitanja. Posebno je zna ajno ato kod testa K2 (kao i kod testa K1) razlikujemo skupine pitanja koja od u enika zahtijevaju razli ite razine znanja. Prvi dio testa ine pitanja od 1. do 17., u kojima se od u enika tra~i prepoznavanje to nih odgovora i reprodukcija injenica, dok se u drugom dijelu testa, od 18. do 22. pitanja, tra~i razumijevanje, povezivanje i primjena znanja u slikovnim ili problemskim zadacima. Pri obradi rezultata statisti ki zna ajna razlika u uspjeanosti odgovaranja pokazala se kod samo nekoliko pitanja. Rije  je o pitanjima pod brojevima 6., 12., 15. i 17. iz prvog dijela testa te pitanjima 18., 19., 20. i 22. iz drugog dijela (tablica 2.4.3.3.). Tablica 2.4.3.3. Prikaz rezultata t-testa (uz pretpostavku razli itih varijanci) za pitanja 6., 12., 15., 17., 18., 19., 20. i 22. iz testa K2  Rezultati u enika kontrolne skupine statisti ki su zna ajno bolji kod pitanja broj 6 iz prvog dijela testa. U svim ostalim pitanjima iz prvog dijela, u kojima se pokazala statisti ki zna ajna razlika, ona ide u korist u enika eksperimentalne skupine gdje je primjenjivan grupni oblik rada. To su 12., 15. i 17. pitanje. Iz drugog dijela testa statisti ki zna ajna razlika pokazala se u 18.,19., 20. i 22. pitanju. Najmanja statisti ka razlika vidljiva je kod pitanja broj 20 i to je jedino pitanje iz drugog dijela u kojem su se rezultati kontrolne grupe pokazali boljima od rezultata u enika eksperimentalne grupe. U svim ostalim pitanjima u testu postoje male razlike u uspjeanosti (ato je vidljivo iz grafikona od 2.4.3.4. do 2.4.3.9.), ali razlika nije i statisti ki zna ajna. Va~no je napomenuti da su ovi pojedina ni rezultati va~an pokazatelj razlike izmeu eksperimentalne i kontrolne grupe jer nepostojanje razlike u ukupnom rezultatu mo~e biti i posljedica nejednolike raspodjele bodova s obzirom na tip pitanja u testu K2. Vei broj bodova nose pitanja koja tra~e ni~u razinu znanja ato bi moglo utjecati na opi rezultat u enika na testu i to u korist u enika koji su radili frontalnim radom. U buduim istra~ivanjima valjalo bi kod konstrukcije mjernih instrumenata o tome voditi viae ra una.  Grafikon 2.4.3.4. Usporedba rezultata E skupine na testu K2 od 1. do 8. pitanja  Grafikon 2.4.3.5. Usporedba rezultata K skupine na testu K2 od 1. do 8. pitanja  Grafikon 2.4.3.6. Usporedba rezultata E skupine na testu K2 od 9. do 17. pitanja  Grafikon 2.4.3.7. Usporedba rezultata K skupine na testu K2 od 9. do 17. pitanja  Grafikon 2.4.3.8. Usporedba rezultata E skupine na testu K2 od 18. do 22. pitanja  Grafikon 2.4.3.9. Usporedba rezultata K skupine na testu K2 od 18. do 22. pitanja Na grafikonu 2.4.3.10. prikazana je usporedba osam pitanja kod kojih je utvrena statisti ki zna ajna razlika u postignuima eksperimentalne i kontrolne skupine. Gotovo u svim prikazanim pitanjima mo~e se uo iti bolji rezultat eksperimentalne skupine za razliku od testa K2 (grfikon 2.4.3.11.).  EMBED Excel.Chart.8 \s  Grafikon 2.4.3.10. Usporedba odgovora 6., 12., 15., 17., 18., 19., 20. i 22. iz testa K2 za E i K skupinu  Grafikon 2.4.3.11. Postotak to nih odgovora po pitanjima u testu K2 za E i K skupinu USPOREDBA USPJEHA U ENIKA OBIJU SKUPINA NA PRVOM I DRUGOM KONTROLNOM TESTU Usporeujemo li rezultate koje su u enici eksperimentalne skupine postigli na testovima K1 i K2 mo~e se uo iti slabiji rezultat na testu K2, ato je i za o ekivati s obzirom da je test pisan gotovo etiri mjeseca nakon obrade gradiva i to bez najave, kako ne bi bilo ciljanog ponavljanja gradiva. Iako je trend pada uspjeha vidljiv i kod kontrolne skupine zanimljivo je uo iti da je on vei, nego kod eksperimentalne skupine. Usporedba obje skupine prema ocjenama vidljiva je iz grafikona 2.4.4.1.  Grafikon 2.4.4.1. Usporedba uspjeha prema ocjenama na testovima K1 i K2 za eksperimentalnu i kontrolnu skupinu Tablica 2.4.4.1. Rezultati t-testa za testove K1 i K2 u eksperimentalnoj skupini  Tablica 2.4.4.2. Rezultati t-testa za testove K1 i K2 u kontrolnoj skupini  Iako je uo ena razlika u prosje noj ocjeni skupina na prvom i drugom kontrolnom testu, posebno u kontrolnoj skupini gdje bilje~imo ni~u prosje nu ocjenu, t-test pokazuje da je razlika ipak malo ispod kriti ne vrijednosti pa nije statisti ki zna ajna (tablica 2.4.4.1. i 2.4.4.2.). Linijski grafikon 2.4.4.2. za eksperimentalnu skupinu prikazuje pravilniju Gaussovu krivulju za drugi test. U odnosu na prvi grafikon vidi se vei skok sredianjih ocjena, mali pad vrlo dobrih, ali se ne bilje~i pad odli nih ocjena, ato se mo~e zamijetiti kod rezultata kontrolne skupine u grafikonu 2.4.4.2.  Grafikon 2.4.4.2. Usporedba uspjeha prema ocjenama na testovima K1 i K2 za eksperimentalnu skupinu  Grafikon 2.4.4.3. Usporedba uspjeha prema ocjenama na testovima K1 i K2 za kontrolnu skupinu Nakon analize uspjeha obiju skupina na testu sposobnosti, inicijalnom testu te oba kontrolna testa koristili smo Pearsonove koeficijente kako bismo utvrdili postoji li meusobna ovisnost rezultata meu ovim testovima u obje skupine. Rezultati prikazani u tablici 2.4.4.3. pokazuju da kod eksperimentalne i kontrolne skupine vea ocjena na test K1 utje e na veu ocjenu na testu K2, dok se samo kod kontrolne skupine pokazala pozitivna veza i izmeu ocjene na inicijalnom testu i ocjene na prvom kontrolnom testu K1. Kod eksperimentalne skupine dobiveni rezultat jeE vrlo blizu grani ne vrijednosti, ali nije statisti ki zna ajan da bismo mogli zaklju iti o postojanju meuovisnosti ovih testova. Tablica 2.4.4.3. Usporedba testova Pearsonovim koeficijentima korelacije (grani na vrijednost 0,254)   USPOREDBA USPJEHA NAJBOLJIH U ENIKA OBIJU SKUPINA NA PRVOM I DRUGOM KONTROLNOM TESTU Analizirali smo i rezultate najboljih u enika koji prema Ravenovim progresivnim matricama pripadaju razini visoko iznadprosje nih i usporedili njihove rezultate u obje skupine. Rezultati su prikazani u tablicama 2.4.5.1. i 2.4.5.2. Tablica 2.4.5.1. Rezultati u enika s visoko iznadprosje nim sposobnostima na inicijalnom testu i oba kontrolna testa  Tablica 2.4.5.2. Statisti ki rezultati u enika s visoko iznadprosje nim sposobnostima na inicijalnom testu i oba kontrolna testa  Tablica 2.4.5.3. Prikaz rezultata t-testa (usporedba dva uzorka s pretpostavkom razli itih varijanci) u enika E i K skupine s visoko iznadprosje nim sposobnostima na oba kontrolna testa  Kod najboljih u enika (visoko iznadprosje ni prema Ravenovim progresivnim matricama) prosje na ocjena u eksperimentalnoj grupi je konstantna, neato su vee oscilacije podataka i razlika u rezultatu testova, ali nema statisti ki zna ajne razlike izmeu testova K1 i K2. Za razliku od toga, u kontrolnoj skupini zna ajno opada prosje na ocjena i razlika u raspodjeli ocjena na testu K1 i K2 je statisti ki zna ajna, iako uz ni~u razinu zna ajnosti, ato je vidljivo iz rezultata t-testa (s pretpostavkom razli itih varijanci) u tablici 2.4.5.3. USPOREDBA USPJEHA NAJSLABIJIH U ENIKA OBJE SKUPINE NA PRVOM I DRUGOM KONTROLNOM TESTU Analizirali smo i rezultate najslabijih u enika koji prema Ravenovim progresivnim matricama pripadaju razinU slabijeg prosjeka i usporedili njihove rezultate u obje skupine. Rezultati su prikazani u tablicama 2.4.6.1. i 2.4.6.2. Tablica 2.4.6.1. Rezultati u enika slabijeg prosjeka prema sposobnostima na inicijalnom testu i oba kontrolna testa  Tablica 2.4.6.2. Rezultati statisti ke obrade u enika slabijeg prosjeka prema sposobnostima na inicijalnom testu i oba kontrolna testa za kontrolnu skupinu  Tablica 2.4.6.3. Rezultati statisti ke obrade u enika slabijeg prosjeka prema sposobnostima na inicijalnom testu i oba kontrolna testa za eksperimentalnu skupinu  Tablica 2.4.6.4. Prikaz rezultata t-testa (usporedba dva uzorka s pretpostavkom razli itih varijanci) u enika slabijeg prosjeka iz E i K skupine na oba kontrolna testa  Kod eksperimentalne skupine prosje na ocjena najslabijih u enika (razina slabijeg prosjeka prema Ravenovim progresivnim matricama) na testu K2 je porasla, iako statisti ka obrada pokazuje da taj rast nije statisti ki zna ajan. Za razliku od toga, kod u enika slabijeg prosjeka u kontrolnoj skupini srednja ocjena na testu K2 pada. USPOREDBA USPJEHA U ENIKA PREMA SPOLU U obradi podataka prikupljenih ovim istra~ivanjem obratili smo pozornost i na usporedbu rezultata prema spolu u enika. Ni u jednom dijelu rezultata nije se pokazala statisti ki zna ajna razlika prema spolu. Posebno nas je zanimalo postoji li razlika izmeu u enika i u enica u grupnom radu pa su stoga dobiveni podaci i rezultat t-testa za kontrolne testove K1 i K2 prikazani u tablici 2.4.7.1. Iz t-testa vidljivo je da ni ovdje nema statisti ki zna ajne razlike meu rezultatima ovisno o spolu. Tablica 2.4.7.1. Prikaz rezultata t-testa na testu K1 i K2 za u enice i u enike eksperimentalne skupine  ANALIZA ANKETE U ENIKA I USPOREDBA ANKETE PRIJE I NAKON EKSPERIMENTA Analizom ankete u enika eksperimentalne skupine (prije i nakon provoenja eksperimenta) i kontrolne skupine nije utvrena statisti ki zna ajna razlika. No, zanimljiva je ukupna analiza parova pitanja o grupnom i frontalnom radu. Rezultati po pojedinim pitanjima i skupinama prikazani su u tablicama od 2.4.8.1. do 2.4.8.4. U tablici 2.4.8.1. mo~emo pratiti odnos tri para pitanja. U prvom paru pitanja frontalni rad ocIjenjen je viaom ocjenom kao onaj koji viae poma~e u razumijevanju sadr~aja iz biologije i to kod svih skupina pitanja. U drugoj tvrdnji koji tip rada viae poti e razmialjanje razlika izmeu pitanja joa je manja i oba na ina rada ocIjenjena su podjednako dobro, a isto takva je situacija kod treeg para tvrdnji o tome koji na in rada povezuje znanja i iskustva. Tablica 2.4.8.1. Prikaz rezultata ankete u enika za pitanja od 1. do 6. prema prosje nim ocjenama koje su pojedine tvrdnje dobile  Tablica 2.4.8.2. prikazuje rezultate sljedea tri para tvrdnji iz ankete u enika. U tvrdnjama 7. i 8. (koji tip rada olakaava razjaanjavanje nejasnoa) frontalni rad ocIjenjen je bolje i to u svim skupinama u enika. Ista je situacija i s tvrdnjom o tome koji tip rada omoguuje uspjeanije u enje (9., 10.), ponovno je kod svih skupina kao uspjeaniji procijenjen frontalni rad. No, u treem paru tvrdnji vidljiva je upravo suprotna situacija kod svih skupina. Radilo se o tvrdnji (11., 12.) koja ozna ava koji je na in rada u enicima zabavniji. U svim grupama je zabavnijim ocijenjen grupni na in rada. Tablica 2.4.8.2. Prikaz rezultata ankete u enika za pitanja od 7. do 12. prema prosje nim ocjenama koje su pojedine tvrdnje dobile  Tablica 2.4.8.3. prikazuje rezultate sljedea tri para tvrdnji iz ankete u enika. Kod sva tri para tvrdnji ovog puta viai je rezultat za grupni rad. U prvom paru tvrdnji (13. i 14. ) procijenjuje se gdje je vea samostalnost u enika na satu. U sve tri skupine u enici procjenjuju da veu slobodu u radu i samostalnost imaju pri grupnom radu. U drugom paru procjenjuje se gdje je vei anga~man u enika i ponovno je u svim skupinama prednost dana grupnom radu, a u treem paru tvrdnji u enici smatraju da grupni rad viae doprinosi meusobnom zbli~avanju u enika u odnosu na frontalni rad. Tablica 2.4.8.3. Prikaz rezultata ankete u enika za pitanja od 13. do 18. prema prosje nim ocjenama koje su pojedine tvrdnje dobile  U tablici 2.4.8.4. prikazuje rezultate jednog para tvrdnji i dva nezavisna pitanja. U paru tvrdnji (19. i 20. ) procjenjuje se koji oblik rada viae doprinosi meusobnom zbli~avanju u enika i profesora. Sve skupine u enika procjenjuju da je to viae frontalni rad. S 21. tvrdnjom koja govori o tome kako aktivno sudjelovanje na satu doprinosi boljem svladavanju sadr~aja iz biologije sla~u se podjednako u enici svih skupina. Prosje na ocjena na 22. tvrdnju za sve je skupine negdje izmeu odgovora da bi ~eljeli veu zastupljenost grupnog rada u nastavi i neodlu nosti izmeu ponuenih opcija. Tablica 2.4.8.4. Prikaz rezultata ankete u enika za pitanja od 19. do 22. prema prosje nim ocjenama koje su pojedine tvrdnje dobile  Tablica 2.4.8.5. Prikaz P(T<=t) two-tail za sva pitanja u anketi u enika   Grafikon 2.4.8.1. Usporedba prosje nih ocjena za pojedine tvrdnje u anketi u enika za sve skupine U 23. pitanju u enicima je ponueno pet razli itih na ina rada u nastavi koje su trebali ocijeniti zasebno. Ponuene tvrdnje su bile: a) nastavnik izla~e, u enici sluaaju; b) nastavnik izla~e, ali pomou videa, ra unala, u enici sluaaju; c) nastavnik izla~e, a onda u enici raspravljaju; d) u enici samostalno svladavaju gradivo uz povremenu pomo nastavnika; e) u enici rade u paru uz povremenu pomo nastavnika; f) u enici rade u grupama uz povremenu pomo nastavnika. Rezultati koje smo dobili prikazani su u tablici 2.4.8.5. za sve skupine u enika. Iz tablice je vidljivo da su u enici prosje no kao najbolji na in nastave ocijenili izlaganje nastavnika, ali uz podraku tehnoloakih pomagala, ra unala, videa i sli no. Takav na in nastave na prvo mjesto stavili su u enici svih skupina. Iako postoje manje razlike u ocjenama izmeu pojedinih skupina one nisu statisti ki zna ajne, ali je i redoslijed koji su u enici izabrali potpuno jednak. Slijedi na in rada kada nastavnik izla~e, a potom u enici raspravljaju, a nakon toga grupni rad. Iza grupnog rada rangirali su nastavnikovo izlaganje uz sluaanje u enika, zatim rad u paru i na kraju, najslabiju ocjenu je dobio na in rada u kojem u enici samostalno rade uz povremenu pomo nastavnika. Tablica 2.4.8.5. Prikaz rezultata ankete u enika za 23. pitanje prema prosje nim ocjenama koje su pojedine tvrdnje dobile  U 24. pitanju u enicima su ponuene etiri razli ite tvrdnje o doprinosu oblika rada u nastavi, a u enici su morali odabrati koji od dva na ina rada, grupni ili frontalni, viae odgovara tvrdnji. Kod prve tvrdnje (Na akolskom satu biologije bolje i pa~ljivije pratim predmet) veina u enika procijenila je da je to to nije za frontalni rad. No, mo~e se zamijetiti da se mialjenje djelomice promijenilo nakon provoenja grupnog rada u sklopu ovog istra~ivanja kod eksperimentalne skupine. U enici su takoer u veini procijenili da i kod druge tvrdnje (Na akolskom satu viae nau im) to vrijedi za frontalni na in rada. I kod ove tvrdnje vidljiv je pomak prema grupnom radu u anketi nakon istra~ivanja kod u enika eksperimentalne skupine. Kao model koji im viae omoguuje da lutaju mislima, u enici su procijenili grupni rad, kao i kod etvrte tvrdnje (Drugi me ometaju u praenju predmeta) gdje su takoer procijenili da se to eae dogaa pri grupnom radu. Odnos odgovora pojedinih skupina prikazan je i grafi ki na grafikonima od 2.4.8.2. do 2.4.8.5. Tablica 2.4.8.6. Prikaz rezultata ankete u enika za pitanja od 24. prema prosje nim ocjenama koje su pojedine tvrdnje dobile   Grafikon 2.4.8.2. Prikaz odgovora iz ankete svih u enika - koji model rada viae doprinosi da na akolskom satu biologije bolje i pa~ljivije pratim predmet  Grafikon 2.4.8.3. Prikaz odgovora iz ankete svih u enika - koji model rada viae doprinosi da na akolskom satu viae nau im  Grafikon 2.4.8.4. Prikaz odgovora iz ankete svih u enika - koji model rada omoguuje da viae lutaju mislima  Grafikon 2.4.8.5. Prikaz odgovora iz ankete svih u enika - kod kojeg modela rada me drugi ometaju u praenju predmeta Rezultati odgovora na dva preostala pitanja prikazani su u tablici 2.4.8.7., a nakon toga slijedi i grafi ki prikaz svakog pitanja zasebno. Tablica 2.4.8.7. Prikaz rezultata ankete u enika za 25. i 26. pitanje prema prosje nim ocjenama koje su pojedine tvrdnje dobile  U 25. tvrdnji iz ankete u enici su morali procijeniti kako se osjeaju na nastavi kada se kao model rada koristi grupni rad. Ponueni odgovori su bili: mnogo ugodnije, ugodnije, podjednako, neugodnije i mnogo neugodnije. Veina u enika ocijenila je da se u oba oblika nastave osjea podjednako ugodno ili ugodnije. Iako razlike nisu statisti ki zna ajne, uo ava se trend rasta odgovora kod grupe u enika koja je anketirana i nakon provedenog grupnog rada u sklopu ovog istra~ivanja ato je i vidljivo iz grafikona 2.4.8.6.  Grafikon 2.4.8.6. Prikaz odgovora iz ankete svih u enika kod kojeg modela rada me drugi ometaju u praenju predmeta U 26. tvrdnji iz ankete u enici su morali procijeniti koliko je prema njihovu iskustvu grupni rad prisutan u nastavi. Ponueni odgovori bili su: vrlo esto, esto, ponekad, rijetko i vrlo rijetko. Veina u enika ocijenila je da je grupni rad prisutan u nastavi ponekad, zatim slijedi odgovor rijetko. Pregled rezultata po skupinama prikazan je grafikonom 2.4.8.7.  Grafikon 2.4.8.7. Prikaz odgovora iz ankete svih u enika - kod kojeg modela rada me drugi ometaju u praenju predmeta KORELACIJE IZMEU REZULTATA KONTROLNIH TESTOVA I ANKETE U ENIKA Statisti kom obradom napravljena je analiza Pearsonove koeficijenata korelacije (grani na vrijednost 0,254) koja pokazuje pozitivnu vezu ocjene na testu K1 s ocjenom na testu K2. Takoer se uo ava veza izmeu pozitivnog odgovora na pitanje broj 13 i bolje ocjene na testu K1. Pitanje broj 13 odnosi se na stav da grupni rad omoguuje veu slobodu samostalnog odlu ivanja na nastavnom satu. Pozitivniji stav na pitanja 11, 13, 22 i 25 povla i i pozitivniji odnos prema tvrdnji u pitanju broj 9. Tvrdnja broj 9 zna i da ti u enici smatraju da im grupni rad omoguuje uspjeanije u enje. Prema pitanjima 11, 13, 22 i 25 to zna i da se radi o u enicima koji grupni rad smatraju zabavnim na inom rada koji im omoguuje samostalno odlu ivanje o na inu rada na satu, stoga procjenjuju da bi eae trebao biti zastupljen u nastavi biologije i da se na takvim satovima osjeaju ugodinije. Rezultati analize Pearsonovih koeficijenata ukazuju i na pozitivnu korelaciju meu pitanjima 11, 13, 22 i 25. Kod testa K2 nisu zabilje~ene korelacije izmeu uspjeha u enika na tom testu i odgovora u anketi. Iz navedenih podataka moglo bi se rei da je uo ena korelacija izmeu zadovoljstva u enika grupnim radom i njihova uspjeha na testu K1. Tablica 2.4.9.1. Prikaz rezultata analiza Pearsonovih koeficijenata korelacije izmeu testova K1, K2 i pojedinih pitanja iz ankete u enika (za sve u enike)  Ako analiziramo stavove izra~ene u anketi prije i nakon grupnog rada u eksperimentalnoj skupini dobivene su statisti ki zna ajne razlike kod odgovora na pitanja 1, 2, 4, 22, 24.1, 24.2 i 25. Usporedba uzoraka provedena je t-testom. REZULTATI ANALIZE ANKETE PROFESORA Anketom su obuhvaena 72 nastavnika biologije u srednjim akolama iz razli itih krajeva Hrvatske. U tablici je prikazan postotak odgovora na pojedina pitanja. Tablica 2.4.10.1. Prikaz postotaka odgovora na pitanja u anketi o grupnom radu  Prema rezultatima ankete veina anketiranih procjenjuje da grupni rad koriste ponekad. Gotovo istom prosje nom ocjenom procijenili su i svoje zadovoljstvo tim oblikom rada u svojoj nastavnoj praksi, dok procjenjuju da su njihovi u enici ipak neato zadovoljniji od njih. U etvrtoj tvrdnji vrlo su dobro ocijenili djelotvornost grupnog rada u odnosu na frontalni ato se ti e usvajanja znanja svojih u enika, no istovremeno su slabije ocijenili djelotvornost rada u enika u grupnom radu. Kod procjene svoje osposobljenosti za grupni rad veina nastavnika svoju osposobljenost ocjenjuje prili no visokom ocjenom kao vrlo dobro ato je vidljivo i iz grafikona 2.4.10.1.  Grafikon 2.4.10.1. Prikaz odgovora iz ankete profesora o osposobljenosti za grupni rad Odgovori na sedmu tvrdnju poklapaju se s odgovorom na 4. tvrdnju o boljem usvajanju sadr~aja grupnim radom u odnosu na frontalni, a i pokazuju visok stupanj slaganja s tvrdnjom da u enici grupnim radom stje u kvalitetnije znanje. Najviai rezultat dobila je tvrdnja da je grupni rad posebno zna ajan za razvoj socijalnih kompetencija u enika. Rezultate odgovora na 10. i 11. pitanje nije bilo mogue prikazati tabelarno, ali je rezultat vrlo zanimljiv. Veina nastavnika navodi vrlo sli ne prednosti i nedostatke grupnog rada. Tako profesori kao prednosti najviae isti u: u enje socijalnih vjeatina, va~nost odgojnog aspekta, razvoj kreativnosti i samostalnosti u enika, komunikaciju, kompletnije i trajnije usvajanje znanja, zadovoljstvo u enika, u enje timskog rada i odgovornosti u enika za svoj rad, poticanje aktivnijeg odnosa u enika prema radu i lakae usvajanje znanja. Od nedostataka pak se najviae spominje neekonomi nost i vei utroaak vremena, prezahtjevne pripreme za kvalitetan grupni rad, kaos u grupama, nesudjelovanje svih, odnosno uklju ivanje samo nekih pojedinaca, izbjegavanje odgovornosti, problemi u organizaciji zbog potrebe za blok-satom kao i nedostatak materijala i pribora za sve grupe i u enike. Takoer se spominje prevelik broj u enika u razredu za ovaj oblik rada, neozbiljnost u enika zbog do~ivljavanja grupnog rada kao igre, slaba povratna informacija i teakoe kod ocjenjivanja u enika. Neki nastavnici istaknuli su da ovaj na in rada ne odgovara svim u enicima. U pripremi u enika za grupni rad u enici su takoer imali zadatak da u grupama rasprave i na svojim plakatima navedu ato smatraju prednostima i nedostacima grupnog rada s obzirom na vlastita iskustva u tome. Zanimljivo je da se ti podaci uglavnom podudaraju s onim ato navode profesori. Tako su i u enici od prednosti istakli samostalnost u radu, mogunost meusobne komunikacije i kretanja u razredu, zabavniji i lakai rad, mogunost samostalnog odlu ivanja ato i kako napraviti, mogunost izrade plakata i skica. Od nedostataka u enici su naj eae isticali nesudjelovanje svih u radu grupe, nedostatak vremena, ometanje pojedinih u enika, galamu na satu, slabo svladavanje sadr~aja za koje su bili zadu~eni drugi u enici, te~e odvajanje bitnog od nebitnog. Podaci o prosje nim ocjenama za svako pitanje iz ankete profesora prikazane su u tablici 2.4.10.2. Tablica 2.4.10.2. Prosje na ocjena za svako pitanje u anketi profesora  USPOREDBA STAVOVA PROFESORA I U ENIKA O GRUPNOM RADU Tablica 2.4.11.1. Usporedba prosje nih vrijednosti pojedinih odgovora na pitanja u anketi profesora i u enika  Iako podaci iz tablice 2.4.11.1. pokazuju vrlo sli nu prosje nu ocjenu u enika i nastavnika o primjeni grupnog rada u nastavi, zanimljiv podatak mo~e se vidjeti iz analize odgovora jer na pitanje koliko se esto grupni rad koristi u nastavi biologije (pitanje 1. za nastavnike i 26. za u enike) ak oko 60 % nastavnika i u enika izjaanjava se da se grupni rad u nastavi koristi ponekad, ali ak 30% u enika misli da se koristi rijetko. Pitanje o djelotvornosti koriatenja vremena i praenja nastave pokazuje zna ajnu razliku izmeu u enika i nastavnika. Iz usporedbe odgovora nastavnika (5. pitanje) i u enika (pitanje 24.1.) vidljivo je da nastavnici smatraju kako u enici podjednako dobro rade na satu bez obzira na oblik rada, dok u enici smatraju da su pa~ljiviji na satu kad se koristi frontalni, a ne grupni oblik rada. Vrlo sli na razlika mo~e se uo iti i kod usporedbe odgovora na pitanja kada u enici uspjeanije usvajaju sadr~aje koji se obrauju (4. pitanje za nastavnike i 10. pitanje za u enike). Dok nastavnici u veini smatraju da u enici podjednako dobro usvajaju gradivo u oba oblika rada, u enici smatraju da bolje u e pri frontalnom obliku rada u nastavi.  Grafikon 2.4.11.1. Usporedba prosje nih ocjena u enika i profesora u anketi na pet pitanja u kojima je vidljiva razlika Rasprava Osnovni problem naaeg istra~ivanja bio je stje u li u enici grupnim radom u nastavi biologije bolje kompetencije (stjecanje znanja, oblikovanje stavova, razvoj vjeatina i socijalnih kompetencija) nego frontalnim modelom rada. Postojea literatura govori u prilog grupnom radu i njegovoj primjeni u nastavi te nas je zanimalo kakva je stvarna situacija i stavovi u enika i nastavnika o grupnom radu. Iako je uzorak u enika za ovo istra~ivanje ujedna en prema nizu varijabli predznanje, ocjene, spol, dob, sposobnosti, ipak se radi o prili no malim skupinama i nizu dodatnih faktora koje nismo mogli kontrolirati, npr. optereenost drugim predmetima, razli ite nastavnice, osobne situacije u enika i sli no pa dobivene rezultate treba uzeti s rezervom. Istra~ivanjem su obuhvaeni samo u enici drugog razreda gimnazije u istoj akoli, a za uopavanje bilo kakvih zaklju aka istra~ivanje bi trebalo provesti na veem broju akola, s veim brojem u enika razli itih razreda te veim brojem nastavnika. Analiza uspjeha u enika na prvom kontrolnom testu pokazala je da ne postoji statisti ki zna ajna razlika u postignuima u enika kod kojih je u nastavi koriaten grupni ili frontalni oblik rada. Za utvrivanje statisti ke zna ajnosti koristili smo t-test. No, daljnjom analizom podataka uo ili smo postojanje razlika u pojedinim pitanjima izmeu eksperimentalne i kontrolne skupine. Ve na grafi kom prikazu jasna je razlika izmeu pitanja iz prvog dijela testa u korist kontrolne skupine, a u drugom dijelu testa u korist eksperimentalne skupine. Koriatenjem t-testa i izra unom t-vrijednosti za svako pojedino pitanje utvrdili smo da su izmeu nekih pitanja te razlike i statisti ki zna ajne. Tako kod pitanja 7., 9. i 11. iz prvog dijela testa t-vrijednost pokazuje da s velikom vjerojatnoau mo~emo rei da su to niji odgovori u enika kontrolne skupine. Kod svih pitanja iz drugog dijela testa rezultati pokazuju vei uspjeh u enika eksperimentalne skupine,a kod 21., 22 i 23. pitanja to je i statisti ki zna ajna razlika. Negativna t-vrijednost pokazuje obrnutoproporcionalan odnos, tj. statisti ki zna ajnu razliku u korist eksperimentalne skupine u enika. Kako drugi dio testa ini skupina pitanja kod kojih se od u enika tra~i viaa razina znanja, tj. primjena znanja, zaklju ivanje i rjeaavanje problema, taj nas podatak navodi na zaklju ak kako je kvalitativno razina znanja u enika u naaem istra~ivanju bolja kod u enika koji su koristili grupni oblik rada, u odnosu na u enike s kojima se radilo frontalno. Analizom uspjeha u enika na drugom kontrolnom testu pokazalo se da je prosje na ocjena kontrolne skupine ni~a od eksperimentalne, ali unato  toj razlici t-test je pokazao da razlika izmeu skupina ipak nije statisti ki zna ajna, iako je vrlo blizu donje grani ne vrijednosti. Mo~emo uo iti i vei broj negativnih ocjena kod kontrolne skupine ato pokazuje vei pad znanja nego kod eksperimentalne skupine. Daljnjom analizom ipak su utvrene neke statisti ki zna ajne razlike. Ve na grafi kom prikazu uo ljiva je razlika izmeu pojedinih pitanja. Izra unavanjem t-vrijednosti za svako pojedino pitanje utvrdili smo da kod 6., 12., 15. i 17. pitanja iz prvog dijela testa i 18., 19., 20. i 22. pitanja iz drugog dijela testa postoje statisti ki zna ajne razlike. Samo na 6. i 20. pitanju razlika je u korist kontrolne skupine. U 20. pitanju tek s manjom vjerojatnoau mo~emo rei da je ta razlika statisti ki zna ajna dok su kod svih ostalih navedenih pitanja t-vrijednosti negativne ato govori u korist eksperimentalne skupine i to mo~emo tvrditi s veom vjerojatnoau. Iz ove analize ponovno proizlazi da su u enici eksperimentalne skupine bolji od kontrolne, i to u drugom dijelu testa, koji od u enika tra~i viau razinu znanja, tj. primjenu znanja, zaklju ivanje i rjeaavanje problema. S obzirom da je drugi kontrolni test proveden s odgodom od etiri mjeseca od obrade tih sadr~aja i nije posebno najavljivan na neki je na in ispitano i koliko su u enici u tom periodu zaboravili nau eni sadr~aj. Kod usporeivanja kontrolnih testova u obje skupine vidljivo je da je razlika izmeu postignutog uspjeha na testu K1 i K2 manja kod eksperimentalne skupine. Vei pad ocjena, a time i znanja, zabilje~en je kod kontrolne skupine. T-test kod u enika eksperimentalne grupe nije pokazao postojanje statisti ki zna ajne razlike u odnosu na prvi test. Kod eksperimentalne skupine na drugom testu smanjio se broj negativnih ocjena, a broj odli nih ostao je isti. Pad uspjeha kod ove skupine zabilje~en je kod dovoljnih i vrlo dobrih ocjena, a rast kod dobrih. Iako je kod kontrolne skupine vidljiv slabiji rezultat na drugom kontrolnom testu u odnosu na prvi test t-vrijednost se ipak nalazi neato ispod donje grani ne vrijednosti, stoga za ovu razliku ne mo~emo rei da je statisti ki zna ajna. Kod ove skupine broj negativnih ocjena ostao je isti, ali se smanjio broj vrlo dobrih i odli nih ocjena. Rast je zabilje~en kod dovoljnih i dobrih ocjena. Na osnovu ovih podataka mo~emo zaklju iti da su razlike u zadr~avanju podataka koje su u enici usvojili fronatalnim i grupnim na inom rada nakon etiri mjeseca vidljive, ali nisu statisti ki zna ajne. Usporedba uspjeha kontrolne i eksperimentalne skupine na testovima K1 i K2 nije nam dala statisti ki zna ajnu razliku, stoga ne mo~emo tvrditi da je bolji rezultat postigla eksperimentalna grupa. Svakako, nije postigla slabiji. Usporedba testova Pearsonovim koeficijentima korelacije kod obje skupine pokazala je da je u eksperimentalnoj skupini uspjeh u enika na drugom kontrolnom testu u korelaciji s uspjehom na prvom testu, ali da ta korelacija ne postoji prema inicijalnom testu niti prema sposobnostima u enika. Kod kontrolne skupine inicijalni test pak je u korelaciji s uspjehom na prvom kontrolnom testu, a on pokazuje korelaciju s uspjehom u enika na drugom kontrolnom testu. No, ni ovdje nije zabilje~ena korelacija izmeu sposobnosti u enika i ocjene na bilo kojem od provedenih testova. Da bismo ovu tvrdnju mogli s veom sigurnoau izrei bilo bi potrebno provesti novo istra~ivanje u kojem bi se kontrolni testovi ponovili i nakon neato veeg vremenskog odmaka kako bismo mogli s veom sigurnoau iznijeti ovu tvrdnju. Usporeujui rezultate samo visoko iznadprosje nih u enika u obje skupine na svim testovima mo~e se uo iti razlika u ocjenama na prvom i drugom kontrolnom testu kod kontrolne skupine. Primjenom t-testa dokazali smo da je uspjeh ovih u enika na drugom kontrolnom testu statisti ki zna ajno ni~i u odnosu na prvi kontrolni test iako to mo~emo tvrditi s manjom vjerojatnoau. Navedeni podatak mo~e nam ukazivati na to da grupni oblik rada pogoduje visoko iznadprosje nim u enicima da iska~u svoje mogunosti i da znanja koja su na taj na in usvojili te~e zaboravljaju. Sli nu analizu proveli smo i s rezultatima najslabijih u enika koji prema Ravenovim progresivnim matricama pripadaju kategoriji slabijeg prosjeka. U ovom slu aju rezultati kontrolnih testova i kod testa K1 i kod testa K2 bolji su kod u enika eksperimentalne skupine, ali nakon analiza t-testom ta razlika nije se pokazala statisti ki zna ajnom niti unutar dijela u enika eksperimentalne niti unutar dijela u enika kontrolne skupine. Napravili smo i analizu uspjeha u enika prema spolu i t-testom smo pokazali da ni u jednom slu aju ne postoji statisti ki zna ajna razlika izmeu uspjeha u enika i u enica na testovima K1 i K2. Teza kako grupni rad daje jednake rezultate kod u enika obaju spolova, bez obzira na oblik rada koji se koristi u nastavi, potvrena je u ovom istra~ivanju jer ni u jednom slu aju nije zabilje~ena statisti ki zna ajna razlika bilo u stavovima, bilo u uspjehu u enika ovisno o spolu. Analiza ankete pokazala je da u enici obje skupine smatraju da je frontalni rad taj pri kojem e lakae razumjeti gradivo, razjasniti nejasnoe i biti uspjeaniji u u enju. Za grupni rad pak se pokazalo da ga u enici smatraju zabavnijim, da tada imaju veu slobodu na satu, da su tada viae anga~irani na nastavi i da viae pridonosi meusobnom zbli~avanju u enika. U enici smatraju da zbli~avanju u enika i profesora viae doprinosi frontalni oblik rada. Pomalo kontradiktoran rezultat proizlazi iz pitanja u kojem u enici smatraju da aktivno sudjelovanje na satu doprinosi boljem svladavanju sadr~aja iz biologije s obzirom da su svoju aktivnost ocijenili boljom u grupnom radu, a frontalni rad smatraju zaslu~nijim za uspjeanije u enje. U procjenjivanju oblika nastave koji im se viae sviaju zanimljivo je da u enici u svim anketiranim skupinama najbolje ocjenjuju oblike rada u kojima nastavnik izla~e uz pomo videa, ra unala, a u enici sluaaju. Na drugom mjestu kod svih skupina je nastavnikovo izlaganje uz raspravu u enika, a tek na treem (za kontrolnu skupinu tek na etvrom) mjestu je grupni oblik rada. Iz ovih rezultata moglo bi se zaklju iti kako su u enici skloniji onim modelima gdje se od njih ne tra~i preveliko ulaganje vlastitog rada. Vrlo sli ne rezultate pokazale su i sljedee tvrdnje u anketi u kojima u enici kao oblik rada na kojem pa~ljivije prate nastavu i viae nau e procjenjuju frontalni rad, a da u grupnom radu viae lutaju mislima i ometaju jedni druge. `to se ti e subjektivnog osjeaja ugode viae od polovice u enika procjenjuje da se u grupnom radu osjeaju ugodnije nego u frontalnom, onih kojima je neugodnije gotovo i nema. `to se pak ti e prisutnosti grupnog rada u nastavi, u enici procijenjuju da se koristi ponekad ili rijetko. Analizom Pearsonovih koeficijenata korelacije izmeu testova K1 i K2 s anketom u enika pokazalo se da postoji pozitivna korelacija izmeu nekih pitanja u anketi i uspjeha u enika, ali samo kod testa K1. Kod testa K2 nisu utvrene korelacije. Iz pitanja kod kojih se korelacija javlja mo~e se zaklju iti kako u enici koji imaju pozitivan stav i o ekivanja od grupnog rada posti~u bolji uspjeh na testu K1. Taj podatak mo~emo uzeti u obzir kad govorimo o hipotezi - samostalniji rad u enika u grupnom radu pozitivno utje e na stjecanje znanja, oblikovanje stavova, razvoj vjeatina i socijalnih kompetencija. Ovi rezultati idu u prilog hipotezi da samostalniji rad u enika u grupnom radu pozitivno utje e na zadovoljstvo u enika u nastavi biologije, vee zadovoljstvo u enika, motivira ih na bolju uklju enost u rad, ato u kona nici utje e na kvalitetu i trajnost znanja. No, kad je rije  o trajnosti znanja odmak od etiri mjeseca za drugi kontrolni test nije dovoljan da bismo govorili o trajnom znanju, ali ukazuje da bi u buduim istra~ivanjima valjalo ispitati ovu tezu kroz jedno dugotrajnije istra~ivanje. Zanimalo nas je koliko je grupni rad danas stvarno prisutan i kakvi su stavovi samih u itelja prema tom obliku nastave, kao i stavovi u enika. Nastavnici smatraju da se grupni rad u nastavi koristi ponekad, da su njime njihovi u enici zadovoljniji od njih samih i da se njime stje e kvalitetnije znanje te da u enici djelotvornije koriste vrijeme na satu pri grupnom radu. Kao najjasniji u inak grupnog rada svakako su, prema procjeni nastavnika, socijalne kompetencije. Kao nedostaci najviae se spominju: neekonomi nost i vei utroaak vremena, prezahtjevne pripreme za kvalitetan grupni rad, kaos u grupama, nesudjelovanje svih, odnosno uklju ivanje samo nekih pojedinaca, izbjegavanje odgovornosti, problemi u organizaciji zbog potrebe za blok satom kao i nedostatak materijala i pribora za sve grupe i u enike. Takoer se spominje prevelik broj u enika u razredu za ovaj oblik rada, neozbiljnost u enika zbog do~ivljavanja grupnog rada kao igre, slaba povratna informacija i teakoe kod ocjenjivanja u enika. Neki nastavnici istaknuli su da ovaj na in rada ne odgovara svim u enicima. No, iznenaujue dobro nastavnici su procijenili svoju osposobljenost za provoenje grupnog rada ato nije u skladu s postavljenom hipotezom da se grupni rad izmeu ostalog slabo provodi zbog nedovoljne edukacije nastavnika. Na pitanje stje u li u enici grupnim radom u nastavi biologije bolje kompetencije nego frontalnim modelom rada, teako mo~emo sa sigurnoau odgovoriti nakon obrade rezultata naaeg istra~ivanja. Naime, iako ukupni rezultat na testu ne potkrepljuje ovu tezu kako u testu (i K1 i K2) vei broj bodova donose pitanja iz prvog dijela testa, trebalo bi u novom istra~ivanju kontrolni instrument napraviti tako da ova dva dijela testa donose jednak broj bodova kako bismo mogli s veom sigurnoau izrei ocjenu o djelotvornosti dvaju oblika rada na ste ene kompetencije u enika. Kao joa jedan nedostatak ovog istra~ivanja potrebno je napomenuti da, iako su u enici eksperimentalne grupe kroz period od nekoliko sati pripremani za grupni na in rada, taj je period bio kratak i za potpunije rezultate trebala bi i dulja priprema u enika. Takoer je va~no istaknuti da bi istovremeno koriatenje viae grupnog rada i u drugim predmetima sigurno pozitivno djelovalo na rezultate tih u enika jer za grupni rad u enici moraju biti pripremljeni i imati razvijene socijalne vjeatine. Takoer suprotno postavljenoj hipotezi, veina nastavnika smatra da u enici grupnim radom stje u dovoljno znanja odnosno da je ono barem podjednako ili ak i bolje i kvalitetnije od znanja dobivenog frontalnim oblikom rada. Unato  takvim stavovima o znanju u enika, nastavnici nisu previae skloni njegovoj upotrebi u nastavnoj praksi. U sljedeim istra~ivanjima valjalo bi povesti ra una o ovdje uo enim nedostacima jer nije koriaten jednak broj pitanja u testu K1 i K2 u prvom i drugom dijelu testa. Takoer bi bilo va~no provesti potpunije ba~darenje testova prije upotrebe. Kod izrade anketa treba u potpunosti uskladiti pitanja i na in odgovaranja u anketi u enika i profesora. Trebalo bi predvidjeti dulji rok pripreme eksperimentalne skupine u enika za grupni rad, poveati uzorak i obuhvatiti, osim jednog uzrasta i gimnazijalaca, vei broj nastavnika i akola ato naravno zahtijeva vea nov ana sredstva za istra~ivanje. Zaklju ci Kao osnovni problem naaeg istra~ivanja istakli smo pitanje stje u li u enici grupnim radom u nastavi biologije bolje kompetencije nego frontalnim modelom rada. Na osnovi prikupljenih podataka u naaem istra~ivanju mo~emo zaklju iti da utvrena razlika u prosje nim ocjenama ni kod testa K1 ni kod testa K2 statisti ki nije dovoljna da bismo to u potpunosti mogli tvrditi. Ipak, jasno se pokazala statisti ki zna ajna razlika u kvaliteti znanja (prema pojedina nim pitanjima) i na testu K1 i na testu K2 ato ukazuje na potrebu daljnjeg istra~ivanja, posebice kvalitete znanja koje u enici stje u grupnim radom. Nedostatak ovog istra~ivanja su instrumenti kojima smo se koristili. Naime testovi K1 i K2 nisu u potpunosti ba~dareni i ne sadr~e isti broj zadataka u prvom i drugom dijelu testa, iako su ti dijelovi razli iti po tome koju razinu znanja ispituju. Stoga se predla~e da u novom istra~ivanju naglasak bude na mjerenju kvalitete znanja koje u enici stje u pojedinim oblikom rada u nastavi. Analiza testova najboljih u enika pokazala je da takvim u enicima pogoduje grupni oblik rada jer, iako su u eksperimentalnoj skupini u prvom testu postizali jednake rezultate, nakon etiri mjeseca njihovi su rezultati statisti ki zna ajno bolji nego kod u enika kontrolne skupine. Kod slabijih u enika uo ene razlike izmeu skupina u korist eksperimentalne skupine nisu statisti ki zna ajne ni u jednom mjerenju pa stoga nismo potvrdili hipotezu da grupni rad viae pridonosi promjenama kompetencija kod slabijih u enika. `to se pak ti e hipoteze da grupni rad daje jednake rezultate kod u enika obaju spolova mo~emo rei da je to to no jer nismo ni u jednoj analizi uo ili statisti ki zna ajne razlike izmeu spolova u eksperimentalnoj i kontrolnoj skupini. Analiza ankete nastavnika pokazala je da veina anketiranih nastavnika, suprotno postavljenoj hipotezi, smatra da u enici grupnim radom stje u dovoljno znanja i da je ono kvalitetno. Unato  tome nastavnici i dalje nisu previae skloni upotrebi grupnog rada u nastavi biologije, ato je takoer bila hipoteza koja se pokazala to nom. Jedan dio razloga za to mo~e se povezati s nedostacima koje su naveli za grupni rad. Velik dio nastavnika procjenjuje da je grupni rad vremenski neekonomi an i da od njih zahtijeva daleko slo~enije i dugotrajnije pripreme. ini se da se upravo u tim stavovima nastavnika krije razlog zaato grupni rad relativno rijetko primjenjuju. I prema anketi u enika grupni rad primjenjuje se rijetko ili povremeno. Hipoteza po kojoj smo kod uvoenja grupnog rada predvidjeli teakoe s u enicima pokazala se to nom jer smo i u anketi u enika mogli vidjeti da unato  zadovoljstvu grupnim radom, u enici preferiraju oblike nastave u kojima glavnu rije  imaju nastavnici, dok se oni svode na pasivne promatra e ili se, eventualno, uklju uju u rasprave. Analiza Pearsonovih koeficijenata korelacije izmeu testova K1, K2 i pojedinih pitanja iz ankete u enika pokazala je pozitivne korelacije izmeu stavova u enika prema grupnom radu i njihova uspjeha na prvom kontrolnom testu. Na osnovu toga bismo mogli rei da su naae hipoteze da samostalniji rad u enika u grupnom radu pozitivno utje e na stjecanje znanja, oblikovanje stavova, razvoj vjeatina i socijalnih kompetencija, kao i na zadovoljstvo u enika u nastavi biologije i da vee zadovoljstvo u enika motivira na bolju uklju enost u rad (ato u kona nici utje e na kvalitetu i trajnost znanja) time donekle dokazane. No, kako takva korelacija nije jasna i prema drugom kontrolnom testu mo~emo zaklju iti da za potpuni dokaz ovih tvrdnji treba provesti dodatno istra~ivanje. Hipoteza da nastavnici smatraju kako nemaju dovoljne kompetencije za kvalitetno provoenje grupnog rada u nastavi biologije, pokazala se neto nom jer je veina anketiranih nastavnika vrlo visoko ocijenila svoje kompetencije za provoenje grupnog rada. No, zbog velike razlike u iskazanim stavovima i stvarne situacije u nastavi u daljnjem istra~ivanju anketu za nastavnike trebalo bi doraditi i pokuaati provesti na veem uzorku. Naai rezultati ukazuju na nekoliko mogunosti daljnjeg istra~ivanja. Prije svega, istra~ivanje bi valjalo provesti na veem uzorku ato bi omoguilo openitije zaklju ke. `to se ti e izrade instrumenata za mjerenje razine postignua u enika, trebalo bi izraditi instrumente koji bi se to nije ba~darili prije samog istra~ivanja, ali i uskladiti pitanja s obzirom na razinu postignua kako bi se s veom sigurnoau mogla utvrditi razlika u kvaliteti znanja koju u enici stje u primjenom grupnog rada. Rezultati testa koji je proveden s odmakom od etiri mjeseca nakon obrade gradiva ukazuju na moguu razliku u trajnosti znanja s obzirom na koriatenje razli itih oblika rada pa bi to, takoer, trebalo to nije ispitati i to s veim uzorkom, ali i s duljim razmakom izmeu obrade gradiva i ispitivanja razine postignua u enika. S obzirom na uvoenje HNOS-a u osnovne akole, bilo bi zanimljivo vidjeti koliko e ti u enici nakon mnogo eae primjene grupnog rada u nastavi biti za njega pripremljeni i kakva e biti razina njihovih postignua. Iz svega navedenog u naaem istra~ivanju, mo~emo zaklju iti da postoje naznake kako u enici grupnim radom u nastavi biologije stje u bolje kompetencije nego frontalnim radom. Unato  stavu da grupni rad pridonosi boljim kompetencijama u enika nastavnici nisu previae skloni njegovu veem uklju ivanju u nastavu. I kod u enika je prisutna spoznaja o veoj slobodi i zadovoljstvu grupnim radom, ali oni ipak viae vole oblike rada koji tra~e manji anga~man. Prema podacima u enika i nastavnika grupni rad se samo povremeno koristi u nastavi biologije u naaim akolama. Literatura Abrahami, P.C., Chambers, B., Poulsen, C., Kours, Ch., Farrell, M., D Apollonia, S., Positive Social Interdependence and Classroom Climate, Genetic, Social and General Psychology Monographs, 120, 3, 327-346, 1993. Abrahami, P.C., Chambers, B., Poulsen, DeSimone, Ch., D Apollonia, S., Howeden, J., Classroom Connections: Understending and Using Cooperative Learning, Harcourt&Brace, Toronto, 1995. Ajdukovi, M., Grupni pristup u psihosocijalnom radu, Druatvo za psiholoaku pomo, Zagreb, 1997. Andri, Z., Autoindividualizirani rad u nastavi, `kolske novine, Zagreb,1989. Arends, R. I., Laerning to Teach. New York, McGraw-Hill, 1991. Ba i, T., Erben, R., Kraja i, M., Raznolikost ~ivog svijeta, ud~benik za drugi razred gimnazije, `kolska knjiga, Zagreb, str. 30-55., 2003. Bari, N., Oblici rada u nastavi i mogunosti individualizacije, }ivot i akola, br.3-4, str. 137-139, 1980. Beattie, M., New perspects for Teaching Education: Narrative Ways of Knowing Teaching and Teacher Learning, Educational Research, 37, 1, 53-67, 1995.Abrahami, P.C., Chambers,B., Poulsen, DeSimone,Ch., D Apollonia,S., Howeden, J., Classroom Connections: Understending and Using Cooperative Learning, Harcourt&Brace, Toronto, 1995. Borresen, C. R., Success in introductory statistics with small groups, College Teaching, Winter 90, vol. 38 issue 1, p26,3p,1 chart, database: Academic search premier, od 20.1. 2006. Buljubaai-Kuzmanovi, V., Kooperativno u enje u nastavi kao imbenik socijalizacije, Napredak, asopis za pedagogijsku teoriju i praksu, vol. 144 (2003.), br. 4, str.459-473. Bognar, L., Matijevi, M., Didaktika, `kolska knjiga, Zagreb, 2002. Cohen, L., Marion, L., Research methods in education, London, New York, Routledge, 1989. Cooper J., Robinson P., Small-group Instruction in Science, Mathematics, Engineering and Technology (SMET) Disciplines: A Status Report and an Agenda for the Future (URL:  HYPERLINK "http://www.scudh.edu/SOE/cl_network/RTinCL.html od 7.6.2005" http://www.scudh.edu/SOE/cl_network/RTinCL.html od 7.6.2005.) Cota Bekavac, M., Istra~ivanja suradni kog u enja, Napredak, asopis za pedagogijsku teoriju i praksu, vol.143 (2002.), br.1., str.32-40. Damon, W., Peer education: The untapped potential, Journal of Applied Devalopmental Psychology, 5,331-343.,1984. Desfolges, C., Uspjeano u enje i pou avanje: psihologijski pristupi, Bennett, N., U enje kroz grupni rad, Educa, Zagreb, 2001., str.145-158. Dryden, G.,Vos, J., Revolucija u u enju, Zagreb, Educa, 2001. Furlan, I., Psihologija podu avanja, `kolska knjiga, Zagreb, 1990. Furlan, I. ,  HYPERLINK "http://195.29.186.250/cgi-bin/unilib.cgi?form=010000000199990&id=0910521292" Kljai, S.,  HYPERLINK "http://195.29.186.250/cgi-bin/unilib.cgi?form=010000000199990&id=0910703025" Kolesari, V.,  HYPERLINK "http://195.29.186.250/cgi-bin/unilib.cgi?form=010000000199990&id=0910703027" Krizmani, M.,  HYPERLINK "http://195.29.186.250/cgi-bin/unilib.cgi?form=010000000199990&id=0920309116" Szabo, S.,  HYPERLINK "http://195.29.186.250/cgi-bin/unilib.cgi?form=010000000199990&id=0910703035" `verko, B.,  HYPERLINK "http://195.29.186.250/cgi-bin/unilib.cgi?form=010000000199990&id=0910829085" Petz, B., Psihologijski rije nik, Prosvjeta, Zagreb, 1992. Gillies, R. M., Ashman, A. F., The effects of gender and ability on students behaviours and interactions in classroom-based work groups, British Journal of Educational Psychology, 65,211-225, 1995. Gillies,R.,M., Ashman, A.,F., The Effects of Cooperative Learning on Students with Learning Difficulties in the Lower Elementary School, Journal of Special Education, 34(1):19-27, 2000. Gillies, R.M., The effects of cooperative learning on junior high school studens during small group learning, Learning and Instruction,Vol.14,Issue 2,april 2004.,pages 197-213 URL:  HYPERLINK "http://www.sciencedirect.com/science (od 10.3.2005" http://www.sciencedirect.com/science (od 10.3.2005.) Greene, B., Nove paradigme za stvaranje kvalitetne akole, Alinea, Zagreb,1996. Havelka, N., Psiholoake osnove grupnog rada u vaspitanju i obrazovanju, Nau na knjiga, Beograd, 1988. Jelavi, F., Nastavna metoda, Metodika- asopis za teoriju i praksu metodika u predakolskom odgoju, akolskoj i visokoakolskoj izobrazbi, vol. 1, br. 1, 2000., str. 55-61 Jelavi, F., Didakti ke osnove nastave, Naklada Slap, Jastrebarsko, 1995. Johnson, D.W., Johnson,R.T., Toward a cooperative effort:A response to Slavin, Educational Ledership, 48, 80-81, 1989. Johnson, D.W., Johnson,R.T., Cooperative Learning Returns to College, Change,30 (4) 1998.,26-35. Johnson, D. W., Johnson, R. T., Learning Together and Alone; Cooperative and Individualistic Learning, Prentice_Hall Inc., New Yearsey, 1987. Johnson, D. W., Johnson, R. T., Cooperative Learning and Achivement ; v Shlomo Sharan Ed.: Cooperative Learning; Theory and Research; New York, 1990., str.22-37. Johnson, D. W., et. Al: Impact of Group Processing and Achivement in Cooperative Groups, The Journal of Social Psychology,130 (4), Aug.1990., str. 507-516. Johnson, D. W., Johnson, R. T., 1999., Making cooperative learning work, Theory Into Practice, 38, 67. Jovan, H., Timska nastava, Izdava ki centar Rijeka, Rijeka, 1987. Juri, V., U enikovo pitanje u suvremenoj nastavi, `kolska knjiga, Zagreb, 1974. Kagan, S., Cooperative learning, Resources for Teachers, san Juan Capistrano, 1989. Kalmikova, Z. I., Produktivnoe mialenie kak osnova obu aenosti, Moskva,  Pedagogika , 1981. (85, 124) Kamenov, E., Intelektualno vaspitanje kroz igru, Zavod za ud~benike i nastavna sredstva, Beograd, 1983. Klarin, M., Utjecaj rada u malim edukativnim grupama na usvajanje znanja, stavova i neke aspekte samopoimanja, Magistarski rad, Sveu iliate u Zagrebu, Filozofski fakultet; Odsjek za psihologiju, 1998. Klippert, H., Kako uspjeano u iti u timu; zbirka prakti nih primjera, EDUCA, Zagreb, 2001. Koci, LJ. Pedagoaki eksperiment- karakteristike i mogunosti, Beograd, Prosveta i institut za pedagoaka istra~ivanja, 1981.,16. Maloof, J., White, V. K. B., Team study training in the college biology laboratory, Journal of Biological Education, 39 (3), 2005., str 120-124. Matijevi, M., Alternativne akole, Tipex, Zagreb, 2001. Meredith, K. S., Steele, J. L., Temple, C., Cooperative Learning, Reading and Writing for Critical Thinking Project-RWCT. University of Northern Iowa&InternationalReading Associations, 1998. Meyer, E., Die Gruppe im Lehr- und Lernprozess (herausgegeben von Ernst Meyer), Akademische Verlagsgesellschaft am Main, 1970., Meyer, H., Didaktika razredne kvake - rasprave o didaktici, metodici i razvoju akolstva, Educa , Zagreb, 2002. Meyer, H., `to je dobra nastava?, Erudita, Zagreb, 2005. Meyer, E., Grupni oblici rada u nastavi, Pedagoako-knji~evni zbor, Zagreb,1957. Milas, G., Istra~iva ke metode u psihologiji i drugim druatvenim znanostima, Jastrebarsko, Naklada Slap, 2005. Milat, J., Osnove metodologije istra~ivanja, `kolska knjiga, Zagreb,2005. Miljevi-Rii ki R., Miljkovi D., Pavli evi-Frani D., Rijavec M., Vizek-Vidovi V., Vlahovi-`tefi V., Zarevski P., U itelji za u itelje: primjeri provedbe na ela Aktivne/efikasne akole, IEP, Zagreb, 2003., str.5-10. Miljevi-Rii ki, R., Malea, D., Rijavec, M., Odgoj za razvoj, Alinea, Zagreb, 2001. Mu~i, V., Uvod u metodologiju istra~ivanja odgoja i obrazovanja, Educa, Zagreb, 1999. Mu~i, V., Metodologija pedagoakog istra~ivanja, Svjetlost, Sarajevo, 1986. Ornstein, Levin, Fundations of Education, Houghton Mifflin Company, Boston,1989. Peklej, C., Kooperativno u enje, Educa-strukovna revija za podro je varstva, vzgoje i izobra~evanje predaolskih otrok i otrok na razredni stopnji osnovne aole, letnik 1, at.6, 1992., str.427-431. Piral, E., Rafajac, B., Prikaz jedne komparativne studije modela obrazovanja nastavnika osnovne akole kod nas i u Italiji, Zbornik radova Modeli obrazovanja nastavnika , Rijeka, 1990. Poljak, V., Meusobni odnos frontalnog, grupnog i individualnog oblika rada u nastavi, Pedagoaki rad, br. 1-2, Zagreb, 1957. Pranji, M., Didaktika, Golden marketing-Tehni ka knjiga, Zagreb, 2005. Reardon, K.K., Interpersonalna komunikacija, Gdje se misli susreu, Alinea, Zagreb, 1998. Rogers, C. R., Kako postati li nost, Nolit, Beograd,1985. Sadler K.C., The effectiveness of cooperative learning as a(n) instructional strategy to increase biological literacy and academic achievement in a large, non-majors colleg biology class, MSERA conferenc, Chattanooga, 2002. Slavin, R.E., Reasearch on cooperative learning and achievement: What we know, what we need to know, Contemporary Educational Psychology, 21, 43-69, 1995. (URL:  HYPERLINK "http://www.successforall.net/research/ cooplearn.htm" www.successforall.net/research/ cooplearn.htm od 12.12. 2005.). Slavin, R. E., Cooperative learning: Theory, research, and practice. Englewood Cliffs, Nj: Prentice Hall., 1990., (URL:  HYPERLINK "http://www.successforall.net/research/ cooplearn.htm" www.successforall.net/research/ cooplearn.htm od 10. 2. 2006.). Slavin, R.E., When does cooperative learning increase student achievement? Psychological Bulletin, 94; 429-445, 1996., database: Academic search premier, od 20.1. 2006. Springer, L., Stanne, M.E., Donovan, S., Effects of Small-Group Learning on Undrgraduates in Science, Mathematics, Engineering and Technology: A Meta-Analysis, Paper presented at Annual Meeting of the Association for the Stady of Higher Education 22nd, Albuquerque, NM, November 6-9, 1997. (URL:  HYPERLINK "http://web16.epnet.com" http://web16.epnet.com od 10.1.2006.) Scheer, S. D., 1999. Strategies for Teaching Youth Development in the Undergraduate Classroom. College Student Journal, 33 (1): 154-160. Stevanovi, M., Modeli kreativne nastave,Andromeda d.o.o., Rijeka, 2003. `vajcer, V., Grupa kao subjekt obrazovanja (problemi socijalizacije nastave), Matica Hrvatska, Pedagoaka knji~nica, Zagreb, 1964. Terhart, E., Metode pou avanja i u enja, Zagreb, Educa, 2001. URL:  HYPERLINK "http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/spzit/pismni/teorija/analize" www.carnet.hr/referalni/obrazovni/spzit/pismni/teorija/analize Vizek Vidovi,V., Rijavec, M., Vlahovi-`tefi, V., Miljkovi, D., Psihologija obrazovanja, IEP Vern, Zagreb, 2003. Webb, N., Peer interaction and learning in small group, International Journal of Educational Research, 13, 21-39, 1989. Webb, N., Troper, J. D., Fall, R., Constructive activity and Learning in Collaborative Small Groups Journal of Educational Psychology, 87, 3, 406-423, 1995. Webb M. N., Testing a teoretical model of student interaction and learning in small group edit by Hertz-Lazarowitz R., Miller N., Interaction in cooperative groups; the teoretical anatomy of group learning, 1992., str.102- 120. Zvonarevi, M., Socijalna psihologija, `kolska knjiga, Zagreb, 1978. }ivotopis Obrazovanje: Profesor biologije-kemije (Prirodoslovno-matemati ki fakultet u Zagrebu, diplomirala 1990. godine). 2003. godine upisala poslijediplomski znanstveni studij iz Didaktike prirodnih znanosti za stjecanje akademskog stupnja magistar znanosti iz didaktike prirodnih znanosti, usmjerenja biologije, na Fakultetu prirodoslovno-matemati kih znanosti i odgojnih podru ja Sveu iliata u Splitu. Radno iskustvo: Od 1989. profesor biologije i kemije u nekoliko srednjih i osnovnih akola, a od 2001. godine u Gimnaziji u akovcu. Unapreenje u zvanje: Profesor-mentor od 14. lipnja 2002. godine. Dokumenti za napredovanje u zvanje profesora-savjetnika predani su u sije nju 2005. godine. Fakultetsko vijee Prirodoslovno matemati kog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu donijelo je mialjenje o ispunjavanju uvjeta za izbor u nastavno zvanje predava  iz podru ja prirodnih znanosti, polje biologije, za predmet metodika prirode i druatva na Visokoj u iteljskoj akoli u akovcu. Ostala stru na postignua Potpredsjednica Hrvatskog bioloakog druatva - podru~nica akovec od 1999. do 2002. godine. Predsjednica Hrvatskog bioloakog druatva - podru~nica akovec od 2002. godine. lanica Velikog vijea Hrvatskog bioloakog druatva od 2002. godine. Regionalni koordinator meunarodnog programa Eko-akola u Republici Hrvatskoj od 2003. godine za podru je Meimurja. Koautor rada  Heavy metals in fish Barbus barbus L. and Leuciscus idus L. in the Sava river , objavljenog 1991. godine u zborniku  Trace Elements in Man and Animals 7 . Koautor rada  Korelacije razli itih predmeta kroz projektnu nastavu biologije (}. Lukaa, N. Sinkovi, T. Runjak-Dragi) koji sam izlagala u nastavnoj sekciji na Hrvatskom bioloakom kongresu u Zagrebu 2003. godine. Koautor rada  Kartiranje rasprostranjenosti nekih biljnih svojti u Meimurju (}. Lukaa, N. Sinkovi, T. Runjak-Dragi, M Raaan) koji sam izlagala u sekciji floristi ka istra~ivanja na 1.hrvatskom botani kom simpoziju u Zagrebu 2004. godine. Sudjelovala u organizaciji i provedbi seminara za nastavnike biologije u okviru Zavoda za akolstvo u listopadu 2005. godine u Osijeku (radionice  Genetika i informatika ,  Otkrijmo ubojicu i  DNA koktel ). Izlaganje  Primjeri povezivanja i nadopunjavanja sadr~aja biologije i kemije na stru nom skupu nastavnika biologije i kemije u srednjim akolama u `ibeniku 2002. godine. Izlaganje na ~upanijskom aktivu nastavnika biologije Meimurske, Vara~dinske i Koprivni ko Kri~eva ke ~upanije: predstavljanje interaktivnog CD-a  Kukci Entomoloakog muzeja u Vara~dinu (2004. godine). Izlaganje na ~upanijskom aktivu nastavnika biologije Meimurske, Vara~dinske i Koprivni ko kri~eva ke ~upanije: istra~ivanje  Iskustva i primjeri primjene grupnog rada u nastavi biologije (2005. godine). Izlaganje o iskustvima s meunarodnog natjecanja ICYS u Stuttgartu na stru nom skupu voditelja ~upanijskih vijea, mentora i savjetnika biologije u `ibeniku 2006. godine. Jedna od triju autorica knjige: Sinkovi, N., Lukaa, }., Dragi-Runjak, T.; Priru nika za nastavu biologije u II. razredu gimnazije, `k.knjiga, Zagreb, 2003., koja prati ud~benik; Ba i, T. , Erben, R., Kraja i, M., Raznolikost ~ivog svijeta, `k.knjiga, Zagreb, 2003. Autor lanka  Grupni rad u nastavi- zaato, kada i kako u knji~ici  Primjena HNOS-a u osnovnoj akoli , `kolska knjiga, Zagreb, 2006. Recenzent ud~benika, radne bilje~nice i priru nika  Moja priroda 5 - ud~benik iz prirode za 5. razred osnovne akole (Damir Bendelja, Edina Operta, `kolska knjiga, Zagreb, 2005.) lan Dr~avnog povjerenstva za provedbu susreta i natjecanja iz biologije u ak. god. 2002./2003. lan ~irija za podru je Life-Sciences na meunarodnom natjecanju mladih znanstvenika u Stuttgartu (ICYS). Nacionalni koordinator za natjecanje ICYS za biologiju Niz godina lanica ~upanijskih povjerenstava za organizaciju i provedbu ~upanijskih natjecanja iz prirodoslovnog podru ja ( biologija, kemija, ekoloaki kviz  Lijepa naaa ). Mentor radovima iz podru ja biologije koji su predstavljali Hrvatsku na XIII. ICYS natjecanju u Stuttgartu 2006. godine ( Determining aerobic-anaerobic threshold of athletes and non-athletes using Conconi test  osvojena bron ana medalja i  Charting of the Leucojum vernum L. and the Fritillaria meleagris L. and the Myricaria germanica (L.) Desv. .- osvojena srebrna medalja. Mentor ekipi u enika koji su na dr~avnom kvizu Lijepa naaa 2003. i 2004. godine osvojili tree mjesto. Mentor u enicima iji su radovi nagraeni na Dr~avnim susretima i natjecanjima iz biologije 2001., 2002. i 2003. i 2005. godine. Mentor u enicima iji je rad Zaatitimo naae proljetnice dobio priznanja kompanije FORD. Mentor u eni kog projekta u sklopu e-akole (Ribe Mure, aoderica i pritoka) Voditelj niza projekata za rad s nadarenim u enicima Gimnazije u akovcu od 2002. godine (uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i aporta). Sudjelovanje s u enicima na Meunarodnom sajmu ekologije i zdrave hrane u akovcu (2002., 2003. i 2004. godine). Mentor u itelja pripravnika do polaganja stru nog ispita. U suradnji sa stru nom slu~bom akole sudjelovala u nizu istra~ivanja provedenim meu naaim u enicima (strah od odgovaranja, o razli itim oblicima ovisnosti-puaenje, alkoholizam, narkomanija). Sudjelovala u izradi cenzusa bijele rode na podru ju Meimurja za Ornitoloaki zavod HAZU-a za 2000. , 2001. i 2003. godinu. Sudjelovala u izradi dokumenta Zeleni plan djelovanja za grad akovec tijekom 2003., 2004. i 2005. godine. U svrhu stru nog usavraavanja redovito sudjelovala na seminarima u organizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i aporta kao i Zavoda za akolstvo, ali i na drugim stru nim predavanjima. Prisustvovala stru nim predavanjima u organizaciji Hrvatskog bioloakog druatava. Zavraila edukaciju i stekla certifikate DNV-a za Internal Auditors of Environmental Management Systema za normu ISO14000 i HASAP. Zavraila te aj o izradi mentalnih mapa Buzanovog centra u Zagrebu 2005. godine. Sudjelovala na europskom seminaru za u itelje srednjih akola u organizaciji EMBO-a u Heidelbergu u svibnju 2004. i 2005. godine. Sudjelovala na seminaru  Monitoring bioraznolikosti Dr~avnog zavoda za zaatitu prirode u sklopu projekta Life III/CRO-NEN, 2005. godine. U sklopu aktivnosti monitoringa bioraznolikosti sudjelovala sa DZZP u izradi obrazaca za monitoring kockavice, kao i u provoenju monitoringa u Meimurju tijekom 2005. i 2006. godine. Sudjelovala u radu Treeg susreta pedagoga Hrvatske, u Opatiji, u travnju 2005. godine Sudjelovala na seminaru Improvement of Science and Mathematics Teaching Qualiti u Novom Vinodolskom, u travnju 2005. godine. U lokalnom listu  Meimurje , gradskom asopisu  AKO i listu udruge NOBILIS objavila niz lanaka s bioloakim temama (zaatita kockavice, bolesti koje prenose krpelji, sa~eci u eni kih istra~iva kih radova, eko akola,....) lanica radne grupe akovec za izradu zelenog plana djelovanja (Zelena agenda). Prilozi 1. Prilog: Tablica s osnovnim podacima svih u enika kontrolne i eksperimentalne skupine 2. Prilog: Tablica s rezultatima testa K1 3. Prilog: Tablica s rezultatima testa K2 4. Prilog: Tablica s rezultatima odgovora u anketi u enika 5. Prilog: Tablica s rezultatima ankete profesora 6. Prilog: Priprema za nastavu grupnim radom 7. Prilog: Pripreme za tradicionalnu nastavu 8. Prilog: Inicijalni test 9. Prilog: Prvi kontrolni test 10. Prilog: Drugi kontrolni test 11. Prilog: Anketa za u enike 12. Prilog: Anketa za nastavnike Uvod }aklin Lukaa, Akademska postignua u enika i zadovoljstvo grupnim radom u nastavi biologije  PAGE 3 1. Teorijski aspekti socioloakih oblika rada u nastavi biologije }aklin Lukaa, Akademska postignua u enika i zadovoljstvo grupnim radom u nastavi biologije  PAGE 118 2. Empirijski dio istra~ivanja 3. Zaklju ci 4. Literatura 5. }ivotopis 6. Prilozi H~HpNBx"2fZx  2 Dn#|,n#n#n#n#n#n#n#gd 9gd 9gd}gd}|\b~n.:Rh":HJZ^bdfjlnx$&bdJLZFH|h 9h}mHsH h[h}hh}6mHsHh[h}6h/h} h}h}hEcN|~\^*.FLvxv6nrv   ,   0 2 H       46\^ 2j NP.0t  D Z    h]).h.*o h 9h 9h}hEc h/h/ h/h 9h 9h/S2lx"F#*&+,R,,:---P..\//00V11$2z2n#n# n#"n# n#n#n#n#-n#-gdetk^gdetkgdetkgd 9 |^`|gd 9gd 9gd 9    !! !.!t!!!!!!x"D#((()D)+++,,8-:-H----.N.../Z///v00001T111|22889 :;;;;;;<<"<(<>?d?z?\AAAAAAAAxBzBBBBBCCDDEE6K8KK hetkhetkhetkhEc h 9h 9h 9h]).Yz2|22H>?\ABPOORSZUUXY&Z(ZXZ_`cTcfn#n#{ n#-n#-n#-n#n#n#-n#-n#- & F 5h^`gd4gdetkgdetk & F71^7`1gdetkKKNNPOOOQ(QrQ~QRRS(U*UXUZUUVVXXY$Z&Z(ZXZ[\\\6]8]^ ^__`j`l`LaNabcTcd\deefffllm mtmvmrrrrtthwx|}ûַַַַַַ hk}hk}hk}hhk}5h4hh45 h4h4h hetkh]).h*Bhhetk5 hetkhetkhEchetkh]).Effjnrttx|(Pj~n#-n#n#{ n#n# n#n#H> n#x.n#n#Zn#n# $a$gd+`> $$`a$gd=Ugd+`>gd+`>gd+`>gdk}gdk} & F 5h^`gdk}&(NP lnʈ̈:vBD~LN֕չճճճh=U0J5CJOJQJ\h+`>0J5CJOJQJ\+j=h+`>h+`>0J5CJOJQJU\ h+`>0Jj6h+`>h+`>Uj,h+`>h+`>U hI0Jh+`>h+`>0JhhIh+`> h+`>h+`> h+`>h;hk}h-BDHĘƘ^`d"$n#Bn#i$n#n#n#n#+%n#Bn#Bn#n#n#Bn#O n#Bn#-n#Zn#Bn#B@sd$If`gdxxgd+`>$a$gd+`> $`a$gd=U̗З@DFHZ^˜Ƙʘ̘ҘԘؘژ*,8:<>HLPRVXttttth)h+`>mHsH h[h+`>h+`>mHsH hI0J+jRh+`>h+`>0J5CJOJQJU\ h+`>0Jh+`>h+`>0J hh+`>jIhh+`>Uh=U0J5CJOJQJ\h+`>0J5CJOJQJ\+jDh+`>h+`>0J5CJOJQJU\-Xhjnpԙ֙.2FHJLTV\^jpvxҚ֚ښܚ&(*68HJZ^`b+jYh+`>h+`>0J5CJOJQJU\ h+`>0Jh)h+`>mHsH h[h=U h[h+`>h+`>mHsHLbdvz"$&(68<>BDLNPTjltvz|œĜƜȜҜԜܜޜ 248:LN^`dfxzºhImHsH h[h+`>h+`>mHsH h+`>0J%h+`>5CJOJQJ^JaJmHsH+hh+`>5CJOJQJ^JaJmHsHh+`>0J5CJOJQJ\CƝΝҝܝ "$&24@BDHLfhlntvžОҞ֞؞ .2BDHJRTXZ`bdfŸ hIhI h[h+`>h+`>mHsH\Ÿğ֟؟ޟ $&24DFHJTV`bdflnz|ĠƠȠʠ̠ΠҠ"$,.<>DFVXfjxȡʡjlhImHsHhhmHsH hhh+`>mHsH h[h+`>R *,>@BDNRVXpr|~ĪƪҪԪު̺̺̺̺̺̺̺̺̺̺̺̺̺ hhxxCJOJQJ^JaJhI5CJOJQJ^JaJ%h+`>5CJOJQJ^JaJmHsH#h[h+`>5CJOJQJ^JaJ+hh+`>5CJOJQJ^JaJmHsH h+`>0JhImHsHh+`>mHsHh=UmHsH.2JLPTX\LssZJ@ssssd$If`gdxxkd`$$IfTl\ ' '$  '  '   644 lap(T$d$If`a$gdxxJPhTܭƮʮ̮ήfhlJL ۾pepeeeP)hZhxxB*CJOJQJ^JaJphhZhxxCJaJ&hZhxx5CJOJQJ\^JaJ hZhxxCJOJQJ^JaJ%hxx5CJOJQJ^JaJmHsH+hhxx5CJOJQJ^JaJmHsHhxxmHsH)hhxxB*CJOJQJ^JaJph hhxxCJOJQJ^JaJ&hhxx5CJOJQJ\^JaJ\`dhss$d$If`a$gdxxhj%@sd$If`gdxxkda$$IfTl֞% I;' 'y ' 'y 'y 'y 'y  644 lapFTʫثsssss$d$If`a$gdxx%@sd$If`gdxxkdc$$IfTl֞% I; &y & &y &y &y &y  644 lapFT (6DR@ssssss$d$If`a$gdxxd$If`gdxxRTV%@sd$If`gdxxkde$$IfTl֞% I;' 'y ' 'y 'y 'y 'y  644 lapFTVdr֬@sLssJ@sLsskdg$$IfTl\ ' '$  '  '   644 lap(T$d$If`a$gdxxd$If`gdxx֬*8ZJ@sLssd$If`gdxxkdh$$IfTl\ ' '$  '  '   644 lap(T$d$If`a$gdxx8:\jxm]@sJLsJsJ$d$If`a$gdxxd$If`gdxxkdi$$IfTl\ ' '$  '  '   644 lap(Ṱڭm]@sJLsJsJ$d$If`a$gdxxd$If`gdxxkdj$$IfTl\ ' '$  '  '   644 lap(Tڭܭޭ6Nmhn#\S@BGZGZGZGZ $$Ifa$gdr $Ifgdr $`a$gd=Ugdxxkdk$$IfTl\ ' '$  '  '   644 lap(TNfhlZ1$@B $If`gdxxkdl$$IfTlֈ0H: ,%' '  '  '  '  ' '644 lap<T $$Ifa$gdrlptx|̯گ .<JLBBBBBBBBBB@ZBBBBBBBBBBFf#v $If`gdxxFfp$$If`a$gdxxL`n|°аް ,<L@BBBBBBBBBBB@BBBBBB $If`gdxxFf;{$$If`a$gdxx$$If`a$gdxx <LN^`αб*,<>  "&ʳγгҳDHJLɸɸɸɸɢwogj$hxxUj.hxxUj.hxxUhxx0JmHsHhxxhxx0JmHsHhxxjhxxUhxxmHsHhxxCJOJQJ^JaJ hZhxxCJOJQJ^JaJhZhxxCJaJ)hZhxxB*CJOJQJ^JaJph,hco8hxx5B*CJOJQJ^JaJph(LN`r=0@B0@B $If`gdxxkd}$$IfTlֈ0H: ,%' &  &  &  &  & '644 lap<TrBBBBB$$If`a$gdxxб=0@B0@B $If`gdxxkd~$$IfTlֈ0H: ,%' &  &  &  &  & '644 lap<T*BBBBB$$If`a$gdxx*,>P=0@B0@B $If`gdxxkd.$$IfTlֈ0H: ,%' &  &  &  &  & '644 lap<TP^lzBBBBB$$If`a$gdxx²=0@B0@B $If`gdxxkdu$$IfTlֈ0H: ,%' &  &  &  &  & '644 lap<T²в޲BBBBB$$If`a$gdxx  ̳=4n#(n#L&(n#Z $`a$gdxx`gdxxkd$$IfTlֈ0H: ,%' &  &  &  &  & '644 lap<T̳γҳFHLĶƶʶ~npt,.JLn#Bn##n#Bn#Bn#Tp#n#Zn#Bn#2!n#Zn#Bn#k n#Zn#Bn#:!n#Zn#Bn#$'n#Bn#m9&n#Bn#gdS/ $`a$gd=Ugd=U $`a$gdxxL^b¶ƶȶʶڶ(*8:>@JLNRV`dn|ķƷȷʷηзַط$&(*<>Lȿȿȿȿȿȿȿȿȿȿȿh=UmHsH h[h=Uh`=h=UmHsHh[h=U0Jh=Uh=U0JmHsHjŤh=UUhxxjhxxUhxx0JmHsHhxxhxx0JmHsHALNPRXZjlpr~¸θиҸԸܸ޸  *,.0JL\^hjz| ,lpĻ h=U0J hI0Jh=Uh=U0Jh=U0J5CJOJQJ\+jWh=Uh=U0J5CJOJQJU\hImHsHh=UmHsH h[h=UEprtȺʺҺԺܺ޺ *,.BDȹȣpe^ h[hS/h`=hS/mHsH#h[hS/5CJOJQJ^JaJhI5CJOJQJ^JaJ#h[h=U5CJOJQJ^JaJ+hh=U5CJOJQJ^JaJmHsHh=U5CJOJQJ^JaJ#hh=U5CJOJQJ^JaJh=U0J5CJOJQJ\+jh=Uh=U0J5CJOJQJU\$DLN\^bdprz̽нHLNP8:PT \^`dtx ú߶߲߮ץuhI5CJOJQJ^JaJhS/5CJOJQJ^JaJ#hhS/5CJOJQJ^JaJh[hS/0JhhEchIhS/h=U0JhS/hS/0JjhS/hS/UhS/h` hS/hS/hS/mHsH h[hS/h`=hS/mHsH&LP:`d Z\`jlp.0zn#Y4n#Bn# n#Vn#Bn#6n#n#Bn#3$n#Bn#Bn#R%n#Bn#Bn#+n#Zn#Bgd# $`a$gd#$a$gdS/gdS/gdS/ $`a$gd=U $`a$gdS/  " \XZ\^`rvııڔ~vldRCRh#5CJOJQJ^JaJ#hh#5CJOJQJ^JaJjPhS/UhS/0JmHsHhS/mHsHhQh,hS/mHsH h;hS/hS/ hhS/+jhS/hS/0J5CJOJQJU\%hS/5CJOJQJ^JaJmH sH +hhS/5CJOJQJ^JaJmH sH hS/0J5CJOJQJ\+jhS/hS/0J5CJOJQJU\0hjlnp,0r"&@Ҽn[n[SHSHSHSHSHSHSh-h#mHsHh#mHsH%h#5CJOJQJ^JaJmHsH+hh#5CJOJQJ^JaJmHsHh#0J5CJOJQJ\+jFh#h#0J5CJOJQJU\%h#5CJOJQJ^JaJmHsH+hh#5CJOJQJ^JaJmHsH#hh#5CJOJQJ^JaJh#j>h#Uh#5CJOJQJ^JaJvRZ\(dlptvx$&,.8DF^bfhlptz~ ,.>BHJVXjl|~h# h#bh#hImHsHh#mHsHh-h#mHsHV$(ltv~"HN^b "*ıĞĞ%hI5CJOJQJ^JaJmHsH%h#5CJOJQJ^JaJmHsH+hh#5CJOJQJ^JaJmHsHhmHsHhI hhQ h#h#h#mHsH h#bh#>zLNlpNPTFLn#n#n#n#$n#Bn#n#n7$n#Bn#n#)n#Bn#n#&n#Bn#Bn#n#^&n#Bn#n# $`a$gdUc $`a$gd#gd#*,46>@jlnpvz|&NPRø{s{{kjh#Ujh#Uh#hEcmHsHhX'h#mHsHhImHsHh#mHsH+h#h#5CJOJQJ^JaJmHsHj[h#h#U%h#5CJOJQJ^JaJmHsH+hh#5CJOJQJ^JaJmHsH%hI5CJOJQJ^JaJmHsH*RTfj DFHJL^b ̼ө|xxtphjhUcUhhIhUcjhUcU hUchUc+hhUc5CJOJQJ^JaJmHsHj6hUcU%hUc5CJOJQJ^JaJmHsHjF h#UjIh#U h#h#%h#5CJOJQJ^JaJmHsH+hh#5CJOJQJ^JaJmHsHh#( "$&8<LB&(*˼˦uqqj_jg7hUchUcU hUchUchIj,hUchUcU%hUc5CJOJQJ^JaJmHsH%hI5CJOJQJ^JaJmHsH+hhUc5CJOJQJ^JaJmHsHhUc5CJOJQJ^JaJ#hhUc5CJOJQJ^JaJh#jhUcUjhUcUj`0H hUcUVhUc%&B$&* JNn#-n#n#)B2n#Bn#n#n#n#81n#Zn#Bn#&n#Bn#Bn#&n#O n#)n#Zn#n#sU+ $`a$gda gda gdrgdUc 0^`0gdUc $`a$gdUc*<@DF   ,VXhJLNFμΏyyycXQMQh hrhrjWHhrhrU+huhr5CJOJQJ^JaJmHsH+hKWhr5CJOJQJ^JaJmHsH%hr5CJOJQJ^JaJmHsHjOBhUchUcUhUc5CJOJQJ^JaJ#huhUc5CJOJQJ^JaJhUchr%hUc5CJOJQJ^JaJmHsH+hhUc5CJOJQJ^JaJmHsHFB~pr  rvȵȵȵȵȵ栚j[ha ha U ha 0Jha ha 0JhjEUha U%ha 5CJOJQJ^JaJmHsH+hha 5CJOJQJ^JaJmHsHj^Nha Uha ha ha h hrhrhr4tvf6"&(,\F J L  n#Zn#n#n#Zn#n#n#n# n#{ n#,'n#Zn#,n#+7n#Bn# n#5n#Bn#Z 0^`0gda `gda gda $`a$gda 6df$(48HL "$&6:&(*.>B68"$"^fh48JNZȲȧh+t#ha ha 5CJOJQJ^JaJj[ha ha Uj{tha ha Ujhha ha Uha 5CJOJQJ^JaJ#hha 5CJOJQJ^JaJha ha ha jFbha ha U9Z^nrD F H L \ `                  $ & ( , ŶűśŶŶ~ŶŶŶhYR ha ha ha 0J5CJOJQJ\+j3ha ha 0J5CJOJQJU\#ha ha 5CJOJQJ^JaJjha ha U+jSha ha 0J5CJOJQJU\ ha 5ha 5CJOJQJ^JaJ#hha 5CJOJQJ^JaJ+jeha ha 0J5CJOJQJU\ ha 0Jha ha 0Jha      & * , Tnptxz.!n#.n#Zn#(:'n#Bn#Zn#57n#n# n#n#n#Zn#9n# n#O n#n#Zn#0n# 0^`0gda $`a$gda gda gda $`a$gda $`a$gda  ThjptvxB D ,!0!>!@!6"8"J"N"p#####$ %j%l%&ɷԍԂjha ha U#hha 5CJOJQJ^JaJjha ha Uha ha 0Jh+t#ha ha 5CJOJQJ^JaJjxha ha Uha 5CJOJQJ^JaJ#hha 5CJOJQJ^JaJha ha ha 3.!0!6":"&&''',,---(.,...2...88n#n#Zn#i]n#n#Zn#i]n#Bn#n#Zn#i]n#Bn#M'n#n#E*n#Zn#Bn#gd6u`gd6u $`a$gd6u $`a$gda $`a$gda gda &&&''''''''(*(,(**,,,--------(.*.,...0.2.{{p^Vjh6uU#h6uha 5CJOJQJ^JaJjh6uh6uU#h>lha 5CJOJQJ^JaJh6ujha ha Uha 5CJOJQJ^JaJ#hha 5CJOJQJ^JaJhAha 0J5CJOJQJ\+j,ha ha 0J5CJOJQJU\ ha 0Jha ha 0J ha ha ha 2...3 388999::<<AAAAAAAABBBBBB»»»xf^ZhjkhU#hh5CJOJQJ^JaJjMhhU#hh5CJOJQJ^JaJhC5CJOJQJ^JaJh5CJOJQJ^JaJhhA hChChCjhChCUhChC0Jh6u h6uh6u#h[h6u5CJOJQJ^JaJh6uh6u0J899AABBBB D&DEE EEEEFFHHIn#Zn#i]n#Zn# 'n#Bn#<# n#Zn#Zn#Bn#A n#Zn#Bn# n#Zn#n#n#n#Zgd gd6u$a$gd $8`8a$gd $`a$gdgdC $`a$gdC $`a$gdCBBBCCCC.C0CDCLCNCPCRC\CbCjClCvCxCCCCCCCCCCCCD"D$D&D6D8DMFMHMLMXMZMjMlMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMNNNNNNPPPPPPQQ Q˹˹˹˹˹˹˹˪}+hh 5CJOJQJ^JaJmHsHj8h Uh h h h  *h CJOJQJ^JaJ#h2Ch 5CJOJQJ^JaJ%h 5CJOJQJ^JaJmHsHh 5CJOJQJ^JaJ#h^l@h 5CJOJQJ^JaJ1 QQQQ$Q&Q6Q8QLQTQVQXQZQdQfQhQjQrQ|Q~QQQQQQQQQQQQQQQQQQQQ`RTTWW"W.W[[[\ \:\˹˹˹˹˹˹˹˧ކ#hh 5CJOJQJ^JaJh h h h #h,Och 5CJOJQJ^JaJ#h2Ch 5CJOJQJ^JaJ%h 5CJOJQJ^JaJmHsHh 5CJOJQJ^JaJ#h^l@h 5CJOJQJ^JaJ3:\H\J\\\`\b\v\x\z\|\~\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\] ]]]]]]] ]*],].]0]2]4]:]<]R]T]IJIJIJIJIJ hh h mHsHh j?h h Uh 5CJOJQJ^JaJ#havXh 5CJOJQJ^JaJ%h 5CJOJQJ^JaJmHsH#hh 5CJOJQJ^JaJ+hh 5CJOJQJ^JaJmHsH4T]b]d]l]n]t]v]x]z]]]]]]]]]]]]]]]]]]]^^ ^ ^^^"^$^*^,^4^6^D^F^L^N^^^`^d^f^t^z^|^^^^^^^^^^^^^^^^^^___H_J_```h hhh  h h #havXh 5CJOJQJ^JaJh hh h mHsHJ```$a&a(a*a,aNaabbJfNf\f`fbfdftfvfzf~fffffffffggZj\jlm2o4orrxxϽ϶϶϶ϫϕރރރpp޶llhhhhA%h5CJOJQJ^JaJmHsH#h^l@h5CJOJQJ^JaJ+hh5CJOJQJ^JaJmHsHjXhhU hh#hh5CJOJQJ^JaJhjJhhUh5CJOJQJ^JaJ#h|h5CJOJQJ^JaJ(&a*a,a^f`fdfggimryyzzzzd{h{~n#n# n#n#m(n#Bn#n#O n#n#Bn##n# n#Zn#wn# n#n#"08`8gdgd $`a$gdgd $`a$gdgd $d`a$gdxx|xyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyzzzzzzzzzzzzzzzzz{{{{{{({*{,{.{:{<{N{P{R{T{⮣⊮#h[h5CJOJQJ^JaJ hhj`_hhU%h5CJOJQJ^JaJmHsHh5CJOJQJ^JaJ#hh5CJOJQJ^JaJ+h|h5CJOJQJ^JaJmHsHhh6T{V{X{b{d{f{h{$|4|~~Ȅڄ܄&(*,8:>@FHVXZ\hjnpچچچچچچچچچچچچچ+h h5CJOJQJ^JaJmHsHjohhUjhUmHnHuh hh hh jjhhU hh#h[h5CJOJQJ^JaJ%h5CJOJQJ^JaJmHsH4Nn,ln8:@DZ\ƬBDxzޭrx *. :|<>:x^`Ľҹҵҵҵҵҵҵҵҵҵҵҵҵҵҵҵҵҵұұҵҵҵҵҵҵҵҵҵҵhah\0h h[wBh[wB h[wBh h[wBh=h=h h; hh h[h%h5CJOJQJ^JaJmHsHFƈrL¯:~4ZP"2n#Zn#n#n#vn#O gd=gd gd=gd= $`a$gd  zXZ<46FHRT68JL  n z ^d,02BR!b!"J$R$X$Z$`$l$n$v$x$z$|$$$$$$$$$$$ĽϲϲϲϲϲϲϲϲϲϲhRh1@111111111112 222$2(242B2D2^2`233(3*3.303׾̮ޣ̔h*B*phhRh*B*\phjvh7@7B7D7^7`7h7j7p7t7777729<<<<<<<<============= h<9h*B*\phjxh*B*phjh29:==p>?X@FAB$ChDEnFFG>H IIlK$L*MLNN:P:QRR*STdgdH.======>>>>.>2>8>:>>>@>L>P>^>n>p>|>BB"C$CfDhDEElFnFFFGGHPHTHVHZH\HbHzH|HHHHHHHHHHHHHHHHI IIII$I>I@ITIVI^I`IhIlIvIxI|I~IIIIIIIhRh[@[F[H[N[P[R[T[V[X[f[j[x[z[[[[[[[[[[[[[[[\\\\\\0\4\B\D\F\H\b\d\p\r\z\|\~\\\\\\\\\\\\\\p] h*B*phjRyh*B*ph#j|h*^JaJhYhIx5^JaJhIx hIx5>*h*B h~h~h~hphTjīܫ6Tnج$.2\^`b´ɟ(jhX%haL=CJUaJmHnHuhgZhgZ5CJ\aJ hgZhgZhgZ h*Bh*Bh=h*B h~h~h~ hIxCJhIx hQzhIxhIxmHsH>$&(8>lƫ Xڬ\^`ln>@B`gd/W $`a$gdX%gdgZ h^h`gdgZ h^h`gd*Bgd*Bgd~blnpĭȭ&(*68:<>DFȮʮ̮ $Z^ "$(:<>@θθ(jhX%haL=CJUaJmHnHuh/WhaL=CJaJh*0JmHnHu haL=0JjhaL=0JUh/WhaL=6CJaJhaL=6CJaJhaL=CJaJ"jhaL=CJUaJmHnHuhaL=hX%haL=CJaJ5BDȮʮ <>VXZ\ h^h`gd*B`gd/W $`a$gdX%@BFTVXZ\hgZh*haL=hX%haL=CJaJhaL=CJaJ21h:pw. A!"#$% < 001hP:p/W. A!"#$% 5 01h:p/W. A!"#$% 5 01h:p/W. A!"#$% 5 01h:p/W. A!"#$% 5 01h:p/W. A!"#$% 5 01h:p/W. A!"#$% 5 01h:p/W. A!"#$% }DyK _Toc137957032}DyK _Toc137957032}DyK _Toc137957033}DyK _Toc137957033}DyK _Toc137957034}DyK _Toc137957034}DyK _Toc137957035}DyK _Toc137957035}DyK _Toc137957036}DyK _Toc137957036}DyK _Toc137957037}DyK _Toc137957037}DyK _Toc137957038}DyK _Toc137957038}DyK _Toc137957039}DyK _Toc137957039}DyK _Toc137957040}DyK _Toc137957040}DyK _Toc137957041}DyK _Toc137957041}DyK _Toc137957042}DyK _Toc137957042}DyK _Toc137957043}DyK _Toc137957043}DyK _Toc137957044}DyK _Toc137957044}DyK _Toc137957045}DyK _Toc137957045}DyK _Toc137957046}DyK _Toc137957046}DyK _Toc137957047}DyK _Toc137957047}DyK _Toc137957048}DyK _Toc137957048}DyK _Toc137957049}DyK _Toc137957049}DyK _Toc137957050}DyK _Toc137957050}DyK _Toc137957051}DyK _Toc137957051}DyK _Toc137957052}DyK _Toc137957052}DyK _Toc137957053}DyK _Toc137957053}DyK _Toc137957054}DyK _Toc137957054}DyK _Toc137957055}DyK _Toc137957055}DyK _Toc137957056}DyK _Toc137957056}DyK _Toc137957057}DyK _Toc137957057}DyK _Toc137957058}DyK _Toc137957058}DyK _Toc137957059}DyK _Toc137957059}DyK _Toc137957060}DyK _Toc137957060}DyK _Toc137957061}DyK _Toc137957061}DyK _Toc137957062}DyK _Toc137957062}DyK _Toc137957063}DyK _Toc137957063}DyK _Toc137957064}DyK _Toc137957064}DyK _Toc137957065}DyK _Toc137957065}DyK _Toc137957066}DyK _Toc137957066}DyK _Toc137957067}DyK _Toc137957067}DyK _Toc137957068}DyK _Toc137957068}DyK _Toc137957069}DyK _Toc137957069}DyK _Toc137957070}DyK _Toc137957070}DyK _Toc137957071}DyK _Toc137957071}DyK _Toc137957072}DyK _Toc137957072}DyK _Toc137957073}DyK _Toc137957073}DyK _Toc137957074}DyK _Toc137957074}DyK _Toc137957075}DyK _Toc137957075}DyK _Toc137957076}DyK _Toc137957076}DyK _Toc137957077}DyK _Toc137957077 Dd "C0  # A2 %Çՙ0 f 0-`!^ %Çՙ0 Ԗ4{HaVK-, xڭ[h#Ϝ3gF{mѨ+Acm^R>tcNע/fKAL-R?J/෼R5 ǢE:3Ubu;3;G1BiB8I.L O&énMy8_hs r{e{Dt4jy}I<:D{j&MjIL{qcFS{])O\'7kλÏI>x-w ]jk8sD (Y+vY|#S]/VbbǮWx8Ӥ< M-_:PT52)^&7ݖ{/^R<SQ4=fX1ݲhZaN~Uv[z\;v׵ _w.!R3ۻmG|byzzQXt_g+@0ߏE=ᮢJ) >$9aiGaqWar@5?nnn&iMUڮ)=X\;8vs ߽eugD|U7Wĕ-j Ĵ6.w5R޲u2b{~E_ɳڇ4J>Y|SV@YG<"=wL&b#\EcT"FGwLb`oN”6Ȕ6Ȕ6Ȕ6Ȕ6Ȕ6Ȕ6Ȕ6Ȕ6Ȕ6Ȕ69a0. S^vf`JLRk;Zy`lZ<|9ҞrӿhQ臺.qdA;. ㇦.1DȅcDSƏqgL1,F4aA q$I1$)Ƒ$8GHbIR#Iq$I1$)Ƒ$8GRHbIQ#)q$E9rݙkl "+w<9Xc? 5XY\k߻i@!{5sd:JJJJJJJJJJPlb&[79غ9M)nr>Dn5"dW7O؄B'!doO.PR'a[J'ae^bK Sxa /1L%)0^bK Sxa f·m)|a f·YTM05:z(эbiw-pwǗU".܃{o|?X1Dd "' 0  # A2D|*}>7`!D|*}:zV@.xڽOlTguڦlk+VS4Xq5&49qj:Ks2q`'$rmpA!EB&zbB \@28_ֵb;~>{(BG`_Eb߱z>,> 9xm1! ,-$BoO"&6>+lKlr;쭫&%s|Vzngb:f'uxHhgneF^]a_㞕>E_Kpz 5$(#45P `&4fB.bsEÑk<_NWrDQɄ&Meh#5gΠ#r6^# EtW,yR-;7]bߔJ:P elңXyuVm|vnt 79Vc+=Hl8o fnⰭ\mZIl+$#^|-cp&:% ZiP-aX-aX-aX-aX-an #u1lQͻa {|ًe#>f4kتQrׁ [ğ &UBW]WnSC -PXGLXGgT' $Q$0FuNIM2kő#=GjGʨ Tl/`++|"O\<2zMUv:$Iw5Dw+]]]]]]]ҽ {H&M.ggim6r<"@^:K:K9{2v(433aQ]R]R]R]R]R]R]#Dl%G`+9Blv=B]fGٙA2+tWh8g7n)n)n)nrv'\2tgf@<qf@2;(xWM]ɬ myȩ6 w&( ϞJ'(VLDd "$0  # A2ҭT|~UX=`!ҭT|~UXf!{HaV#jxڭMlEkݺCjQEJƉכ%RS)!9RVRv`o !q)H9 !!D-qD% \rɑ! ^#Pz=sUK;o B6bMi:c}"( [e<ȏtJɲjbB&o}\4u-0*KYQl Ǝpv]Goz~YjGE0/*PDP(xEX;4!#/D`"0BF^%Ŷ׶ö&oD>'SD>9C~_}KĕĕĕĕĕĕĕLLLLzwE]A/xowNww5 '*=[g1xKԻ^S1jUvKԻ^Sk< ^7 7 7 7 7 7 7fMj6{0l)8#mmnMl2S{c.RYͬ뾩l\MRI c6Ia&)$10fI1l='Ѷ79~gM-:jHk;.%ef~fr:::::::))))^*_#ét..vrI5R||K;඾jnmMLeeTu9etQ`&1`0F hM0 SySySySy/c=fތ)vAo8/?}9c_N;8iiiiiii.] @NwY4xBN$]H;tF,8ϗiuteI?.Du?fd8,3Ь2agXV`|agXV`k336:0Xn k6nۀqۅ=W~JAQm|Yί>;` tؚ/iT. ͽA>c{ b:Oi0ڐD蔜|,!zF&^Iޔ|c{Q)/sφHGI͞7se9ě} ǩsU*i[ !_d5 L{r2۔<{Oo&I?Wozab眳FVZ̀E->۪D^4էg֌]gi퓛4I#4I#4ZS[%P=G3oCΈ뗷\Go&{[TM=ZZE|3S$i\i/3oܓDd > IO0  # A"ClEjKĚsJ@=lEjKĚs$T7E1u xilTUϛ(X?P5X EmZ!%RKlHPe Rh] 5Kи|0 jFbf7l`+5;{}- 9"J۱g^]T /EU|GdA;')Q7(@.@ܹN#^}n3P[_~PN02kggn\AWxD0_H[;ǴѨb=ɦPחelǞÞ۞/ϴOBٳ8_<7`o%`h* XLh;8IlsƯ1}o37gX Wl*hj`ݪaC,Ӟڙ6+KSE^z;[jvy=[!2\PcBi-]ٚk2CttrݖJH,!ʫGL;֕S]Aoo',J3ڙ x\|h|=뀮oe>mJܰUi;Y+]&td4z}g^nYlɖmrhXC۸5Vd bUZcѵ Vp}ewL^-H.%-`٧#|cwN;O $"vYjZX?V19^?>=ٻVv.=J$n:/'ۮ5c5UGgeo._7~1EEvutAN&;ʗNx342z@<4c(϶RұMl`l26"k#27!~Uk4uƞ&fK0= 6?=Ūwc3w"k2ˑ=Uo XF'RPN>Tk1mbC˱j#N,vfIn _ɵ5v/>|*w^YJ.#g5,'+ZrV^f?{e'Jԃ:V jsAY堔y&.~)Fx<7Ao#c2v2! MnffFEa:DХZ¨zZй#6E }>؊/F|mW mƇMt#z|~Xgv9oZ xtFu}YtIT?ڑ/8 pbϖ[R*M}ωղn}|HG; 5G3r9{t{N>?>8LadoރWUx9A%o/]dZZ}Af}c2zφM,잩3o=RMl 5Ӭ3{ z4'C$^ < dz@ cuW;ױS_fSz2&RԅVNie LDXWfkwW۪{^o[<^;|yRP_n= oW}2=Z*ϭNfܫ/J#[ܗ-Un]˭fd9'? ǼF^fLD+1tm JDd  0  # A2vuߔ5duFLO~RR`!Juߔ5duFLO~V 5У"xX hW}slZ[)ڈY+Z*i ILl>6DAQh b-I(,V[, BĒBD%6`%V؞7d3hڂ}~{O~!xB >:Z0P"բҨW}Zx _4T?QjDcn DŝK4Pmj~&ctWS|1lQQi2~h}õe"c̒P*f~?L>m5bX*)Y+o9q62Ki3ӵf +b1vvwOOM"Z,VEYqtl&T"QmZ9F?^#T/s\J%?ދיӟXwOTx܁+m}=<L[㏔1b̀1^{7= jHJ-՟룵~NEN_JG DXJF1mv_pXO>m.wX`G3e靤l;L&Ǚc%^q>OHajiEh鼋2xM͔X +pHl`6LtH7g骮rMf[T/hdT(r!9 8h;wrjx꨾DTFZ&SH`:a\,TF,''LǓt,~h;@1 k,Mr^ Act ^-@PT i4kY^·y!3x>9bt3*'jE[0co`Nvmغ ݰ QgW5@t#X)غc7bF̷{47IFmЪB *EBU@ڲk %>.*+}r.0ҼD&>ܾε[U>>7dHοLiif=m|M6Nfl3c[s=RJ+YN7R2/d/twS୵AwWr0sJ`\r}|JxPw+3kܕ餔W;4sMΰ %~%)o~-oƕj~^J>='2C'ye$~BzF?WL ^=ˈyPˋ/ɬΓ/Iu6K{gA˾~xol 1nsgl ز2Dd 0  # A2^7̼[Y`!^7̼[\ |Q ,PxYmTU~ǽw^VW݌d )HF0ά_?D"I"G,l+)ˊ;wݙݙ9y~s%- H ,Q6QDLud_t!8WBiGC-\o]G,k*)!Rx$AYh} W!S 0Q|c0l1OAŸRɗA!%G4*-5,9d絺bCi͡sK)<4v'<* 4JqOq@3->̚f/'~Rr"k+3g';?;ǎ5:WqFUZK15aŞ|s뀎H |8E0J0r9s||$)!GigILlSZKoT\, kĚ x9M"+YϽD&>w,tOܡr"ѦO&"Q3&fM`j5(1|ekخfƱr2V+~է }f)-a& 5F5Ao0 osmbc Vc 6JBsdƝ s^ aUf0UC;n0UCy`-`X؆˩^EުEu,K%-_ERm&^ O%(E򦉧 ?XizR#6LG1&=« U}q#0#ۄĀnR(Er=S YQ:xYPFisx=dq~j@qt`@:cx:FL3Qk_# r+v?vT;=N;$Vͼwrl?dX6$V{"RvHhcXaLb:6_`nnljau2ϧ/X߂ du<xc>h*IyԓB*j/v.䳙\q`f{,!}oz5N1?4N.%s!-. ݵ -SXO# aOS aEkŻ֐\3wY4o rB7j#.K!\fړvXAGgtNbrJY `vq=#U>>߻Ͻ|?wr|Fߚ)qvS΅՞rz&?&\o y_A53Nu#{*%?'J%?'ˏek>V:OwMGn+۵ϼ%&"pҘ[ܟ+C},l vJoLD\U}8^qOA]Vmk?ΜLnE'$ , [Ԭ4ufoFPaPX6EHK.~-XM֙OJ2|6$}ሾ-#˳Wu-{#9~hY5| ܹ߮^O]*qo$$If!vh55$55#v#v$#v:V l 6,55$59/ / / /  /  p(T$$If!vh55y55y5y5y5y#v#vy#v#vy:V l 6,55y55y9/ /  /  /  / / /  /  /  / / / /  /  /  / / / / /  pFT$$If!vh55y55y5y5y5y#v#vy#v#vy:V l 6,,55y55y9/ /  /  /  / / /  /  /  / / / /  /  /  / / / / /  pFT$$If!vh55y55y5y5y5y#v#vy#v#vy:V l 6,55y55y9/ /  /  / / / /  /  / / / /  /  / / / / /  pFT$$If!vh55$55#v#v$#v:V l 6,55$59/ / /  /  / p(T$$If!vh55$55#v#v$#v:V l 6,55$59/ / / /  /  p(T$$If!vh55$55#v#v$#v:V l 6,55$59/ / / /  /  p(T$$If!vh55$55#v#v$#v:V l 6,55$59/ / / /  /  p(T$$If!vh55$55#v#v$#v:V l 6,55$59/ / / /  /  p(T?$$If!vh555555#v#v:V l'6,559/ / /  /  /  / / /  ap<T$$If!v h55y5y5y5y5y5y5y5 y5 y5 y#v#v y:V l'6, 55 y9 / /  /  /  / / /  /  /  / / / /  /  /  / / / /  /  /  / /  / /   /  / / / /  apnTqkd n$$IfTl 0H: ,!%' 'y 'y 'y 'y 'y 'y 'y 'y 'y 'y'6,,,,44 lapnT$$If!v h55y5y5y5y5y5y5y5 y5 y5 y#v#v y:V l'6,, 55 y9 / /  /  /  / / /  /  /  / / / /  /  /  / / / /  /  /  / /  / /   /  / / / /  apnTqkdNs$$IfTl 0H: ,!% &y &y &y &y &y &y &y &y &y &y'6,,,,44 lapnT$$If!v h55y5y5y5y5y5y5y5 y5 y5 y#v#v y:V l'6, 55 y9 / /  /  / / / /  /  / / / /  /  / / / /  /  / /  / /   /  / / / / apnTqkdx$$IfTl 0H: ,!%& &y &y &y &y &y &y &y &y &y &y'6,,,,44 lapnT7$$If!vh555555#v#v:V l'6,,559/ /  /  / /  /  / ap<TE$$If!vh555555#v#v:V l'6,,559/ / /  /  /  / / /  ap<TE$$If!vh555555#v#v:V l'6,,559/ / /  /  /  / / /  ap<TE$$If!vh555555#v#v:V l'6,,559/ / /  /  /  / / /  ap<TE$$If!vh555555#v#v:V l'6,,559/ / /  /  /  / / /  ap<T+Dd D  # A#" `2o_f]2oG`!go_f]2 2@8$5xڽXkEuXAh4&>؆Dh)1B@xBI hKJ>)=P$ E9P_JA( !|vvfvK҃gf?>;.%>! !YbQآm`@˲^ S=$qj2⻗/槈XI66ˊ4-4Գ\ Ԑz$729v.q4)I=4̇u(z3̖Jw3}NO%F kJZ#he6,3lQ=j ZJ˜6½T90W'ƟUx#eZ*%Ų »_2P|ى:jQ~Yɴg @jKq_/7hwD8UwB>rKMi_"Qܪ ۷|ſI)F'y+]uUKA3"&f՗Xru)l)l)lLcc+R!zb3n&6Ũ#PNң徴{)?*}'j/:^^3#f}d~nst 1Hߧ9{lȂ綬kC |˂ Xjnب )m}A6@ sM6B s{n5A |υk{{^c^5/}V'O" E: s `lxƆ" `lx(Qccà t܅l2pA4Cz8p ӷs/}BUX+o]T(@ Y_a-b-ܮ]s46"]Fewsh3[`j_f =`,]v+L}n+L}(L}*LӘh/?3e;+VY=Jj/z63A|BA{PQvwbB `?SY˚3uEO7ʙ塲v}+=]`r`}]/ {5v&Zlok`qw:ebT?S?/8؝v}6֝'&c2ǵ>S۲euYR%ކ=o\3]qocן\Ǻl.&;UDpʾ$G)([d~͉K[Wc߹CJVs!o;Xy.? ^|ح'vWGp<ܦ_*WoA,Tމ*}/Y;=hb3a۠E_qnqA?qU6ou{A|iY^vNdEbo6<]jl5^)kccR۔vT46E5}veMᶏM@Q ېMc;^aO-mZ#cnj\G1܌@s[p}7yǖnqlZQG+++/uG}"5^G/ 0 }TK^o^}A_?7}yY"J^nDyZBKbBAHZaBVy@H١ $-BAD5 qP'#$d B8X@+^ڨ]}rni~].@Q됮`X5?uS57cm . N7]Ksw- mؚSG9s4w՜:"3doω̜i?Kf@?Ѩ7YǴH}bG6W{v~!/NpUs:t]Nu/W9>=vUcBn< Τ9iE.Lqro9r(;r=. ׻ Oy1}>v;bqgα_dUgcZ㟻|2m"oO~-֋zMLu cˉ}l{7ؔhBY`Stb0a ( ~qԾ~;UFsp䅹eUޯòju5Ew|{rt [΅;QG4g~JG$ۦy dE>L|>My~;QǯHDd  D   # A #" ` 2^b <ް3:r`!2b <ް3 @"xڽXOhE}{DQڠm$ IQhEDԶB#MlL+[/RK 4ОB!)j+P$уh}BfgfwnIf7|o?KKj @,Z$(= 삽T.yJ08xǷЫN{&'!]ћs e8+%4sz͐q vKwpxh 8B?ig.*⯻2S)/m5B]+++#EQ͒cXg2G,P92,+$\Oz#c72Jz]erKn!Q=boI>a/ןvըƪ)kvvV`,hlDi/]&~D-Ӏ^t>fi'6'36Bƶwy WtxV8%mšY9"ߜ+{?n5M2M24W\@Ol&LlfbSDyN1GsS3_Z"=eN {'eѪSZzWj)SL-ZKl3|,Xm VG|qBΰEgt[3f>G鶾;ybBKl6Ӛ0wf8=k+qrk'0q]Dackz X?5ޠ'qXoQkCܢfXh3Ѓ^ɇS ri[fP6ԱkQ@kQ P1D(S?"h}ԩD4 >Ԇr9k~c{', 3)}(/8LSRc|gyXHXI6?4W\@#wיV%©~[9sLqX5劓5^'k'k:5nk~,*Nրыmڦemuh? t$-*0v[oK8I~F'ɿW@~{ 䫚)"ߛ[]W0>ody':&?d_x2_Ρ ≬#d:76ygrb?Zx*j&^/67"^$~f03M#go"R]!oJ,%mGF}sğ}f2}oL9_4D[/+Ush𠐶*\UYiYEۃQ骛M;4 uWFի:sMvѶc\cv"c?hƓmkʅSEsMV_;M),=?_f_/2cWj?<,}BDd P D   # A #" ` 2\9W Ɯsr8h`!09W Ɯsr Xp>8xڽXOlE?ow_JQ4b,xmJb`4ĤHl!NI|$$MDp"1i֋ aR/ś ^=ԋ}^{3o,%!!V?GSa@WE/eL< ZzI"Gr^2k$GPU2JC;ߴ 9O6=818^ߘOM:F?eg6ɿGb+_yU6e7K0ep5aYjfn ۃ}xR(Y2 '2':+xvnbyyeZzB+53F+_rt?+nןv֪)ի/UiGEb$ZSm5063|I -ޤA4xb'wiB9B?'Leۨ +GԓScf5S˲[[3[شY9s&(=bz]f-nku]^o]]<y]ǃ:?I{;U٫ËZlV0T[`-߈TM;#lӈsݸyD#̎ ZQ6׭>+-cl cFڧk5}62oq:k."F4ImM:8 d0\$ ℶu1qB۾?ng|t r6-s(\HH}DFB#Pih$>uGFB#PBD4R:!DD#![@ P'yY?s_{˽JÊvJ?0;3G-~Wyx3jnpwY\pu-ӳ9a8a8Niwr3,,\kNՀ9S5\ͩpk[3RAsܼ9U9U.LfH/xڽXOlE?ow_SмMih"&J Ӵ4Z=`x"C$h6ٙݷ K73vfvf)-I%S"ma@ٟ确n#ϊtm!V(cϽsvt6DDKB~Z"#wu^;+A]T7k|E*)V>:~<_W=Ovm>rlTC1h}1>u0eG`٢EL݊=$㓤R1ʥdVhlOxTF tm--@PJNT7xQ17|*\_5jFƫ⚛q9. ?LRc7"}dt) 4psRAO|NQ(=e3dv@D6GimFm&~B9$j:x9WK[gv= v"9:/\Uiv ΫhӺ_=f m:DuVtw 4 Wqukً|' vFP6\%iVE[M:6nRuFghp- %{zB<|'{Fs:էGX/sh+fꪖ/xȷ懸|W_ U ,kM@d~W;wM!ŏ`F";1qhtBj7gd?d-`[s 9`\`Ro%;6 (i^ni4<x˃PgN ) VNډdÏK1|JGN%(vw¨fsuh<[?au< U9{^K*߁]grw% oE|.=.Xg|$rMĿ``oZZBǭy ڽ?v@(.bjO>oVy[ vW+}!Y%O,źٵz7|ڈOַx 3.MU׺CnFUU+{}vjx_H[{p햄vT1Wץ=՛񟬺I]Fo9wHiT^sMzх ;fuXF|G)O/j.4OrI=/;gt".o mL||,?h'?9ogvbMs?dާDd P D   # A #" ` 2 64Xճw `! 64Xճw qp>_ xڽXOh\E?۷hTi$AfI" ŋh-XJ6MI-X )h!B$'bz0J1Ro^RC|߼y{·3ooy[!ϑi2mc@>r?/@]=@G< S^xܙ- yDf7n+ACTW tCyOLUzV?963uj|˿b-%_ܞ?Dh4/F2}cp3E1<9Fvh;^P 8)r?Q,2m4Ji\t{֩n.Q3b8na[Ũ,գZvh:7n&u~3_VëW B]>O/1V)eyVh]\וh o|GЄ7k{hu>f-zgZ/5GyV`p kƼ$]¸hKG*xlcxk$Z-B;B;F1^(v|A!F@Ώ`кpnl S 2D#h"UHNW!y 仈&B\)/rO=@V~zO?8 ȝ Fy}vi/ O]2X`esEc [000=9 v Әט1lNc*ؠ1X^c*X֑a%Ua?qu}Ju^bq7_ջA`~Uw'?RP?ÎRu J}W<?%z,Wē^K組:~93kU"XQWiK|O,BYA+|"YI'q|toObޜ]@IGa<Ǻ3MreY_Ooi'?Yb{In^"T} N݁c>;R.="ޞymoTov&]4SUm+^@{|c9dZDd m0  # A 217t/kE`!17t/kEfT w78&xxڵYMhGYl [T4ΡODғUMp{օ8q[S.M8'RIAB -̬VO{󾙝YS%# |lW9fn%_vd}zI{+W$dO.hc'','( ۯ49I=805\^Z+4@̱b|n2"(CE> r&<@lZ"L>vjfORԙ 7ĂuS3|ZA!ۄ5x6̅H]M;!L]v>jXA|~D?_h磆Gv>j=@Y0ueqETXwt?~}L+8r޲Q _>"y^WŨr>`o ==Q9_sۖw0 4hӜFEs[hלysNlzeC*N=ADu޾D%|8=s7Ùp7{z =Gy1zёc#oK~,1%br㝐$Ư0ɟŐ?רK0V'YDGfOREbr;x>;9<(h|l0QBB˸`}G>f3Qt"l~B>Jt4@==iL{f<5+M\~,;ŞkrKɆe{pȏg_=F >qhU9;,{BLPDd m0  # A2ek:z{c `!ek:z{c R+T 17$nxZ_hE?;{{k.EZJ^IC(m(.B"F&M+5o%HAJh@ж(FZ(bCiHQy)m9gݙK*$_f73of BtBkPb< 0ۃ"WBHO<,W ^1=X-#Zb?jSvxw?aFh}T7y;U-wt X`;yդTYTY"Ty㴟.^< 8Od^F-lSڢ v z\+  vAk2o(0Fg TV A_ɘ&.1vIV HTh'i< 8Ozu<FױnN;5@\ډ{G2C7AF7h+`8+YQ9\;4.Lh&'o_7R4ͺ9ӥɵ3A^ڙatgrLPhwϕwef"~&!#(`̼I0!^~P3}/Q:I$'Wkb%Q+1шZInXqÊU\⮒ZIOq}*.8VbqU98=+O+%2.!v ̵Kva; NJx,ӾG";QC5,yKDCGj=QoQo_o?`lO(~ }}}"QS 8C OYjgc8nfxs7P[{ $u{[o=~mؐy{ _k{.|}+myˋmJ-!l^cki%^LKO_o\3|3-?B KUOOSZݥt'W=Y}ӿ Ks [-~z by; <}pbyaintc<\OXYX^OoXtnwbyt4^m=K{vs9SNH =;Sޅ_5FEJ;IZ$ٿZ@w4_as®\{ϭ#=m @ž9~}~ΧPSS(MO4:J3UUg_<ťA\(Ow(P,ճuFﯺ~g-QJViz]]lƸ΅x mH:}D$)}$}!t~_s+1ok3\]K| ~x@_qb"}N4N)BN6S Dd )0  # A2L mrt p#( E`! mrt p#6 J3 xڽ[Mls6 *(hV85DkrL Kkc!2Hbr`'J>AcEd8.n$L5WrYѫ^y%}z "@)Mƃ4zKZ„K/ABhZ+_i\+I0p5Q?Y8=W}gzϷw3=OYĈ }M`" ) 4|}-]]]6 |EmSbX޺%DJ_pFJmWBxw ]T[F}kʿ ,//һba[c7\.wu'֪jM| {Y^\ʗŽj'[b|jg$n"ޓϬç|Hxlۀjc^|÷&e'*Qc/+tvSYQ2Xb933aa Q Q=#{F mn={ Vxx+rب/+W&h5,*u]g/;53k`g}=h1pm! nWfrg%o%o{FJ6 mn=%o+ZhjB*M1%lzYb,1بF-leS%Y:T m`؄&,}`bǸT YZ=0*vb7-֜0*vbW-b/,v2i0UZ코T O-sA@2rHlbXg&L8.}Qx>_EukKd!fv]z،.Up^2KhF:K, ֣2^ :K{iNG :K3t:s]Z&Gu/169. 穰ĊWzpퟧ?jbD?ctWA?.[dGeb1$ dŖ??F?Y,YX,[ yT5^+/{nq% uLX9B^gj(Qhv=!5i8V3"F +qt)h, +qXM EA@JRf~q2H[h(Ȣ8%+e+XX-e@c'y$岣*UWfh̳#RAX-Xyb@cޑY\uq:  H*`jʿCg|XפhXxAYG`wjwIC]XN/ /Ӧ4"Y @P @=.I,'A@cIj n{"s/ks9/> |Dxw"ksF'?nxhS:/DP!x K KHQʹ׉!r8DZJ8'f>hm6eA 9HDx\eK 刌I S)OyCw:<ۊٟzKa._l}sƍ`S[gSNBr/`xz2Z@)C $S aE4! ;j VXTd[k+*o띎׋YkWd[,G`e"G<@:H/{m?[lIa6%v0$v(fu<{TG.^=ۥ4|.]'{cӛ+_㷽)}8gUc^/ѽ8Ͽ-J]g/ _ݡ>ۯ,dgcq^I QnOոFXoE$3*%3VP_>bN~}cYk8bZ&#yox! W:GDd "0 0  # A2? K9Qg?`!? K9Qg{HaV`exڭoE̬,qBJT@sTW—=JqlGC.p '$8|!$8 A =EBEU/Hn0^3j"{m＝yfw q $bd)HOfm:FBiևVh~?&?}"7>Njչh/]h{0lO#G3Y 1 š߶'Rᱤm/p/0Ý.'M^Cm葆Vo@!CQ|Zi6N m0D I{Vl˗.Kb ?zZM/kWQ#i>54_7>Q(݃( L:KzElՋ/z#چ,m68c:NrS/e)/:,jQXZIX[#Pd^XU@{I>&{rb7zJ{xY 3+Kpg ,q%8q8>wmD\LxM8L o3+mXpkx58VcӨ>!^fYse k]&ڂL4*d:]Q,~̦`d:?f$$$$$$ -"bkaF{!ϨEV~^M$ѠX/vQI>c,d,<@ܡ/r?8rGn Sa#7Lq).F).F).F).F ̞rr']iV\3qS)qO.֔BS|vjDDDDDDDw$I!<$Zklڇ<E\g˳""""""R\>*}FqUVkyNKëtQ{_UwӢB/⮂y|vmթX23l3ZfZׇV ǯp ǯp ǯp 1 1 1 1l{Jr_85rpZ+&q{˔4᳷LI^~skJ(CkkkkkkkퟨHR '%׿Iw.ɸ-'-˸'uSoO=zYGnhDnVjeSɳϠ$Y/W3a8Dd "0  # A2k=BUjw*d"\?`!k=BUjw*d"h{HaV@)VxڽMKQϹ3i#M5JЂU(.Ji:`K.f!tm!"no`qsg21tN:d&;<2z rSPOlWQd_o1>#TD!&9gߒ~H!d #(!P XM^[JW9[?HZs..L0弉,*'fWW`v1 ;Kaah[ qOزݡK ](" :E_lj+̼W93*L1RZڪOVxWeNҋqlݪ[tsS)W+oO)Ɓxҽ6k:GГ<&ח걨Ug9}6Bɞ9FϬP[!_ܔ!، ]NI}B:I߉}ZɑHcr19|}:N> gplNx_7%"񗉍 TA/*IN2ā9B{I]j!=$qRcrRcrRcrRcrRc)GN>r#t}W0,5+S "G*ރ Hj.GK>#<>#<>|$<ɡ">6B!qׅXHC1Sl>ֿSeSeSeSeSE|E[L\.DxSyyy*//}0&.| 2^,vO gZ)6}C+FIr7 핚Dd PD  # A#" `2V'1{A>F12?`!*'1{A>F1 p>P"xO[E~f6iSYXC#m*])zH= *VjB{i( "`ž]=,Bw^^eݴޛ7o&KsGF+ m؟Mݳcq zXhS-殺Et܇?H]SJ~b׊:;5> /:ł[o_H] '߻滢lo9%4wB)֊O?Q8{翉m$1w혍/LW7rJ%SjYmi8ޥ(7ӌBvD9;fz w?͙^ʵҲg=vmZoO''-O/{__˺v۰RGJѮY]n(?i>,hl4ՁSt$@J&i,"(uPs&c/џN׮Ե2 l') @ Ti1Rϕ5֣1gaI+e=ʾ]c]=8X,vN}S725|fZ#Yc糌mF,o;b_֎eG0 ߲[Ϭ/BgklEodHqLlȌ{u giv8c+ٌ]r%QHBs}'0fc/l f|BSz9mteWn¥ܴj0WՇW(h@N#3`Y·TPK?qqGPQ C"Xrt>-y3yO+ZrJEy\Rm|JqpDŸNna+R=<  |Q)ͣ@N@N4xy$a;@K9˸@s OS%5 8H#t&*6LSѽ>6q=1'16 q !)4҈1Xd%`Hd4ɕ t>Y% FAJ>%-SD@@JY U-[-GqU.OKJI|i{9+Y玲PUg$Jb* S%` :UP `Ur1 A?[P! 1eSJ9kwU6T+eRfP%]rթo?3όOuvˮEkVc-lq/Yyz=߰dab滭2b=sZ۟|g*gDM9;װ.M Ym _JFx(YQ'U_W%?P҉Ww8{+Y{Q2ɏp1=>k y+'|M6R'ٳAMWG[V4J6&OB Twu|QU&p7|T/Ӂw;0๓.YIgz:OSs`Ө\-@~{79f= {t!4kp2%Pd]*9v/J.ľ^yl9}g>y~zvͦA1f5%h޲'TH@i!m/j==wj;n=?@ͤ_i}iw}_7_fw-iE#0o?x0?MUV|7nh^k܎SDT_]u ҀE%AHQ;}S,U+N5/=?VIqE}Aj֙֙ªjҘƲՉri CA. F?5˹9ilj(٫/̠i<[Z1Fv̴+cgaIQ2k$cD||S:|SXUcUY4@k:XVcuRrk@-/շƵΆ07k1%. K1 S/OΔgF8s/ ฐT<ܣY}߭ MY P,vd;73|# .AXW՗@[⑦!yðsG+ `qp0,^⑋>ð}G8?5eow_kٻw d-[ {@nٻw d-[ {@nٻ[@ ;u< ;u ;u ;u\ ;u;u; ; ;!#~YѶXNks U&96ߊq]O7XD96I^1TbD96-OIX1T׊pl.[,eٞTbD9{lPqXlO*]1z\A'ǮQ S$S:v=i%sB){{:6uM:ƦMcӦiSشcl16m6uM:ƦMcӦiSشcl16m6uM:ƦM]ͦ#Wvxv8vvvxv8vvsvI6!~+ll{& q??w@.ʽJSYJI|Ǹ?V3yVV6,\:~rmT {Ҹu6UwYFughhu=ד|pM)hh뎻XU*ngn`U70Ϊg Yu㬺qV8n`U70Ϊg Yu㬺qV8n`U70Ϊۋ=h`e/֋sNQ6C!?9}ߤlB<,iEm#=TfW<6$1s玴wie\6/HQNI&{/ +'=MEP{ɞQN$P>i.%o%p{ fbh`g v`g v`g v`g vjy6MةCةS_?a..6#H(3;?0?9w. |SSn?n'a|<mo*f|G61 m[61i{*s v H92tP#+P#o(P#rϡGT(DNSUp=B$s|AI2I4't0QfDev@QfDev@QfD047s`NsC2Qƈ4q{pg:wD0h8֧XbSc}qO1)Ʊ>8֧XbSc}q28vbL1].Sc)Ʊeq28vU Sil2D`$͞`#Ul1 6H`Q_w"=~=^g.y2u{T,M*uݪJ4  80Ϊ00Ϊ0*  80Ϊ00Ϊ0* M17ŰZjqS M17T*!TCvJcV4lJcNt4$ Dw,AYDia_J19ebx*D/d!WUҐw 2OCq~ - l8Ű-3z@q2SA e.8u;VXJ߱jvR![ڪU;ȗdT]vR!Ӝ*fN;ܢfffffffffffƺlqƺlqƺlqNwڷصJ߱k`6D];HBdNS!߮ev9MXy:ʬ(2k ʬ(2k ʬ(̚4l,dc9%i.XNsrKvZN34hd9MT1)9fcQ)9f#/G63NR!qTh3$2uɌB'f`hC m q0!6І8C`hC m qƆ΍h{"bGMl],^xNRl],ru[O{[E Nźؿxv{W[}gG=W.jOxo|Gf{705Dd 7D  # A#" `2پRU`2oujy"?`!qپRU`2oujH X@IPA#?xڽXOhEJjCj,嵏$Uߡ=,$M5 Tm@< EsQz=*}I!Kn"=$C|3;nyIof~bC#ԆGcB(ve"Y#%O"[FcB$#vtynڲU#* ƾoR &jLL_B҃e9XKb_cƻ~=h[bV0rDY'5U}?,-VfM.s; Et2Ĝ0SVځ=U%F##"Zv ?Q<' ^j5X)jkqqerCQpT̍[(_ձ cq7;7Bv)ZY}i[uvFԝ!t>tiJ4V%s ޷[pD977q",J  jj^V .,ر~;N } ѫÛ7B_}6L\$cR\f YY)+oh')QwA cw8ȼ{hc-8ސ1G 7ʹ*%ce)UWɗ=)H)Qⓣy}!2qjL;4viC1U+Kc؏T ?`[9`?{rg;VYOl/|62>NDCE}C2A(D/15װ r^Vªgyh]0Evru*n¿gn—d dJ~ؑ;҄?ӄNC{/Gvޛ4Lxl6F9gN!۲=gY/7} |<ΔCyn{kџ,C}gfexڊ"G.{SvvߊYhtE#ye)6bhY#|53\d}:Iy6Dd lD  # A#" `23h)[8T4y5zW?`!r3h)[8T4y5h D"@xڽXOLE@55A#pBU| lAH - =E/`bŘt/4!CޥӃ1s?o|;3fFHA=GhB:+sɮQz>C& Ƅާ7'gн&tF wcQ}=V=t5LLl:vmnf|B`4K>b~~Fk=YjU"bemhg QV8/ ,,SKos" b K /hvO*x#V'VZi>x{V2_z"EboBwr5?IJR_Ύ>#y$So/i:`o8 .`q%6356B ]s i'?T N#ifc61?$V"+ *lPaD_Ol> b [d`ʊNJ(9bP\ż[?-}wq_dw~fs P|^yAkl6s)7htK&hA.շ/k\\eYCZ udHyftZ .Lh Ң+Erqi)KdI^X_0sruع-]?N ޤetpϹfsn>tM|ј~=wWhM̞ao(I=d~_mԲ䳊MyurxekjfΤ>nMpE=Ͽz~FkSVߊ^ejى_wzr_:~SbV>3~|\24fW?Fߞ_uRzٙDd l=D  # A#" `2e.~XS\gZTA?`!9.~XS\gZTh DF(xڽX=lEݽ'oA rB G/ ;R"tI\,[s"$ܤT&P !WY(rPDиJƋ !Hfnۙyo{bC*"ԅ#1EZ \,[_@7D@l>2635NH./(Njܯ wb<߆:ětgoQi'I0鮠O]![CeG_n0/gO.ug-ğ~W2i'vb?b],th ]2vV;55qivzRP[@%niLL~a b;̺IUa*e4l~͆g'$b! +nu:َ[M|E)#WN=OF0rhkt#>BP97y 1~`\N!ڧDd l.D  # A#" `2XM>Ԡ־-5@E4 ?`!,M>Ԡ־-5@Eh RDp%xڽXML]E~ا/FD@bR 1. %S!$-B]qEIJnD7V!imX, ,1yΙ3s}G!wfΜ(=G BǸP"9d4nzrDߡ&WӈDft᝞?ny^0h߅eJ0|SfA|ab|8\82;=>ew_,MJv҅(Ͽ㭪ժEI}06W?"R˞n㗻 0,з'+x#RVJI<<?@eŲkV={ -_dgsE>xX5=U~ip;2KD8U|m^?WoeA*lx8492دxC9֍woDζAA+׹Ws +h%%0+ <3ĦyqC$=< 39l7F"l#ngwEתux9U%-\bC¶0H)٥Cv.:MGAJRa{ d]< Y ?^cAJwt RaHnG2%VRaDd)!riN\w33m!R@pT&Cd?P6M(VɨN(ɨ !g2/b"B9#%Йx<]᳤l0Uo]' N4F5Fv)L[&s5f+'Ga2/dN`e<h7L<"I1o#oooQ^`쾸m6dy*O$~6 zP{J\ .8[@w-B v1.GxМB_k3HFhZ#bi7_lȟr:u]+Ɋ΋fUs3e 5QH;aW(ǹطq>rKF_Cě g{3sWֱۏ+`[A0Bt`e79q_ݙDթW}'|: ؏7_ +jb\DX-|V ;?Y.IO؎zdznmv{&*879Ps,F]5mn'Ob?UݑpSͅ_O[ \˖`%̠% v9?UU/ߘMΠOYf'Y~NɏXh[Z4ww iJ_a.LwV"Z˙ΊrEc E4艜#,gn;+^BZa(_<f{i\x蚎e3zyÕ|-OBjVmUxmll,6!s#..k{GbTp4ݍC{8{+=ɆFA4z_i*ThF5KfЧ4fh6fXkcrvPłwGD;^Za7LZfSwo77My|<=t*TLx*7p]C/sНݝ_@p<^ON7ਫ਼.*5 kI'tlm6{{帜G, [$* ׷Éz'ãmXߞnGF}ZC׬8QksUl1ee! H8vmMlk/eП_M@i|aF._% &|e^w6Ra.ܴ]Dd lD  # A#" `2 P>̵?`! P>̵h EDi%gxڽXOhE}kITL$ H^RU(I ƃ@_5i`hAr%VSrQ$4R,^ <䒘97;3v}Kۙ}ov)b}'Hq![y Et}%hwa¬-ث羺2]'b&!tͻ?691088-Է}͐y v8?2^R:[Z џCYVgEqr#Em1?~;N,1::ih[dD/aiΰep^aP2El]$-S @|x,)Fi|s}ҷ[\[0zVcil;"$刼s:Ŝ}Ӓ;EOae5i ߋo&όof|SuD;;;ɄddunzzWecǎ䑛"U^0sX7ƻt3؆W1e;$N:awʼnJ״75볰xF}^C_i,T5cAҬ٨9WhvxFsw/J{B|ZsҎ^% >~'p|V1eO|Y!Ry3+5x+C(1):p*TL/*7p;dZ gJ,|ݤL ~ۊs%E!_ K9nâhmlr|D4 ϣ2nD%};b?>&o]~brmz9faӧ,4B;Fꆽ؏H4ʶmMBֹ2_@ozS0ٯ/8?} |en%m6>|͵۬ Dd b  c $A? ?3"`?" p3>D[1) @?@= p3>D[1)LL4  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRST_defghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry  F& a@Data ~WordDocument ObjectPool`j & _1211143008!F`j `j Ole EPRINTcMCompObji  !FMicrosoft Office Excel ChartBiff8Excel.Chart.89q Oh+'0HP`p TamaraaklinMicrosoft Excel@KQ@>w@3HGlj6 EMFML MF, EMF+@hhF\PEMF+"@ @ $@ 0@?!@ @     !" !" !  Rp Arial? xxxx 0&&n0H Ű0H 0Hl0Arialͷ00z &z !.&dv% Rp Arial0I 0&$&n0IH Ű0HI 0HIl0Arialͷ00/ &/ ۫ !I.&dv% % RpArial0x&.&n0H Ű0H 0Hl0Arialͷ00  &  !.&dv% % " !%   ~&% '%     +j% % % " !% % %   ~'% ( % (    V0```&% % % % " !% % %   `;j-   6`-6`6`6`6`% % % " !% % %   ~& % ( % % % " !% % %   ;j  66X6X'6'666`6`% % % " !% % %   ~;j&% (   6`6`66% % % " !% % %   ~% % % " !% % %   j% % % " !% % %   a% % % " !% % %   j&% ( '% (    V0y9 }5}5  }V0osssV02666V0>oBkkBBV0V0 =99V0s&w**ww*V0j nnnV0BsFooFFV0V0:A>=>=>V0w{{{V0   V0EwIssIIV0V0BEFAFAF'3f% (  3fV0o sssV0:66V0>oBkkBBV0s.w*w*wV0e riinniV0B]sFaoaoFFaV0-111V0kABo=o=>>oV0wG{KK{{KV0  V0E-wI1s1sII1V0V0EJ A AFF '% (  V09 55} } V0osssV0V0>oBkkBBV0V0 =99V0swwwV0 miiV0BseFooaFaFV0511V0As==ooV0wO{K{K{V0  V0Ew5Iss1I1IV0V0EAA  % % % " !% % %   a% % % " !% % %   ~&% (   6% 6-6-66666`% 666X6X'6'666`6`% % % " !% % %   ~% % % % " !% % %   ~   TX@Y*@LP0%$T`A@Y*@LT20%$T`@Y*@LT40%$T`.@Y*@LT60%$T`y@Y*@yLT80%$Tdi@Y*@iLT100%$% % % " !% % %   ~% % % % " !% % %   ~  Rp Arial8ZNEPSON Stylus C43 Sery[i0 !ny"00 !yPGE0w1w( \ (wҥw !`Z 0w Cdv% Tp-#@Y*@#LX6.EKSP% ( Rp Ariallus C43 Sery[i0 !n "00 !yPw`w`w|p|p|m|||  0w4w LL|`Z 0ww} !b)wdv% Txx5@Y*@x5L\6.KONTR% ( Rp Arial!yPw`w`w |p|p|m|||  0w4w |p|p|m|||  0w)wdvLL|`Z 0ww} !b)wdv% Tx1@Y*@1L\12.EKSP% ( Rp Arial|p|m|||  0w4w  |p|p|m|||  0w)|p|p|m|||  0w)wdvLL|`Z 0ww} !b)wdv% T|FbC@Y*@FCL\12.KONTR% ( Rp Arial|p|m|||  0w) |p|p|m|||  0w)|p|p|m|||  0w)wdvLL|`Z 0ww} !b)wdv% Tx1@Y*@1L\15.EKSP% ( Rp Arial|p|m|||  0w) |p|p|m|||  0w)|p|p|m|||  0w)wdvLL|`Z 0ww} !b)wdv% T|1C@Y*@CL\15.KONTR% ( Rp Arial|p|m|||  0w) |p|p|m|||  0w)|p|p|m|||  0w)wdvL L|`Z 0ww} !b)wdv% Tx|1@Y*@|1L\17.EKSP% ( Rp Arial|p|m|||  0w) |p|p|m|||  0w)|p|p|m|||  0w)wdvL0L|`Z 0ww} !b)wdv% T|C@Y*@CL\17.KONTR% ( Rp Arial|p|m|||  0w) |p|p|m|||  0w)|p|p|m|||  0w)wdvL<L|`Z 0ww} !b)wdv% TxJf1@Y*@J1L\18.EKSP% ( Rp Arial|p|m|||  0w) |p|p|m|||  0w)|p|p|m|||  0w)wdvLLL|`Z 0ww} !b)wdv% T|C@Y*@CL\18.KONTR% ( Rp Arial|p|m|||  0w) |p|p|m|||  0w)|p|p|m|||  0w)wdvLXL|`Z 0ww} !b)wdv% Tx41@Y*@1L\19.EKSP% ( Rp Arial|p|m|||  0w) |p|p|m|||  0w)|p|p|m|||  0w)wdvLhL|`Z 0ww} !b)wdv% T|C@Y*@CL\19.KONTR% ( Rp Arial|p|m|||  0w) |p|p|m|||  0w)|p|p|m|||  0w)wdvLtL|`Z 0ww} !b)wdv% Tx1@Y*@1L\20.EKSP% ( Rp Arial|p|m|||  0w) |p|p|m|||  0w)|p|p|m|||  0w)wdvLL|`Z 0ww} !b)wdv% T|NjC@Y*@NCL\20.KONTR% ( Rp Arial|p|m|||  0w) |p|p|m|||  0w)|p|p|m|||  0w)wdvLL|`Z 0ww} !b)wdv% Tx1@Y*@1L\22.EKSP% ( Rp Arial|p|m|||  0w) |p|p|m|||  0w)|p|p|m|||  0w)wdvL L|`Z 0ww} !b)wdv% T|8C@Y*@CL\22.KONTR% ( % % % " !% % %   ~% '% (     +;j% % % " !% % %   <k% % % " !% % %   <k&% ( '% (     +H|g  Tlto@Y*@toLXTo no% % % " !% % %   <k% % % " !% % %   <k&% ( '3f% (  3f  +|$  T1o@Y*@1oLlDjelomi no to no$  ( % % % " !% % %   <k% % % " !% % %   <k&% ( '% (    +Hg  Txt.@Y*@tL\Neto no$% % % " !% % %   <k% % % " !% % %   ~% % % " !% % %   ~&% ( % (     +j% % ( % " ~!  " !  ( ( ( " F4(EMF+*@$??FEMF+@ ObjInfo Workbookm SummaryInformation( DocumentSummaryInformation8      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~E \p}aklin Ba=1/ Nb = 9X@"1jArial1jArial1jArial1jArial1 jArial1$jArial1QjTahoma1QjTahoma1 jArial1 jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1 jArial1 jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1jArial1djArial1jArial#,##0\ "kn";\-#,##0\ "kn"##,##0\ "kn";[Red]\-#,##0\ "kn"$#,##0.00\ "kn";\-#,##0.00\ "kn")$#,##0.00\ "kn";[Red]\-#,##0.00\ "kn">*9_-* #,##0\ "kn"_-;\-* #,##0\ "kn"_-;_-* "-"\ "kn"_-;_-@_->)9_-* #,##0\ _k_n_-;\-* #,##0\ _k_n_-;_-* "-"\ _k_n_-;_-@_-F,A_-* #,##0.00\ "kn"_-;\-* #,##0.00\ "kn"_-;_-* "-"??\ "kn"_-;_-@_-F+A_-* #,##0.00\ _k_n_-;\-* #,##0.00\ _k_n_-;_-* "-"??\ _k_n_-;_-@_- 0.00000 0.000 0.0000 0.0000E+00                + ) , *     @ @  $@ @    $    $  p  @@   p :"x@  t     (4@ @ (0@ @  $@ @  t@ @  $@ @  t@ @  p@ @  `@ @   t@ @    K"8@ @ [  "0@ @ "4@ @   :"|@  t  t \  :"x 2t@ @ K28@ @  @ @   @ K"8  Z8@ @  Z8@ @  Z8@ @  Z8@  Z8@  Z8@ @  Z8@  Z8@ 2t@ @ 2t@ @ "0@ @ "t@ @ "0@@ "0@ "0 @ K"8@ @  `B Grafikon16SRezultati testa_K1 Rezultati K1022K2_razli ita pitanjaYtest K2<K1_razlicita pitanja test K1 | K2_GRAFIKONI0N K2kontrExp UList9,Z Usporedba_K25q Rezultati K2 V "zr8=  3 A@@   ?mbroj i skupona prezime i ime Test -ocjena Test - 1 Test - 2 Test - 3 Test - 4 Test - 5Test - 6Test - 7Test - 8Test - 9 Test - 10 Test - 11 Test - 12 Test - 13 Test - 14 Test - 15 Test - 16 Test - 17 Test - 18 Test - 19Test -20 Test - 21 Test - 22 Test - 23 Test - 241e BA`EK MARINA2e BENJAK INDIRA3e BERMANEC LUKA4eBRANILOVI VALENTINA5e CAR IVANA6eDELLADIO SANJA7e DEMO TEUTA8eFERDERBAR KATARINA9eFRI` I MONIKA10e GOLEC IVANA11e GORNIK JELENA12e HERMAN NINA13e IVAN I IVAN14e KRE`I JELENA15e KRI`TOFI LEA16e MAJETI FILIP17e MEDLOBI TEA18e MESARI GORAN19e MRLA MARINA20e NESTI MIA21e `ARI LANA22e `OLTI SIMONA23e TOMA`I LANA24eVADLJA EMILIJA25eVEHTERSBAH-STOJAN PETAR26e VUGRIN VEDRAN27e VUK VEDRANA28e VUK VESNA29eZELENBABA DINKO30eZVONAREK ANDREJA31e ALITI BESIM32e BLA}EKA DINO33e BRANOVI DORA34eBUNETA KRISTINA35eDEBELEC SANJANA36eDOKLEJA TAJANA37e DOMINKO LANA38e FELI ERVIN39e FRANIN SLAVEN40e GAJNIK MATEJA41e GOMBAR DARJA42eHA EK PATRICIJA43eJARNI KRISTINA44e KOLARI EMA45eLAJTMAN KATARINA46e MATOTEK DAVOR47e MEZGA MELITA48e MIKOLAJ INA49e NOVAK MONIKA50e POLAK SANDRA51ePRANJI OGNJEN52eSANJKOVI LUKA53eSILADI MARTINA54eSOBO AN MIRJAM55eSPAHIJA SABINA56e`TEFI AR `EJLA57e `UICA MARKO58e `UMAN VEDRAN59e TOPLEK VANJA60eBREZNI AR JOSIPA61e BUZA MANUEL62e CIGLARI ANA63e GAE`A LANA64e GALOVI SANDI65e GOLUB ASJA66eGRBAVEC }ELJKA67e HERMAN DARIO68eJAMBRO`I MARTA69e JURI AN DINO70e KAU I NEVEN71eKLOBU ARI TAMARA72e KOVA I MAJA73eKRIKOVI NIKOLA74e KRZNAR INES75eKUTNJAK TIHOMIR76e LOVREK ANJA77eMEIMUREC SONJA78eMEZNARI ONDINA79e MIHALIC TANJA80eMILJAN I KRISTINA81e MUNAR DIJANA82eNOVAK KRISTIJAN83eNOVAK KRISTINA84e PO}GAJ ANITA85ePREMU` BARBARA86e PRPROVI SA`A87e SOMOI VI`NJA88eSTRAHIJA DEJAN89e `ARI EMILIJA90e `VENDA MI`EL91e VARGA DINO92e ZEMAN MARKO93eZEMLJI MARIJA1k BELI ANDREA2kBRATU`A ZVONKA3kDETELJ GABRIJELA4kFRI` I KATARINA5kHRANILOVI MARKO6kKLOBU ARI TANJA7kKOLARI MARINA8kKOPRIVEC TAMARA9k KO`AK MARKO10k KOVA  JANJA11k LEGIN LAURA12k MAJSAN MATEJ13k MESARI PETRA14k MISER IZIDORA15k MO`MONDOR MIA16k MUSI LARISA17k NOVAK JURICA18k NOVAK NEVENA19k OPA I SARA20k PER I IVAN21k PLAFTAK MARIO22k POTURI NEVEN23kRADIKOVI NATA`A24k RU}I TENA25k SETNIK MIRELA26k SUDEC MATEA27k `INKO ANJA28k`KVORC BENJAMIN29k TURK BORIS30k TURK IVAN31k VARGA SA`A32k VINKO DANIJEL33kVINKO NOVAK ROSANA34k BELI ANDREJ35kBELOVARI JURAJ36k CICELI MATEA37kDRVODERI DRA}EN38kGORI ANEC DORA39k HA EK MELANI40kHARAMBA`I DINO41k HORVAT SANJA42kJAMBRO`I SUZANA43k JANKOVI IGOR44kJURINI ZVONIMIR45kKORUNI NIKOLINA46k KOZAR SANJA47k KRALJ DORA48kLON ARI DANIJELA49k MARETKO LANA50k MARODI ALENKA51kMIJULKOV JOSIPA52k MIKULAN LAURA53k PAI MARINA54k PAVLOVI DENA55k POLJAK MARIJA56k PONGRAC PETAR57k POSAVEC INA58k RU}I MIHAEL59k SAKA  MARTINA60kSKLEPI MARINA61k SOMI IJAN62kSTANKOV SINI`A63k TARADI NINA64kVINKOVI MARTA65k VUKOVI IVANA66k ZELENI MAJA67k }IV EC MATEJA68k BRUMEC LUKA69k CECELJA OZREN70kCMRE AK FRANJO71k CVETKO LUKA72kGLA}AR TOMISLAV73kGORI ANEC JURICA74k HABJAN MARKO75kHARAMINA PAVLA76k HORVAT FILIP77k HORVAT SANDRA78kHRANILOVI LUCIJA79k KRU`I BRUNO80k LACI ALEN81k LUKAN DOMAGOJ82k MIHI LEON83k NOVAK IGOR84k NOVAK IVAN85kPETKOVI NIKOLA86kPINTARI FILIP87k POFUK ROBERT88k PREMO`A TEA89k PROTEGA JAKOV90kRITONJA LJUBO 91k`ARDI NIKOLINA92k SMOLEK BORIS93k `TIH KARLO94k `TIMAC LANA95k `TIRNI DARIO96kTOMA`EK MILENA97k TURK MIRELA98k VARGEK VANJA99k VUGRINEC DINA100k ZAMUDA MIHAEL101kBOGOMOLEC ROBERT102kBRANILOVI STJEPAN103k BRANOVI KAJA104k BUJAN NINO105kCAROVI MIHAELA106kDOBRANI PAULA107k DODLEK EMA108kGAVRANOVI PETRA109kGUDLIN ANA GRACIJA110kHAJDINJAK ANITA111kHAJDINJAK MONIKA112k HASNA` IVANA113k HORVAT BLANKA114kJAMBROVI TANJA115k JANU`I TENA116kKARANOVI FILIP117k KATI FILIP118k KNEZI ANJA119k KORENT KAJA120k KORPI LUCIJA121k KRALJ BARBARA122k KRHA  JELENA123kLON ARI DARIJA124kNOVAKOVI NINA125k PANI JURICA126k PARAGI TANJA127k POSEDI SANJA128kSMILJANEC MATEJA129kSIR ALEKSANDRA130k VINCENS ADELA131kVRTARI MARITA132k ZEMLJI SARA133k ZIMPRICH EMMA134k}VORC TOMISLAVRezultati testaEksperimentalna skupinaOdgovorUkupnoKontrolna skupina#Problemati na pitanja: 7,9,11,21,23ocjena1.2.3.4.5.6.7.8.9.10.11.12.13.14.15.16.17.18.19.20.21.22.-Problemati na pitanja: 6,12,15,17,18,19,20,22MeanMedianKurtosisSkewness)Rezultati testa - eksperimentalna skupina#Rezultati testa - kontrolna skupinaAritmeti ka sredinaStandardna pogreakaModStandardna devijacijaVarijanca uzorkaBroj ispitanika -t-Test: Two-Sample Assuming Unequal Variances VarijancaBroj ispitanikaHypothesized Mean Differencedft StatP(T<=t) one-tailt Critical one-tailP(T<=t) two-tailt Critical two-tail Variable 1 Variable 2Variance ObservationsTo noDjelomi no to noNeto no23.24.07. t-Test: Two-Sample Assuming Unequal Variances09. t-Test: Two-Sample Assuming Unequal Variances111. t-Test: Two-Sample Assuming Unequal Variances021.t-Test: Two-Sample Assuming Unequal Variances123. t-Test: Two-Sample Assuming Unequal Variances5Rezultat t<-testa uz pretpostavku razli itih varijanciEKSPKONTR 7. PITANJE 9. PITANJE 11. PITANJE 21. PITANJE 23. PITANJE7.EKSP9.EKSP11.EKSP21.EKSP23.EKSP7.KONTR9.KONTR11.KONTR21.KONTR23.KONTR20.EKSP20.KONTR22.EKSP22.KONTR24.EKSP24.KONTR1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 06. t-Test: Two-Sample Assuming Unequal Variances112. t-Test: Two-Sample Assuming Unequal Variances115. t-Test: Two-Sample Assuming Unequal Variances117. t-Test: Two-Sample Assuming Unequal Variances118. t-Test: Two-Sample Assuming Unequal Variances119. t-Test: Two-Sample Assuming Unequal Variances122. t-Test: Two-Sample Assuming Unequal Variances120. t-Test: Two-Sample Assuming Unequal Variances 6. PITANJE 12. PITANJE 15. PITANJE 17. PITANJE 18. PITANJE 19. PITANJE 20. PITANJE 22. PITANJE6.EKSP6.KONTR12.EKSP12.KONTR15.KONTR15.EKSP17.EKSP17.KONTR18.EKSP18.KONTR19.KONTR19.EKSPr} vC1ma@L.+c  U.!!"!ul""w[##dS$$i T% %a R& &_ ;' 'V I( (C #) ) *v**eL++]l,,pD--6"..2//)/p00iI11F22233, 44* 55,5q657]7788l9 ::j<s<<2=p9=q= ?x??h  MTEPSON Stylus C43 Seriesp|m|pv 4dhh4 *** qhhDLLName32=E_DU16YE.DLL L dL 2EPSON Stylus C43 Series***" d??3` /y` /z` 0{` k+|3d=23 M NM4 3Q:  To noQ ;KKQ ;JJQ3_4E4 3Q:  $Djelomi no to noQ ;LLQ ;JJQ3_4E4 3Q:  Neto noQ ;MMQ ;JJQ3_4E4D$% Mp13O&zQ4$% Mp13O&yQ4FAss 3OI, 3 b MZ&{!  43*#M&|! M4523  O43" n2+h3Op7% M3O&^Q423 M NM44444e6.EKSP6.EKSP6.EKSP6.KONTR6.KONTR6.KONTR12.EKSP12.EKSP12.EKSP12.KONTR12.KONTR12.KONTR15.EKSP15.EKSP15.EKSP15.KONTR15.KONTR15.KONTR17.EKSP17.EKSP17.EKSP17.KONTR17.KONTR17.KONTR18.EKSP18.EKSP18.EKSP 18.KONTR 18.KONTR 18.KONTR 19.EKSP 19.EKSP 19.EKSP 19.KONTR 19.KONTR 19.KONTR 20.EKSP 20.EKSP 20.EKSP 20.KONTR 20.KONTR 20.KONTR22.EKSP22.EKSP22.EKSP22.KONTR22.KONTR22.KONTReE@I@T@?J@J@5@4@H@J@@@D@J@8@F@3@@R@,@?]@C@D@(@ A@ D@ M@ I@ <@ ,@ H@ 7@ O@ 6@ ,@ K@ B@ D@ M@:@G@4@$@<@7@e>    dMbP?_*+%MEPSON Stylus CX3600 Series 4d4 **** qDLLName32=E_FUIC9BE.DLL L dL 2EPSON Stylus CX3600 Series@**** " d??U} I } I} # } $$ } %%I } &&$ $$$$$$$$$ $ $ $ $ $$$ $ $ $ $ $ $ L# >                               #>?1@1Q@1M@1F@1U@1S@1M@1H@1T@1A@1K@1H@1I@1N@1L@1I@1M@1H@1P@1?@1G@1G@1M@1C@1A@#>@13@11111111111?@1?@13@1=@1@@1;@1A@1@1@1A@1F@1;@1C@1<@#>@1B@16@1A@1H@1"@1.@1A@1F@1*@1M@1C@1*@1(@1*@1@1$@1 @1"@1;@1M@1&@1@1 @10@1?@#>@19@111111111111111111111111#>@1@111111111111111111111111#> 1@W@1@W@1@W@1@W@1@W@1@W@1@W@1@W@1@W@1@W@1@W@1@W@1@W@1@W@1@W@1@W@1@W@1@W@1@W@1@W@1@W@1@W@1@W@1@W@1@W@# ?                           # ? ?25@1W@1Y@1@Q@1\@1^@1T@1W@1Z@1V@1T@1Z@1U@1@X@1@Y@1W@1W@1@T@1Y@1M@1@Q@1L@1Q@1@@1D@ # ? @26@111111111117@1A@19@17@17@12@1B@1?1?1@@1O@1G@1@Q@1F@ # ? @2F@1D@1?@1@P@14@1&@1I@1C@1=@1F@1I@1@1(@1(@1$@10@15@11@1>@1R@1@@1.@13@1@@1H@ # ? @29@111111111111111111111111 #?@26@111111111111111111111111#? 1`@1`@1`@1`@1`@1`@1`@1`@1`@1`@1`@1`@1`@1`@1`@1`@1`@1`@1`@1`@1`@1`@1`@1`@1`@#      ?@5@  @3@6@  @B@F@  @9@9@  @@6@ .^&: "(  ~  <5XPP?x]4@5n _r%K:M $<%Pc: 1 - grupni rad 2 - frontalni rad<$~~  <t5XPP?!x]4@t5\  FČJ-ؕV T<UPc: 1- mnogo ugodnije 2- ugodnije 3 - podjednako 4 - neugodnije 5 - mnogo neugodnije<T~~  <5XPP? &"x]4@5\ %&,MߣHA[ E<Pc: 1 - vrlo esto 2 - esto 3 - ponekad 4 - rijetko 5 - vrlo rijetko<JE~~  <<6XPP?i  ]4@<6o  ƶdӃB~6 $<%Pc: 1 - grupni rad 2 - frontalni rad<$~~  <liXPP?"i$ ]4@lip >?JĂMW T<UPc: 1- mnogo ugodnije 2- ugodnije 3 - podjednako 4 - neugodnije 5 - mnogo neugodnije<T~~  <iXPP?#i% ]4@iq ߡc`D4? E<Pc: 1 - vrlo esto 2 - esto 3 - ponekad 4 - rijetko 5 - vrlo rijetko<JErj  0NMM?< Z]`r  "r??3` /N` /O`  Yп3d923 M NM4 3QQ ; QQ3_4E4D$% Mp13O&NQ4$% Mp13O&OQ4FA2GT3OF3" :dd$% XMp13OQ '43_ M NM  MM< 444% c M'3O&YQ J#Ocjene iz testa - kontrolna skupina'44eee rj  0NMM?0-i]`s  "s??3` /P` /Q` G Z@3d23 M NM4 3QQ ;QQ3_4E4D$% Mp13O&QQ4$% Mp13O&PQ4FA/3O3" :dd$% XMp13OQ '43_ M NM  MM< 444% r M'3O(&ZQ V)Ocjene iz testa - eksperimentalna skupina'44eee rj   0NMM? /] `@&&& 7   dMbP?_*+%MEPSON Stylus CX3600 Series 4d4 **** qDLLName32=E_FUIC9BE.DLL L dL 2EPSON Stylus CX3600 Series@**** " d??Uc$$$@$$$$$$ $@ $ $ $ $$$$$$$$$$$$$$$$$ L# @   / / / / / /  /  /  /  /  / / / / / / / / / / / / / /#A @Q@M@F@U@S@M@H@T@A@K@H@I@N@L@I@M@H@P@?@G@G@M@C@A@#A 3@?@?@3@=@@@;@A@@@A@F@;@C@<@#A B@6@A@H@"@.@A@F@*@M@C@*@(@*@@$@ @"@;@M@&@@ @0@?@#A@9@#A@@#B @W@@W@@W@@W@@W@@W@@W@@W@@W@@W@@W@@W@@W@@W@@W@@W@@W@@W@@W@@W@@W@@W@@W@@W@@W@# C   / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / # D  5@W@Y@@Q@\@^@T@W@Z@V@T@Z@U@@X@@Y@W@W@@T@Y@M@@Q@L@Q@@@D@ # D  6@7@A@9@7@7@2@B@??@@O@G@@Q@F@ # D  F@D@?@@P@4@&@I@C@=@F@I@@(@(@$@0@5@1@>@R@@@.@3@@@H@ # D @9@ #D@6@#E `@`@`@`@`@`@`@`@`@`@`@`@`@`@`@`@`@`@`@`@`@`@`@`@`@# /+ /0 /, /1 /- /2 /. /3 // /4BH@W@A@V@H@Z@G@L@C@@@B;;;;;?@;7@;F@;O@;C@@Q@BF@C@M@F@*@@@.@0@<@@>(0^FFF $/$0$1$2$3$4$5$6$7$8$  //5 //6 //. //3 //7 //8 /// //4 //9 //:B0G@@Q@G@L@M@Q@C@@@A@D@B1A@@@F@O@;@G@C@@Q@<@F@B2&@@@@.@ @3@0@@@?@H@34567=====8 FFFG$;K$L$M$N$O$P$Q$R$S$T$U$V$W$X$Y$^$@_$ G0"GK K @ K  KKLA L ?@%L.9s@ DLDQdMA M @3@%M.nn4@ DMDQdNA N @B@%N.[kZC@ DNDQdOA O @9@%O.n:@ DODQdPA P @@%P.n@ DPDQd,P"QB Q ~ Q@W@#Q.Y@ %LP,Q"JR."S S C S  S.S."TD T ?5@%T.TnW/@ DTDYd,T"UD U @6@%U.-j0@ DUDYd,U"VD V @F@%V.-j@@ DVDYd,V"WD W @9@%W.12@ DWDYd,W"XD X @6@%X.-j0@ DXDYd,X"YE Y ~ Y`@#Y.Y@ %TX,Y" ^ ^/ ^/ ^/ ^/ ^/ ^/ ^/ ^ / ^ / ^ / ^ / ^ / ^/ ^/ ^/ ^/ ^/ ^/ ^/ ^/ ^/ ^/ ^/ ^/^" __Q@M@F@U@S@M@H@T@A@K@H@I@N@L@I@M@H@P@?@G@G@M@C@A@_"( T4TaaaaN|z`$a$b$~ `@W@%`X`S@(D_D`d%`nO@(D_D`d%`2c1H@(D_D`d%`RJ)V@(D_D`d%`{T@(D_D`d%`/.O@(D_D`d%`X`XJ@(D_D`d%` X`U@(D_ D`d%` HyGB@(D_ D`d%` GyM@(D_ D`d%` X`XJ@(D_ D`d%` nJ@(D_ D`d%`f]veP@(D_D`d%`RJ)N@(D_D`d%`kZkK@(D_D`d%`/.O@(D_D`d%`X`XJ@(D_D`d%`5DM4Q@(D_D`d%`@@(D_D`d%`EM4DI@(D_D`d%`.H@(D_D`d%`/.O@(D_D`d%`nnD@(D_D`d%`HyGB@(D_D`daaW@Y@@Q@\@^@T@W@Z@V@T@Z@U@@X@@Y@W@W@@T@Y@M@@Q@L@Q@@@D@~ b`@%b:_Q@(DaDbd%bL*g7S@(DaDbd%b{rv I@(DaDbd%b¯DU@(DaDbd%bDzV@(DaDbd%b[N@(DaDbd%bXc"=PQ@(DaDbd%b kL*gS@(Da Dbd%b P@(Da Dbd%b [N@(Da Dbd%b kL*gS@(Da Dbd%b c"=P9;P@(Da Dbd%b[R@(DaDbd%bTnR@(DaDbd%bXc"=PQ@(DaDbd%bXc"=PQ@(DaDbd%bWc"=P9N@(DaDbd%bL*g7S@(DaDbd%b~5&F@(DaDbd%b{rv I@(DaDbd%b_@D@(DaDbd%b=P9_I@(DaDbd%bHTn7@(DaDbd%b[՘>@(DaDbd ( ~ (  ~  <ąXPP?i!]4@ą@z u7VMO $<%Pc: 1 - grupni rad 2 - frontalni rad<$~~  <XPP?#i%]4@@{ Z`V{Cr T<UPc: 1- mnogo ugodnije 2- ugodnije 3 - podjednako 4 - neugodnije 5 - mnogo neugodnije<T~~  <xXPP?$i&]4@x@| 2Gٜ߃ E<Pc: 1 - vrlo esto 2 - esto 3 - ponekad 4 - rijetko 5 - vrlo rijetko<JE~~  <܆XPP?i! ]4@܆@} H(I=l^` $<%Pc: 1 - grupni rad 2 - frontalni rad<$~~  <@XPP?#i% ]4@@@~ B#]Gs#{x T<UPc: 1- mnogo ugodnije 2- ugodnije 3 - podjednako 4 - neugodnije 5 - mnogo neugodnije<T~~  <XPP?$i& ]4@@ I-6[D"zo E<Pc: 1 - vrlo esto 2 - esto 3 - ponekad 4 - rijetko 5 - vrlo rijetko<JExp  6NMM?<p"]`@  "@??3` , ` , ` ,` ,?U3d23 M NM4 3Q:  To noQ ;  Q ;  Q3_4E4 3Q:  Neto noQ ;  Q ;  Q3_4E4D$% Mp13O& Q4$% Mp13O& Q4FA~y ~3OZ 3 b#M43*#M! M4%  ?M3O+&Q Pitanje'4523  O43"  QD3O % M3OQ4444% A M'3Oe]0&Q t8Odgovori na pitanja u testu K1 - eksperimentalna skupina'44eee rj  0NMM?K!]`8  "8??3` / ` /` /` /T3d`,23 M NM4 3Q:  To noQ ;  Q ;  Q3_ O   MM<4E4 3Q:  Neto noQ ;  Q ;  Q3_ O 3f  MM<4E4D$% Mp13O&Q4$% Mp13O&Q4FA5 3OZ & 3 b#M43*#M! M4%  EM3O+&Q Pitanje'4523  O43"  MSN3O G% M3OQ443_ M NM  MM< 444%  M'3Ou+D& Q j3Odgovori na pitanja u testu K1 - kontrolna skupina '4% M<3OQ'4% M<3OQ'44eee xp   6NMM?#<p4] `؁  "؁??3` /` /` /` ,L?U3d23 M NM4  3Q:  To noQ ;  Q ;  Q3_ O   MM<4E4  3Q:  $Djelomi no to noQ ;  Q ;  Q3_ O 3f  MM<4E4  3Q:  Neto noQ ;  Q ;  Q3_ O   MM<4E4D$% Mp13O&Q4$% Mp13O&Q4FA~ 3OZf \ 3 b#M43*#M! M4%  ?M 3O+&Q Pitanje'4523  O43"   3O% M3O&MQ423 M NM443_ M NM  MM< 444% H DM'3Oe:(&LQ t8Odgovori na pitanja u testu K1 - eksperimentalna skupina'4% M<3OQ'4% M<3OQ'4% M<3OQ'44 eee xp   6NMM?#p4] `  "??3` /` / ` /!` /"Vп3d23 M NM4  3Q:  To noQ ; Q ;  Q3_ O   MM<4E4  3Q:  $Djelomi no to noQ ; Q ;  Q3_ O 3f  MM<4E4  3Q:  Neto noQ ; Q ;  Q3_ O   MM<4E4D$% Mp13O&"Q4$% Mp13O&!Q4FA} ] 3OY 3 b#M43*#M! M4%  JM 3O +& Q Pitanje'4523  O43"  Z 3O % M3O&MQ423 M NM443_ M NM  MM< 444% z M'3Oe+0&Q h2Odgovori na pitanja u testu K1 - kontrolna skupina'4% M<3OQ'4% M<3OQ'4% M<3OQ'44 eee xp   6NMM?`4E] `(  "(??3` /#` /$` /%` /&V?3d23 M NM4 3Q:  To noQ ; Q ; Q3_ O   MM<4E4 3Q:  $Djelomi no to noQ ; Q ; Q3_ O 3f  MM<4E4 3Q:  Neto noQ ; Q ; Q3_ O   MM<4E4D$% Mp13O&&Q4$% Mp13O&%Q4FA}u 3OY 3 b#M43*#M! M4%  >M 3O+&$Q Pitanje'4523  O43" 72 [3O4% M3O&MQ423 M NM443_ M NM  MM< 444% : M'3Oe]0&#Q t8Odgovori na pitanja u testu K1 - eksperimentalna skupina'4% M<3OQ'4% M<3OQ'4% M<3OQ'44eee xp   6NMM?5E] `Ѓ  "Ѓ??3` /'` /(` /)` /*пV3d23 M NM4 3Q:  To noQ ; Q ; Q3_ O   MM<4E4 3Q:  $Djelomi no to noQ ; Q ; Q3_ O 3f  MM<4E4 3Q:  Neto noQ ; Q ; Q3_ O   MM<4E4D$% Mp13O&*Q4$% Mp13O&)Q4FA{ n3OY 3 b#M43*#M! M4%  =M 3O+&(Q Pitanje'4523  O43"  3O% M3O&MQ423 M NM443_ M NM  MM< 444%  M'3Oef0&'Q j3Odgovori na pitanja u testu K1 - kontrolna skupina '4% M<3OQ'4% M<3OQ'4% M<3OQ'44eee xp  6NMM?J[]`x  MEPSON Stylus CX3600 Series 4d4 **** qDLLName32=E_FUIC9BE.DLL L dL 2EPSON Stylus CX3600 Series@**** " d??3` /G` /H` /I` /J@F3d23 M NM4 3Q ;  2Eksperimentalna skupinaQ ; LPQQ3_4E4 3Q ;  &Kontrolna skupinaQ ; TXQQ3_4E4D $% Mp13O&JQ4$% Mp13O&IQ4FA E 3O7pq 3 b#M43*N#M! M4% 1 u*M3O^&HQ "Ocjena testa K1'4% h ;MZ3O=&HQ  % u enika'4523  O43" ^ 3O^ % M3OQ4444% KQ EM'3O&GQ (Ocjene na testu K1'44eee rj  0NMM?,]`   " ??3` k+]` /_` /`` k+a` k+b?3@3d,&23 M NM4  3Q:  To noQ ; Q ; Q3_4E4  3Q:  $Djelomi no to noQ ; Q ; Q3_4E4  3Q:  Neto noQ ; Q ; Q3_4E4D$% Mp13O&_Q4$% Mp13O&`Q4FA 3O6D 3 b#M&b!  43*#M&]! M4523  O43" M U3OM % M3O&^Q423 M NM4444% L"M'3O&aQ X*Usporedba odgovora na pitanja 7,9,11,21,23'44 ee   e rj  0NMM?4G1]`  "??3` k+c` /d` /e` k+f` k+g33d23 M NM4  3Q:  To noQ ; 00Q ; //Q3_4E4  3Q:  $Djelomi no to noQ ; 11Q ; //Q3_4E4  3Q:  Neto noQ ; 22Q ; //Q3_4E4D$% Mp13O&eQ4$% Mp13O&dQ4FA 3O6A 3 b#M&f!  43*#M&g! M4523  O43"  :T3O :% M3O&^Q423 M NM4444% !M'3Oc&cQ J#Usporedba odgovora na pitanja 20-24'44 ee   e rj  0NMM?@e t]``  "`??3` !h` /i` /j` m` o` q3d,23 M NM4 3Q 2Eksperimentalna skupinaQ ; ``QQ3_ ! NM  !!d4E4 3Q &Kontrolna skupinaQ ; bbQQ3_ NM   d4E4D$% Mp13O&iQ4$% Mp13O&jQ4FA _3Op% 3 b#M&h43*#M! M4%  K EM 3OT&oQ  Broj pitanja'4% ZM Z3O&qQ % '4523  O43" Z s3OY % M3OQ4444% Sa#M'3O-&mQ N%Postotak to nih odgovora po pitanjima'44ee          e ~~  <DXPP?]i a]4@D vcMt檱# $<%Pc: 1 - grupni rad 2 - frontalni rad<$~~  <̨XPP?"]i$a]4@̨ Dl>Lv T<UPc: 1- mnogo ugodnije 2- ugodnije 3 - podjednako 4 - neugodnije 5 - mnogo neugodnije<T~~  <XPP?#]i%a]4@ t~6@c E<Pc: 1 - vrlo esto 2 - esto 3 - ponekad 4 - rijetko 5 - vrlo rijetko<JEPc"Pc#Pc Pc "Pc #Pc^Pc^!Pc^"Pc>@" KQ SY 7   dMbP?_*+%"?? U} } 3} 3o                                      7Q 33 H#HHHHHHHH 33 HYH HZH  H[ H  H\ H! 4 4  :$ :% :$ :%  :$  :%  :$  :% 5c1@5¯? &*c1@*¯?*駟~?*@? *yG@ *-j@ *<#@ *¯D@ 5P?5* ?  *P?** ?*ر6?*ЊE? *b;? * h? *ot u%? *ƕfh? 5@W@5`@ +IH@IIH@TI Fĉ.  Fĉ.  F" F" ~ 5 5 +IMZjj֯?IIJa?I FC0u E? FC0u E? Fl8i>? Fl8i>? ~ 5`h@ 5 +I[|q?IIq?I F~,u? F~,u? Fx? Fx? 5H@ 5 +IMZjj֯?IIJa?I FC0u U? FC0u U? Fl8i>? Fl8i>?  5MZjj֯? 5 + I$? I I8? I F? F? Fq? Fq?  5[|q? 5  5MZjj֯? 5  6$? 6  33 H# HHHHHHHH 7R33 H]H H^H  H_ H  H` H33 :$ :% :$ :%  :$  :%  :$  :%! 4 4 &*[kZ?*=P9_@*&h?*`@@ * ,@ *Wc"=P@ *~? *v @ 5駟~?5@?  *8:|v?*Gm?*nZ}?*ktM? *݌? *&X\\? *_? *u|f? 5ر6?5ЊE? +FYZ7ypFYZ7ypF{PF{P FX\ ? FX\ ? F[Y} F[Y} 5@W@5`@ +F3 >F3 >Gi->Gi-> Fw@!? Fw@!? F#? F#? ~ 5 5 +F5n?F5n?F]m?F]m? F[|q? F[|q? F&q? F&q? ~ 5h@ 5 +F3 >F3 >Fi->Fi-> Fw@!? Fw@!? F#? F#? 5H@T 5 +F ?F ?F+?F+? F$? F$? Fܣ? Fܣ? 5Ja?5 5q?5 5Ja?5  68?6 7S33 33 ! 4 4 5yG@5-j@ BXFt@@@:@@@@0$D ! " # $ % & ' (  * +  , - . / 0 1 2 3 4 5 6  8 9  : ; < = > ?   5b;? 5 h? !!5@W@5`@ "~ "5"5 #~ #5e@#5 $$5ĉ. $5 %%5C0u E?%5 &&5~,u?&5 ''5C0u U?'5 ( (6?(6 *7T *33 +33,! ,4 ,4 --5<#@-5¯D@ ..5ot u%?.5ƕfh? //5@W@5`@ 0~ 0505 1~ 15@d@15 225"25 335l8i>?35 445x?45 555l8i>?55 6 66q?66 87U 833 933:! :4 :4 ;;5[kZ?;5=P9_@ <<58:|v?<5Gm? ==5@W@5`@ >~ >5>5 ?~ ?5 k@?5@D2$&&*****&22$&&*****&22$&@ A B C D  F G  H I J K L M N O P Q R  T U  V W X Y Z [ \ ] ^ _  @@5YZ7yp@5 AA53 >A5 BB55n?B5 CC53 >C5 D D6 ?D6 F7V F33 G33H! H4 H4 II5&h?I5`@@ JJ5nZ}?J5ktM? KK5@W@5`@ L~ L5L5 M~ M5`k@M5 NN5{PN5 OO5i->O5 PP5]m?P5 QQ5i->Q5 R R6+?R6 T7X T33 U33V! V4 V4 WW5 ,@W5Wc"=P@ XX5݌?X5&X\\? YY5@W@5`@ Z~ Z5Z5 [~ [5`h@[5 \\5X\ ?\5 ]]5w@!?]5 ^^5[|q?^5 __5w@!?_5@D*****&22$&&*****&22$&&***`  b c  d e f g h i j k l m n  ` `6$?`6 b7W b33 c33d! d4 d4 ee5~?e5v @ ff5_?f5u|f? gg5@W@5`@ h~ h5h5 i~ i5h@i5 jj5[Y}j5 kk5#?k5 ll5&q?l5 mm5#?m5 n n6ܣ?n6 :*&22$&&****>'@   2                          7   dMbP?_*+%"?? U} } $ } $ } $ } $ } $ } $ } $                             @@?@@@@@@??@???@@@@?@@@@??@??@?@??@?@??????@?@@?@??@?@@@@?@@@@@@??@@???@@@?@@@@@@@@@@@@@@@@?@@@@@?@?@@@@?@?@@@@@@?@@?@????@??@@@@???@????@@?@????@??@@@@???@????@@??@???@?@??@?@?@?????? @?@?@??@@@@?@?@?@?@@@@@ @@@@@@@@@@?@?@?@?@@@@?@ @??@???@@@@?@@??@@@?@?@ @??@???@@@@?@@??@@@@@?@ @@@@@@@@@@@@?@@@@@@@@??@@@?@??@@@@@@@?@@???@?@@@@?@??@@@@@@@?@@???@?@@?@@@??@@@@@?@??@@@@@@@@?@?@@@@@??@@@@@@@@@@??@?@????@??@@@@???@????@?@@@@@@@@@@@?@@@@@@@@@?@@@@@@@@@@@@?@@@@@@?@??@?@@@??@@@?@??@?@@@?@??@@@@@@@@@??@?@?@?@@?@??@@@@@@@@@??@?@?@?@@?@??@?@@@@?@@@@@@@@?@@@@@@@@@?@???@@@@@@@@?@@?@?@@@@@@@@@@@?@@?@@@@@@?@??@???@@?@@@@@?@@@@@@@@@@@?@@@@@@@@?@?@@@@@@??@@@???@@@@@@@@??@@@?@?@??@??@@@??@@@@?@?@?@?@@@@?@@@@?@@@@@@@@@@@@@@@@@DlB !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>? @??????@@@??????@??????!@?@@?@?@@@@?@?@?@@?@@??"@???@?@??@@@?@?@@@@?@?@#@?@@?@?@@@@?@?@?@@?@@??$?@@@@@@@@@@@@@@@@@?@@?@%@???@?@@@?@?@@@?@?@@???&?@?@@@@@@?@@@@@@@@@@@@@'@?@@@?@@@??@@?@?@?@????(@@?@@?@@@@@@?@????@@@@?)??@@@@@@@@@@?@@@@@@@@@@*@?@@@@?@@@@@@@@@@@??@@?+@?@??@?@@@@?@@?@@@?@@@@,@???@@@@@??@@@????@@@@?-@???@@@?@@@@?@??@?@?@?@.?@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@/@@?@@@@@?@@??@@@@@@?@??0@???@?@@??@@?@@@@@@?@?@1@?@@?@@@@@@?@???@@??@?@2@??@@@?@?@@?@@@?@@@?@@?3???@@@?@@@@@@@@@@@@@@?@4@@?@@?@@@@?@?@???@@?@??5@?@???@@@@@@@@??@@??@??6@???@@?@?@?@?@???????@@7@@@@?@@@@@@@?@?@?@@???@8@??@??@@@@@@@@@@@@@@?@@9?@?@@@@@@?@@@@@@@@@@@@@:@?@??@?@@?@?@?@@@@?@?@?;@?@???@@@?@?????@???@@?<@???@??@@@@?@@@?@@@@@?@=@@??@@??@@?@?@?@@@@@@@?>@???@??@@@???@@?@@@@@?@?@@?@@@@?@?@@?@?@@@??@@?Dl@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]_@@???@??@@@@?@?@?@@?@@?@A@???@??@@@@?@@@?@@@@@??B@@?@?@@@@@@@@@?@?@@????C@@@@??@@@@@@@@@@@@??@?@D@@?????@?@@?????@@????@E@???@??@?@????@?@@@@@??F@???@??@@@@@?@@@@@@@@?@G@?@@?@@@@@@@?@?@?@@@@@@H@@?@?@@@?@????@?@???@?@I@@?@@?@@@@?@?@?@@@??@@?J@???@??@@@@?@@@?@@??@?@K@?@?@?@@@@?@?@?@?@?@@@@L@?@@?@?@@@@@@@@@@@@@@@@M@?@@????@@@@?@?@?@@??@@N@?@@@@??@@?@?@?@???????O@???@?@@@@@@?@@?@?@?@??P@??@@?@@@@?@?@?@?@@????Q@??@@?@@@@?@?@?@?@@????R@??@@?@@@@?@???@@@??@@?S@??@@?@@@?@@?????@?@@?@T@??@@@@@@?@@?????@?@???U@@?@@@@?@?@@?@?@@@@@@@@V@?@?@?@@@@@@?@?@?@???@@W@?@?@@?@@@@@??@@@????@@X@??@???@?@?@?@???@@?@??Y@???@??@?@????@?@???@?@Z@@?@@?@@@@@@?@?@@@??@@?[@???@??@@@?@@@@?@@??@?@\@???@??@@@@@@@@@@@?@@?@]@@?@@?@@@@?@?@@@@@@?@@@_@?@?@@@?@@@@?@?@?@@??@?BXX`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~`@@@????@@??@???@@@@?@@?a@@?@@?@@@@@?@@@?@@@@@?@b@@?@@?@@@@@?@@@?@@@@@?@c@??@@??@@@@@@@?@?@@@???d@?@@@??@@@?@?@?@?@@@@@?e@?@??@@??@?@@?@@@@?@@@@f@??@?@?@??????@@???????g@?@?@?@@@@?@???@@@????@h@@?@@@@@@@?@?@?@?@@?@?@i@@?@@@@??@@?@?@@@@?@@@@j@@??@@?@@@?@@@@@@@@@@?@k@??????@?@@?@?@@@??@???l@@?@@@@@@@?@?@@@?@@@@?@m@@@?@??@@@@?@@@?@@@@@?@n@???@???@@?@???????????o@?@@@@?@@@@?@@@@@@@@@?@p@?@@@@?@@@@?@@@@@@@@@?@q???@@?@@@@@?@@@@@@@@@@@r@@?@?@?@@@@@?@@@@@??@??s@@@@?@???@@@??@@@@@?@??t??@@?@?@@@?@@@@@@@@@@@@u?@@??@@@@@@@@@@@@@@@@@@v?@?@@@?@@@@@?@@@?@@@@@@w?@?@@@?@@@@@?@@@?@@@@@@x@???@@?@@?@@@?@?@@@@@?@y@??@??@@@@@@?@@@@@?@?@?z@@?????@@@??@?@@@@@@@?@{@@?????@@@??@?@@@@@@@?@|@???@@??@@?@???@@@?@???}@?@??@?@@@@@@?@?@@@@@?@~@??@@???@??@???@@@?????@@?@@@@?@@?@@@@@@?@@@?@Dl@?@?????@@@@@@@?@@@@@@???@@@??@@@@?@@@@@@@@@@@??@@@??@@@@?@@@@@@@@@@@?@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@???@??@@??@@@??@@@@@@@@?@@???@@@@@@@@@@@@@@@@@@@????@@@@?@@@@@@@@@?@@??????@?????@???@@?@??@???@??@@@@?@@@@@@@@@@@@@??@?@@@@?@@@?@@@@?@@@@?@?@??@@@?@@@?@@@@@@?@@?@?@??@@@?@@@?@@@@@@?@@@?@@@@@@@@@?@@@?@@?@@?@??????@??@@?@??@@@?@??@????@?@@@?@@@@??@??@?@@@@@??@@??@@??@@@@@@@?@@???@@?@@???@???@@??@?@@???@@?????@?@?@@@@??@@@??@@????@?@?@@?@@@@???@?@?@??@@??@@@?@@@@??@?@?@????@@@@@@@@@@@@@@@@@??@??@@?@@??@??@@@@@?@@??@@?@@@@@@@@?@?@@??@@@???@??@@@?@@@???@@?@@?@@?@@@@@@@@@??@@@@@@@@@@@?@?@@@@??@?@?@@@??@@?@@?@???@?@@?@@@@@@@?@?@@?@@?@@@@@?@??@@@@?@@@@@???@?@?@@@???@?@@@@@?@@???@??@@@@@@@??@@@@@?@?@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@????@@?@@@@@@@?@@?@@?@Dl@@@?@@@?@@?@@@?@?@@?@@@@???@@@@?@@@???@@@?@@@?@??@@@?@@@@@@??@@@@?@@?@@@@@@??@@?@?@@@?@???@@@??@@????@?@?@?@??@???@@??????@?@@@@@??@@@@@?@@???@@?@?@@?@@@@@?@?@??@????@?@@????@??@?@@???@??@@@??@@?@@@@@?@@???@@@@?@@@@@?@@?@@@@@???@?@????@@@@@@??@?@@@@???@@??@@???@@?@?@?@?@@??@?@?@@@?@?@??@?@?@??@????@@?@?@?@@@@?@@@@@@@@@?@@?@@@@@@@@?@@@@@@@??@@@@?@?@??@?@@?@@@?@?@??@@@??@@??@@@?@@??@@@???@@@??????@?@@??@??@@??@?@?@@@?@?@@@@@@@@@@@@@@@@?@@@?@@@@@@@@@@@@@@?@@?@?@?@@@@@@@?@@@?@@@@@@@@@@?@@@@@?@@?@@@@@???@?@????@?@?@??@@@@@?@?@?@@?@?@@?@?@@?@@@?@@????@@@@????@@@@?@@@@@@@@@?@@??????@?@@??@??@@?????@@@?@@@?@?@@?@?@?@@???@@?@@@?@?@@@@@??@?@@???@@@??@????@?@@??@@??????@@@@@@@@@@@@@@@@@@??@@@@????????@@?@@@?@?@@@?@@?@?@?@@???@@??@?@@??@?Dl??@@?@@@@@@@@@@@@@@@@@@@?@@?@?@@@@?@?@@@@?@@?@@?@?@@?@?@@?@@?@@@?@?@??@@@@@@?@@@@@@@@@@@@@?@@@@??@?@@@@@@@??@@@@@@?@?@@?@?@@@@?@?@@@@@@@????@@?@@@@@@@@@@@@@@@@@@@?@@?@?@@@@?@?@@@@?@@?@@???@?@@?@@@@@@?@@?@@??@@@??@?@@@@@@@??@@@@@@?@?@@?@?@@@@?@?@@@@@@@??@@?@@@@@@@?@@@?@@@@@?@@?@@@@@@@@@@@@@?@@@@@@@@?@?@@@@@?@@@?@?@@@@@@@@@?@@@?@@?@@?@@?@@?@@@?@?@?@@??@@@@@@@@@@@@@@@@@@?@@@?@@?@@?@?@@@@@@@@?@?@@@@@?@@@?@?@@@@@@@@??@@@@?@@@@@@@@@@@@@@@@?@?@?@?@@@@@@@@@@@@@@?@@@@????@@@@?@@?@@@@@@@??@@@@@@@@@@@@@?@@@@@@@@@@@@@@??@?@@?@?@@@?@??@@?@@@@@@@??@??@@@@?@?@?@@?@@@?@?@@@?@?@@@@@@@@@@@?@?@@@@@@?@@@@@@???@@@??@??@@@@?@@@?@@@@@@@@@@?@?@@@@@?@@@@@@@?@@@@?@@@@@@@@@?@@@@@?@@@@?@@?@@??@@@@@?@?@@@@??@@@?@@?@?@@@@?@?@@@@?@@????@@@@?@?@@@@@@@@@@@@@@Dl@?????@@@@@?@@?@@@@@@@@@?@@?@?@@@@@@@@@@@@@@??@@@@@@??@?@@?@?@@@?@@?@@@@?@?@?@?@@?@?@@@@@@?@@?@@@@@@@@@@?@@@@@?@@@@1\e?(e]e_A<1` ?(e]e_A<1rw܅?(e]e_A<1?(e]e_A<1r u>(e]e_A<13uO(>(e]e_A<1>\?(e]e_A<1?(e]e_A<10??(e]e_A<4*YZ7yp{PX\ ? 8> @A h@7   dMbP?_*+%MEPSON Stylus CX3600 Series 4d4 **** qDLLName32=E_FUIC9BE.DLL L dL 2EPSON Stylus CX3600 Series@**** " d??U} I} 3} $3}  } I} } } } } m} m} I} } mE          7 33 J#KKKKKKKKKL33 M&M M'M  M( M  M) M  M*M! 4 4  :$ :% :$ :%  :$  :%  :$  :%  :$ :% 5$<#?5Wc"=P? &9$<#?9Wc"=P?9'h&@9 ? 99s? 9-j? 9h&? 9rv ? 9h&?9rv ? 5  ?5h@b?  9  ?9h@b?9z ?9퉑p? 9"Է? 9}oy ? 9-/A? 9j% ? 9-/A?9j% ? 5@W@5`@ +Fט#wP@FFS^@F Fq1&M@ F Fl F FwBf0F ~ 5 5 +Fg?FGå>G F'? F FL7? F Fy2Ipy?F ~ 5 g@ 5 +FF3:s?FF[|q?F Fw? F FVn? F F00q?F 5ט#wP@ 5 +Fw?FFå>F F'+? F FL7? F Fy2Ip?F  5g? 5 + F ? F F$? F Fa ? F FĆ>? F F`? F  5F3:s? 5  5w? 5  6 ? 6 7"$! ! ! 'h&@ ? z ?퉑p? @W@`@ ~  ~ `h@ S^@ å> [|q? å>   $? 33 7 888! ! ! 9s?-j?B0XJDDD4(8DD60044444$8 !"#$%&'( *+ ,-./0123456 89 :;<=>?  "Է? }oy ?  !!@W@`@! "~ "" #~ #`d@# $$q1&M@$ %%'?% &&w?& '''+?' ( ( a ?(  *7!*+,! ,! ,!, --h&?-rv ?- ..-/A?.j% ?. //@W@`@/ 0~ 00 1~ 1k@1 22l2 33L7?3 44Vn?4 55L7?5 6 6 Ć>?6 87" 8 9:! :! :! ;;7p 7?;\՘H@ <<2^WR?<yLF? ==@W@`@ >~ >> ?~ ? h@?@DD60044444$8DD6&&*****&22$&@ABCD @@wBf0@ AAy2Ipy?A BB00q?B CCy2Ip?C D D `?D 6P****>@                   7   dMbP?_*+%" ??U} m}  } I } $ } # } $$ } %%I } &&$ $$$$$$$$$$ $ $ $ $ $$$$$$$$$$$$$$$$$$$                           #  @????@??????@@@@?@@@?@@@@#  @???????????????@???@????#   @@?@?????@?@?@?@@@@@@@@??# ! "@??@???@@@@@@@@???@?@@@??# # $@?????@?@@?@@?????@@@@?@@# % &@@?@???@?@???@???@@@@@@??# ' (@??????????@????@????????# ) *@??????????????????@?????# + , @?@???@??????@?????@@???? # - . @?????@??@@@@@@??@???@?@? # / 0 @??@???@?@@@?????@??@?@@@ # 1 2 @?@@???????@???????@@??@@ # 3 4 @?@@???????@???????@???@@ # 5 6@?@@???????@???????@???@@# 7 8@????????@??@@@@???@?@?@@# 9 :@@@@???@???@@????@@@@@@@? ; <@@?@??@@?@@@@?@?@@?@?@?@? = >@@@@@????@@@??????@@@@?@? ? @@?@@???@??@@?????@?@?@??? A B?@@@?@@@@?@@@@@@@@@@?@?@@ C D@?@@???@??@@?????@?@?@??? E F@?@@???@??@@?????@?@?@??? G H@?@????@@@@@?@@@@??@?@@@@ I J@??@???@?@@?@@@??@?@?@?@@ K L@@?@???@?@???@@?@@?@@@?@@ M N@?@????@?@@@????@?@??@??? O P@?????@?@@???@@??@@@@@@@? Q R@??@??@??@@@@??@@??@@??@? S T@?@@????@@?@??@?@?@@@@@?? U V@????@??????@@@@?@@@?@@@@ W X@????@@??@@@@@?@@@@@@@@@@D~l $!$"$#$$$%$&$'$($)$*$+$,$-$.$/$0$1$2$3$4$5$6$7$8$9$:$;$<$=$>$?$ Y Z @???@?@??@@@@??????????@? ![ !\!@??@@??@?@?@@??@?@?@?@@@@ "] "^"@@@?@????@??@?@@@@??@??@? #_ #`#@@???????@@?@???@??@??@?@ $a $b$@?????@??@@@@?@@@@@@@?@@@ %c %d%@??????@?@??@?@@@???@@??@ &e &f&@?????@??@?@@?@@???????@@ 'g 'h'@?????@??@?@@@@@@@??????? (i (j(@@???@???@?@?@@?@?@@@??@@ )k )l)@@???@???@@@@??@@@?@@@?@@ *m *n*@????@???@@@@??@@@?@@@?@@ +o +p+@??@?????@??????@@?@??@?? ,q ,r,@??@?????@??????@@?@??@?? -s -t-@@?@?????@?@@@??@@@@@@@@@ .u .v.???@@?@@?@@?@@@?@@@@@@@@@ /w /x/@@?@?@???@?@?@@@@@?@@@@@@ 0y 0z0@??@?????@??????@???@@?@? 1{ 1|1@????@?@???@@?????@@????@ 2} 2~2@?????@@@@??@?@@@@?????@@ 3 33@???@@@??@@@@@@?@?@@@@@?@ 4 44@???@?@???@?@@@@@@?@@@@@@ 5 55@@??@?@@??@?@??@@@??@??@@ 6 66@??@????????@???????????? 7 77@?@@???@?@??@?@@@@??@@??? 8 88@????????@???@?@???@@??@? 9 99?@@@?@?@?@?@@@@@@@?@@@@?@ : ::@@?????????@@?@@@?@@@@@@? ; ;;@?????@???@?@?@@?????@@@? < <<@????????@???@??????@?@@@ = ==@????????@???@??????@?@@@ > >>?@@?@@@?@@@@@@?@?@@@@@@@@ ? ??@??????@@?@??@@@@@@@@??@@Dl@$A$B$C$D$E$F$G$H$I$J$K$L$M$N$O$P$Q$R$S$T$U$V$W$X$Y$Z$[$\$]$^$_$ @ @@@?@@??@@@@?????@????????@ A AA@?@@??@@?@?@@?@@@@@?@@?@@ B BB@@@@?@@@??@????????@?@@@@ C CC@?@@??@@?@@??@@????@@@?@@ D DD@??????@??????@@????????@ E EE@??@?@?@???@?????@?@?@@?@ F FF@?@@?@@@?@@@?????@?@@@@@@ G GG@??@??@@?@?@???@?@?@??@@@ H HH@@?@???@?@?????@???@??@@@ I II@?@@????????@??@@???????? J JJ@?@@???@??@?@??@?@??@@??@ K KK@@@@???@??@?@?@????@@???? L LL???@??@@?@@?@@@@?@?@@@@@@ M MM@?@@???@?@?????????@@@?@@ N NN@?@???@@??????????@?????? O OO@????????@????????@?????@ P PP@?????@@?@@????@???????@? Q QQ@??@??@??@@@???@???@???@@ R RR@?@@??@@????@?@@???@????@ S SS@?????@@@???????????@??@@ T TT@?@@???@?@@?????????????@ U UU@@@????????@@????@@@@?@@@ V VV@?@@?????@?????@????????@ W WW@?@????@?????@?????@????@ X XX@??????@???????@????????@ Y YY@??@??@??@?????????@????@ Z ZZ@??????@@?@??@@@?@@@????? [ [[@?@@??@??@@@?????@?@@@?@@ \ \\?@@@??@??@@@@@@@?@@@@@@@@ ] ]]@?????@@@@????????@@????@ ^ ^^@@?????@?????@@@@??@@?@@? _ __?@@?@?@@?@@?@??@?@?@@?@@@Dl`$a$b$c$d$e$f$g$h$i$j$k$l$m$n$o$p$q$r$s$t$u$v$w$x$y$z${$|$}$~$$ ` ``@@@???@@@?@????@@@@@@@@@@ a aa@?@???@???@????@@@??@@@@@ b bb@@????????@?@??@@@@?@??@@ c cc@???@????@??@?@@@@?@??@@? d dd??@?@@@??@@@??@?@@?@@@@@? e ee@@??????????????????@???? f ff@?@?@???????????@???@???? g gg@?@???@???@????@@@@@@?@?@ h hh@@???????????@@@@@?@@@@?@ i ii@?@????????????@@??@@?@?@ j jj@??????????????@??????@?? k kk@?????@???@?@??@@@??@?@@? l ll?@??@??@@?@???@?@@?@@@@@@ m mm@????@?????????????????@@ n nn@??@???@??@?@??@@@??@@@@@ o oo@????@@?@@?@@@@@?@??@@@@@ p pp??@?@@@@@@@@@?@@?@?@@@@@@ q qq@?@?@????@@@@??@@@@@@?@?@ r rr@@@????@?@@?????@?@@@@??@ s ss?@@@@?@@@?@@?@@@@@@@@@@@? t tt@?@???????@????@@@@?@@@@? u uu?@?@@?@@@@?@?@@?@@?@@@@?@ v vv@@@?@???????@@?@?@?@@???@ w ww@@???????????????@?@????? x  x x@????@??????@???????@?@@? y  y y??@?????@?@@@@@@?@@@@@@@@ z  zz@?@????????????@@??@@?@?@ { {{@?@???????@@@?????@?@?@@@ | ||@@?@???@??@????@@@??@@@@@ } }}@?@?????@??@@@??????@@?@@ ~ ~~@????@@???@?@??@@@??@?@@@  @??@@???@?????????@@?@?@@Dl$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$  ?@@@?????@@@@?@?@?@@@@@@@  @??????@@??????????@?@?@@  @@??????????????????@??@@   @??@???@@???@@????@@@@?@@ ! "@??@@?????????????@@@@?@@ # $@@@???@@@????@??????@@@@@ % &@@@???@@@????@??????@@@@@ ' (@@????@???@????????@@??@@ ) *@???????????@??????@??@@@ + ,@??@???@@@@????????@??@@? - .@??????????@???????@@@@@@ / 0@????????????????@?@@??@@ 1 2?@@@??@????@???????@@@@@@ 3 4@?????@????????????@??@@@ 5 6@??@@??????????????????@@ 7 8@@?????????????????@???@@ 9 :@??@????@????????@???@@@@ ; <@????????????????????@?@@ = >@?????@????????????@???@@ ? @@@?@???????????????@@@@@@ A B@??????????????????@???@? C D@@?@??@???@??????????@?@@ E F@@?@???@??@????????@???@? G H@@@@?????@@?@??????@@@?@@ I J@?@@???????????????@???@@ K L@?????@????????????@???@@ M N@??@??@???@????????@??@@? O P@@?@????@@??@@??????@@?@@ Q R@??????@???????????@?@??@ S T@@?????????????????@@@?@@ U V@??@????@??????????????@? W X@??????@??@????????@@??@@Dl$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$ Y Z@??????????????????@???@? [ \@??@?????????@@@??@@@@?@@ ] ^@?????????????@??@?????@@ _ `@?????????????@????????@? a b@?????@@?????@@??????@?@@ c d@??????@??@?@?@@?????@?@? e f@?????????????@????????@? g h@??@??????@?@@??@@?@?@@@@ i j@???????????????????????? k l@????????@@@?@@@?@@?@@?@@ m n@????@?@?????@??@????@??? o p@??@???????????????????@? q r@??@?@??????@????????@@?? s t@??@?@@@?@@?@@???@???@??@ u v@??@??@@?@@?@@???@???@??@ w x@??@???????@????@@?@?@?@? y z@??@@?@?????@????@?@?@?@@ { |??????????@@@@@@@@@@?@@@@ } ~???@@??@@@@?@@??@@@?@@@@@  @??@??@@?@?@@@?@@@@@@?@@@  ?@@@??@@?@?@@@@??@?@?@@@@  @???????????????@?@???@?@  @??@?????@??@????@?@?@?@?  ???@@?@@?@@@@@@@@@?@@@@@@  @??@???????????????@???@?  @??@?????@?@?@??@??@@@?@@  @??@?????@??@????@??@@?@?  @??????????????????@????@  @?????@@@?@?@?@??@@@?@?@@  @??????@???????????????@?  @??@?@???????????????????  @??@?????????????????@???Dl$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$  @?????@@?@@????????@@??@@  @??????@?????@?????@?@@@@  ?@?@??@???@?@@?@?@@@@@@?@  ?@@@??@??@??@@?@?@@@@@@@?  @?@?????@@?@?@?@@@@@?@@@?  ?@@@@??@?@@@@@@??@@@@@@@@  @??@?????????????????????  @??@???????????????@?@??@  @?????@?@@@????????@?@??@  @?????@?@@@@@@@@@@@?@@?@?  @??@??@???@??????????@?@@  @@?@??@???????????????@@@  @?@@??@??@?????????@@??@?  @@?@??@???????????????@@@  ???@???@@?@@@@@@?@@@@@@@@  ?@?@@?@@@@@@??@@??@?@@@@@  ??@@?@@@@?@?@?@??@?@@@?@@  @??@???@?@@@@@???@@@@@@@@  ???@????@@@@@?@@?@?@@@@@@  @??@??@@?@????????????@@@  @?????@@?@??@@??@@@@?@@??  @@?@@???@@??@?????@??@@@@  @?@@??@??@@????????@?@??@  @??@??@@?@@???????@@@@@@@  @??@????????@?????????@@@  @@?@??@???@??@?@?@?@?@???  @@?@??@???@??@?@?@?@?@???  @@?@@???@???@?????????@@@  @??@?????@??????@??????@?  @?????@??@????@??????@???  @@?@??@??@?@??@?@????@@@@  @@?@??@??@?@??@?@????@@@@Dl$$$$$  ??@???@?@?@?@??@@@?@@@@@@  @@?@??@??@?@??@?@????@@@@  @????????@?@???@???????@@  @??@??@?@@??@@@??@??@@@?@ 1U ?(e]e^A<1``?(e]e^A<1&7r?(e]e^A<1D?(e]e^A<1*Xɤ?(e]e^A<1O"cZ?(e]e^A<1 >C(e] e^ A<1 jʋ?(e] e^ A<1 I?(e] e^ A<1pk* ?(e]e^A<1 Q3?(e]e^A<1+~gB?(e]e^A<1 ho?(e]e^A<1x ?(e]e^A<1st?(e]e^A<1[o?(e]e^A<1v`ٲ?(e]e^A<1tko?(e]e^A<17(7?(e]e^A<1JT7q?(e]e^A<15py?(e]e^A<19{?(e]e^A<\P0(  ~  <DXPP?x]4@D  ƶdӃB~6 $<%Pc: 1 - grupni rad 2 - frontalni rad<$~~  <XPP?!Y#,x]4@ >?JĂMW T<UPc: 1- mnogo ugodnije 2- ugodnije 3 - podjednako 4 - neugodnije 5 - mnogo neugodnije<T~~  <XPP?"$x]4@ ߡc`D4? E<Pc: 1 - vrlo esto 2 - esto 3 - ponekad 4 - rijetko 5 - vrlo rijetko<JEPc"Pc#Pc>@A @7   dMbP?_*+%MEPSON Stylus CX3600 Series 4d4 **** qDLLName32=E_FUIC9BE.DLL L dL 2EPSON Stylus CX3600 Series@**** " d??U} } } $ }  R$$$@$$$$$$$ $@ $ $ $ $$$ L# @                             #A~ ?'"@ ; ]AZ'O@ ; ]AZ'I@ ; ]AZ'B@ ; ]AZ';@ ; ]AZ'I@ ; ]AZ'E@ ; ]AZ' $@ ; ]AZ' ,@ ; ]AZ' 5@ ; ] AZ' <@ ; ] AZ' 8@ ; ] AZ'J@ ; ] AZ'5@ ; ] AZ'F@ ; ]AZ'D@ ; ]AZ'8@ ; ]AZ'3@ ; ]AZ'C@ ; ]AZ'I@ ; ]AZ'6@ ; ]AZ'K@ ; ]AZ'D@ ; ]AZ#A~ @',@ ; ^AZ' ; ^AZ' ; ^AZ' ; ^AZ' ; ^AZ' ; ^AZ' ; ^AZ' K@ ; ^AZ' M@ ; ^AZ' H@ ; ^ AZ' F@ ; ^ AZ' D@ ; ^ AZ'5@ ; ^ AZ'@@ ; ^ AZ' ; ^AZ' ; ^AZ' ; ^AZ'@ ; ^AZ'D@ ; ^AZ'<@ ; ^AZ',@ ; ^AZ'"@ ; ^AZ',@ ; ^AZ#A~ @'F@ ; _AZ'>@ ; _AZ'F@ ; _AZ'K@ ; _AZ'P@ ; _AZ'E@ ; _AZ'I@ ; _AZ' ;@ ; _AZ' 4@ ; _AZ' 7@ ; _ AZ' 4@ ; _ AZ' ;@ ; _ AZ'4@ ; _ AZ'D@ ; _ AZ'H@ ; _AZ'J@ ; _AZ'Q@ ; _AZ'R@ ; _AZ'(@ ; _AZ',@ ; _AZ'K@ ; _AZ'=@ ; _AZ'C@ ; _AZ#A~ @'2@ ; `AZ' ; `AZ' ; `AZ' ; `AZ' ; `AZ' ; `AZ' ; `AZ'  ; `AZ'  ; `AZ'  ; ` AZ'  ; ` AZ'  ; ` AZ' ; ` AZ' ; ` AZ' ; `AZ' ; `AZ' ; `AZ' ; `AZ' ; `AZ' ; `AZ' ; `AZ' ; `AZ' ; `AZ#A~ @' @ ; aAZ' ; aAZ' ; aAZ' ; aAZ' ; aAZ' ; aAZ' ; aAZ'  ; aAZ'  ; aAZ'  ; a AZ'  ; a AZ'  ; a AZ' ; a AZ' ; a AZ' ; aAZ' ; aAZ' ; aAZ' ; aAZ' ; aAZ' ; aAZ' ; aAZ' ; aAZ' ; aAZ#B #@W@( % #W@( % #W@( % #V@( % #@W@( % #@W@( % #W@( % # W@( %  # W@( %  # @W@( %  # @W@( %  # W@( %  #@W@( % #@W@( % #@W@( % #@W@( % #W@( % #@W@( % #W@( % #@W@( % #V@( % #@W@( % #W@( % #N# C                         # D~ ?' 6@ ; _AZ' S@ ; _AZ' P@ ; _AZ' N@ ; _AZ' H@ ; _AZ' M@ ; _AZ' T@ ; _AZ' ;@ ; _AZ' ?@ ; _AZ' 7@ ; _ AZ' E@ ; _ AZ' F@ ; _ AZ' H@ ; _ AZ' ?@ ; _ AZ' L@ ; _AZ' >@ ; _AZ' 7@ ; _AZ' ,@ ; _AZ' A@ ; _AZ' H@ ; _AZ' B@ ; _AZ' P@ ; _AZ' E@ ; _AZ # D~ @' ;@ ; _AZ'  ; _AZ'  ; _AZ'  ; _AZ'  ; _AZ'  ; _AZ' ? ; _AZ' R@ ; _AZ' T@ ; _AZ' R@ ; _ AZ' Q@ ; _ AZ' F@ ; _ AZ' J@ ; _ AZ' @P@ ; _ AZ'  ; _AZ'  ; _AZ'  ; _AZ' ? ; _AZ' D@ ; _AZ' 7@ ; _AZ' D@ ; _AZ' 5@ ; _AZ' 0@ ; _AZ # D~ @' J@ ; _AZ' L@ ; _AZ' P@ ; _AZ' @R@ ; _AZ' @U@ ; _AZ' R@ ; _AZ' J@ ; _AZ' @@ ; _AZ' 4@ ; _AZ' C@ ; _ AZ' 5@ ; _ AZ' G@ ; _ AZ' @@ ; _ AZ' C@ ; _ AZ' S@ ; _AZ' Z@ ; _AZ' [@ ; _AZ' ]@ ; _AZ' M@ ; _AZ' O@ ; _AZ' M@ ; _AZ' G@ ; _AZ' R@ ; _AZ # D~ @' 4@ ; _AZ'  ; _AZ'  ; _AZ'  ; _AZ'  ; _AZ'  ; _AZ'  ; _AZ'  ; _AZ'  ; _AZ'  ; _ AZ'  ; _ AZ'  ; _ AZ'  ; _ AZ'  ; _ AZ'  ; _AZ'  ; _AZ'  ; _AZ'  ; _AZ'  ; _AZ'  ; _AZ'  ; _AZ'  ; _AZ'  ; _AZ #D~ @'(@ ; _AZ' ; _AZ' ; _AZ' ; _AZ' ; _AZ' ; _AZ' ; _AZ'  ; _AZ'  ; _AZ'  ; _ AZ'  ; _ AZ'  ; _ AZ' ; _ AZ' ; _ AZ' ; _AZ' ; _AZ' ; _AZ' ; _AZ' ; _AZ' ; _AZ' ; _AZ' ; _AZ' ; _AZ#E #`@( %  #`@( %  #`@( %  #`@( %  #`@( %  #`@( %  #`@( %  # `@( %   # `@( %   # `@( %   # `@( %   # `@( %   #`@( %  #`@( %  #`@( %  #`@( %  #`@( %  #`@( %  #`@( %  #`@( %  #`@( %  #`@( %  #`@( %  #$05,^~R~9$:$;$<$=$>$?$ 9@ 9 9 9 :A:?"@ %: .[kZ#@ D: D? d;A;@,@ %; .n.@ D; D? d<A<@F@ %< .~G@ D< D? d=A=@2@ %= .[kZ3@ D= D? d>A>@ @ %> .5DM4!@ D> D? d?B ?~ ? @W@#? .Y@ %:> zx4IIIII@$A$B$C$D$E$F$G$N$O$P$Q$@. A AC A A A .BDB?6@ %B .-j0@ DB DG dCDC@;@ %C .~5&4@ DC DG dDDD@J@ %D .¯C@ DD DG dEDE@4@ %E .-@ DE DG dFDF@(@ %F .v !@ DF DG dGE G~ G `@#G .Y@ %BF N========== O P Q  LYYYYY] @ (  p  6MNN?-"K]  "??3` /;` /<3d923 M NM4 3QQ ; QQ3_4E4D$% Mp13O&;Q4$% Mp13O&<Q4FA53O"3" :ddHg&3OHi% M3OQ44$% XMp13OQ '43_ M NM  MM< 444% sc&M'3O&;Q J#Ocjene iz testa - kontrolna skupina'44eee xp  6MNN?i8"Z]  "??3` G =` />` /?3d23 M NM4 3QQ ; QQ3_4E4D$% Mp13O&?Q4$% Mp13O&>Q4FA0.3O+2X3" :dd |I3O % M3OQ44$% XMp13OQ '43_ M NM  MM< 444% [ pM'3O&=Q V)Ocjene iz testa - eksperimentalna skupina'44eee xp  6MNN?X#5]P  "P??3` /@` /A` /B` /CE3d23 M NM4 3Q:  2Eksperimentalna skupinaQ ; Q ; Q3_4E4 3Q: &Kontrolna skupinaQ ; Q ; Q3_4E4D $% Mp13O&CQ4$% Mp13O&BQ4FAI? 3O7rm 3 b#M43*#M! M4% c w+M3O^&AQ "Ocjena testa K2'4% hMZ3OK&AQ  Broj u enika'4523  O43" [ 3O[ % M3OQ4444% NR GM'3O&@Q (Ocjene na testu K2'44eee xp  6MNN? i5]  "??3` /D` /E` /F?pпM3d23 M NM4 3Q:  1Q): : Q): : Q3_4E4 3Q:  2Q): : Q): : Q3_4E4 3Q:  3Q): : Q): : Q3_4E4 3Q:  4Q): : Q): : Q3_4E4 3Q:  5Q): : Q): : Q3_4E4D $% Mp13O&FQ4$% Mp13O&EQ4FA_h Z 3OS@ 3 b#M43*#M! M4523  O43" 3O% M3OQ443_ M NM  MM< 444% dS M'3O&DQ (Ocjene na testu K2'44eee ~~  <|XPP? i"]4@| _r%K:M $<%Pc: 1 - grupni rad 2 - frontalni rad<$~~  <XPP?$i&]4@  FČJ-ؕV T<UPc: 1- mnogo ugodnije 2- ugodnije 3 - podjednako 4 - neugodnije 5 - mnogo neugodnije<T~~  <XPP?%i']4@ %&,MߣHA[ E<Pc: 1 - vrlo esto 2 - esto 3 - ponekad 4 - rijetko 5 - vrlo rijetko<JE~~  <XPP? i" ]4@  ƶdӃB~6 $<%Pc: 1 - grupni rad 2 - frontalni rad<$~~   <XPP?$i& ]4 @ >?JĂMW T<UPc: 1- mnogo ugodnije 2- ugodnije 3 - podjednako 4 - neugodnije 5 - mnogo neugodnije<T~~   <HXPP?%i' ]4 @H ߡc`D4? E<Pc: 1 - vrlo esto 2 - esto 3 - ponekad 4 - rijetko 5 - vrlo rijetko<JExp   6NMM?9K@K<] `  "??3` /k` /l` /n` /pF3d23 M NM4 3Q ;  2Eksperimentalna skupinaQ ; :> QQ3_4E4 3Q ;  &Kontrolna skupinaQ ; BF QQ3_4E4D $% Mp13O&pQ4$% Mp13O&nQ4FAJ 3O6nt 3 b#M43*N#M! M4% 8 s)M3O^&lQ "Ocjena testa K2'4% g8MZ3O=&lQ  % u enika'4523  O43" a 3Oa % M3OQ4444% RQDM'3O&kQ (Ocjene na testu K2'44eee Pc"Pc#Pc Pc " Pc # Pc>K@NNQ " 9?AG7   dMbP?_*+%"??U} I} $#} } #@     @ % &#'# (, ,@(TnWc@# (B!z?(Ԉr?# )@@# )@@# (t?(ѫ|?#  (MBb?(O_N\?#   )@W@`@ # $#  "k< " Dq   "R.i= "G^[$?  """"   ## % & *, ,@*TnWc@  *MBb?*O_N\?  +@W@+`@ ~ ++ ~ +@j@+ ,-TW@?+ *pPǰ?+ *X-o?+ *pP?+ *O?+8\0<<..<<.<<&22$&&****>@7   dMbP?_*+%"??U} $}           ! ! ! , ,@TnWc@ MBb?O_N\? @W@`@ ~ 7@ ~ @j@ t^   `h?   X-o?    `h?    O?  &22$&&****>@ 7   dMbP?_*+%"??U} $      @@@@@@?@@@@@@@@@@@ @@ @@ @@ @@ @@@@@@@@@@??@@@@@?@?@?@?@@@@@@@@@@?@@@D@l !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>? @@!@@"@?#??$@?%?@&@@'@@(?@)@@*@@+@@,@@-?@.@@/@@0@@1@@2?@3@@4@@5@@6@@7@@8?@9@@:@@;@@<@@=@@>@@?@?D@l@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_@@@A@@B@@C@@D@@E@@F@@G@@H@@I@@J@@K@@L@@M@@N@@O@@P@@Q@@R@@S@?T@?U@@V@@W@@X@@Y@@Z@@[@@\@@]~ ]@^~ ^@_~ _@DFl`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~~ `@~ a?~ b@~ c@~ d?~ e@~ f@~ g?~ h@~ i@~ j@~ k@~ l@~ m?~ n?~ o@~ p?~ q@~ r?~ s?~ t?~ u@~ v?~ w@~ x@~ y@~ z@~ {@~ |@~ }@~ ~@~ @D@l~ ?~ @~ @~ @~ @~ @d>@  7   dMbP?_*+%"??U} $ Z$$$@$$$$$$ $@ $ $ $ $$$ L# @   /; /< /= /> /? /@  /A  /B  /C  /D  /E /F /G /H /I /J /K /L /M /N /O /P#A '"@ ; ]AZ'O@ ; ]AZ'I@ ; ]AZ'B@ ; ]AZ';@ ; ]AZ'I@ ; ]AZ'E@ ; ]AZ' $@ ; ]AZ' ,@ ; ]AZ' 5@ ; ] AZ' <@ ; ] AZ' 8@ ; ] AZ'J@ ; ] AZ'5@ ; ] AZ'F@ ; ]AZ'D@ ; ]AZ'8@ ; ]AZ'3@ ; ]AZ'C@ ; ]AZ'I@ ; ]AZ'6@ ; ]AZ'K@ ; ]AZ'D@ ; ]AZ#A ',@ ; ^AZ' ; ^AZ' ; ^AZ' ; ^AZ' ; ^AZ' ; ^AZ' ; ^AZ' K@ ; ^AZ' M@ ; ^AZ' H@ ; ^ AZ' F@ ; ^ AZ' D@ ; ^ AZ'5@ ; ^ AZ'@@ ; ^ AZ' ; ^AZ' ; ^AZ' ; ^AZ'@ ; ^AZ'D@ ; ^AZ'<@ ; ^AZ',@ ; ^AZ'"@ ; ^AZ',@ ; ^AZ#A 'F@ ; _AZ'>@ ; _AZ'F@ ; _AZ'K@ ; _AZ'P@ ; _AZ'E@ ; _AZ'I@ ; _AZ' ;@ ; _AZ' 4@ ; _AZ' 7@ ; _ AZ' 4@ ; _ AZ' ;@ ; _ AZ'4@ ; _ AZ'D@ ; _ AZ'H@ ; _AZ'J@ ; _AZ'Q@ ; _AZ'R@ ; _AZ'(@ ; _AZ',@ ; _AZ'K@ ; _AZ'=@ ; _AZ'C@ ; _AZ#A~ @'2@ ; `AZ' ; `AZ' ; `AZ' ; `AZ' ; `AZ' ; `AZ' ; `AZ'  ; `AZ'  ; `AZ'  ; ` AZ'  ; ` AZ'  ; ` AZ' ; ` AZ' ; ` AZ' ; `AZ' ; `AZ' ; `AZ' ; `AZ' ; `AZ' ; `AZ' ; `AZ' ; `AZ' ; `AZ#A~ @' @ ; aAZ' ; aAZ' ; aAZ' ; aAZ' ; aAZ' ; aAZ' ; aAZ'  ; aAZ'  ; aAZ'  ; a AZ'  ; a AZ'  ; a AZ' ; a AZ' ; a AZ' ; aAZ' ; aAZ' ; aAZ' ; aAZ' ; aAZ' ; aAZ' ; aAZ' ; aAZ' ; aAZ#B #@W@( % #W@( % #W@( % #V@( % #@W@( % #@W@( % #W@( % # W@( %  # W@( %  # @W@( %  # @W@( %  # W@( %  #@W@( % #@W@( % #@W@( % #@W@( % #W@( % #@W@( % #W@( % #@W@( % #V@( % #@W@( % #W@( % # C   /; /< /= /> /? /@ /A /B /C /D /E /F /G /H /I /J /K /L /M /N /O /P # D ' 6@ ; _AZ' S@ ; _AZ' P@ ; _AZ' N@ ; _AZ' H@ ; _AZ' M@ ; _AZ' T@ ; _AZ' ;@ ; _AZ' ?@ ; _AZ' 7@ ; _ AZ' E@ ; _ AZ' F@ ; _ AZ' H@ ; _ AZ' ?@ ; _ AZ' L@ ; _AZ' >@ ; _AZ' 7@ ; _AZ' ,@ ; _AZ' A@ ; _AZ' H@ ; _AZ' B@ ; _AZ' P@ ; _AZ' E@ ; _AZ # D ' ;@ ; _AZ'  ; _AZ'  ; _AZ'  ; _AZ'  ; _AZ'  ; _AZ' ? ; _AZ' R@ ; _AZ' T@ ; _AZ' R@ ; _ AZ' Q@ ; _ AZ' F@ ; _ AZ' J@ ; _ AZ' @P@ ; _ AZ'  ; _AZ'  ; _AZ'  ; _AZ' ? ; _AZ' D@ ; _AZ' 7@ ; _AZ' D@ ; _AZ' 5@ ; _AZ' 0@ ; _AZ # D ' J@ ; _AZ' L@ ; _AZ' P@ ; _AZ' @R@ ; _AZ' @U@ ; _AZ' R@ ; _AZ' J@ ; _AZ' @@ ; _AZ' 4@ ; _AZ' C@ ; _ AZ' 5@ ; _ AZ' G@ ; _ AZ' @@ ; _ AZ' C@ ; _ AZ' S@ ; _AZ' Z@ ; _AZ' [@ ; _AZ' ]@ ; _AZ' M@ ; _AZ' O@ ; _AZ' M@ ; _AZ' G@ ; _AZ' R@ ; _AZ # D~ @' 4@ ; _AZ'  ; _AZ'  ; _AZ'  ; _AZ'  ; _AZ'  ; _AZ'  ; _AZ'  ; _AZ'  ; _AZ'  ; _ AZ'  ; _ AZ'  ; _ AZ'  ; _ AZ'  ; _ AZ'  ; _AZ'  ; _AZ'  ; _AZ'  ; _AZ'  ; _AZ'  ; _AZ'  ; _AZ'  ; _AZ'  ; _AZ #D~ @'(@ ; _AZ' ; _AZ' ; _AZ' ; _AZ' ; _AZ' ; _AZ' ; _AZ'  ; _AZ'  ; _AZ'  ; _ AZ'  ; _ AZ'  ; _ AZ' ; _ AZ' ; _ AZ' ; _AZ' ; _AZ' ; _AZ' ; _AZ' ; _AZ' ; _AZ' ; _AZ' ; _AZ' ; _AZ#E #`@( %  #`@( %  #`@( %  #`@( %  #`@( %  #`@( %  #`@( %  # `@( %   # `@( %   # `@( %   # `@( %   # `@( %   #`@( %  #`@( %  #`@( %  #`@( %  #`@( %  #`@( %  #`@( %  #`@( %  #`@( %  #`@( %  #`@( %  #"4^~~G$J$K$L$M$N$O$P$R$S$T$U$V$W$X$Y$ G$G J/a J/b J/c J/d J/f J/e J/g J/h J /i J /j J /l J /k J /5 J/6 J/7 J/8$KE@T@J@H@D@'K8@ ; %AZ6K3@,@C@A@I@H@6@B@'K:@ ; J AZ'K$@ ; - AZ$L?5@J@'L ; %AZ6L@?D@D@<@7@,@D@'LG@ ; K AZ'L<@ ; - AZ$MI@J@4@@@J@'MF@ ; %AZ6MR@]@(@M@,@O@K@M@'M4@ ; L AZ'M7@ ; - AZ&N&OPR=STUVWXY$,6** P (   ~  <QXPP?i!]4@Q ҐMaIUa $<%Pc: 1 - grupni rad 2 - frontalni rad<$~~  <RXPP?#i%]4@R  RVa2GNf^ T<UPc: 1- mnogo ugodnije 2- ugodnije 3 - podjednako 4 - neugodnije 5 - mnogo neugodnije<T~~  <lRXPP?$i&]4@lR ]N%F> E<Pc: 1 - vrlo esto 2 - esto 3 - ponekad 4 - rijetko 5 - vrlo rijetko<JE~~  <RXPP?i! ]4@R 3,>=M_7Eq $<%Pc: 1 - grupni rad 2 - frontalni rad<$~~  <4SXPP?#i% ]4@4S 7/_ND4]p T<UPc: 1- mnogo ugodnije 2- ugodnije 3 - podjednako 4 - neugodnije 5 - mnogo neugodnije<T~~  <SXPP?$i& ]4@S vyH-  E<Pc: 1 - vrlo esto 2 - esto 3 - ponekad 4 - rijetko 5 - vrlo rijetko<JErj  0NMM?<p"]`  "??3` /` /` /` /?U3d23 M NM4 3Q:  To noQ ;  Q ;  Q3_4E4 3Q:  Neto noQ ;  Q ;  Q3_4E4D$% Mp13O&Q4$% Mp13O&Q4FAcy 3OZ 3 b#M43*#M! M4%  ?M3O+&Q Pitanje'4523  O43" 4 QD3O3 % M3OQ4444% A M'3Oe]0&Q t8Odgovori na pitanja u testu K2 - eksperimentalna skupina'44e1. 1. 2. 2. 3. 3. 4. 4. 5. 5. 6. 6. 7. 7. 8. 8. eO@>@I@F@B@K@;@P@I@E@E@I@$@;@,@4@e rj  0NMM?iP"]`,  ",??3` /` /` /` /a3d23 M NM4 3Q: To noQ ;  Q ; Q3_4E4 3Q: Neto noQ ;  Q ; Q3_4E4D$% Mp13O&Q4$% Mp13O&Q4FAU} q3OV 3 b#M43*#M! M4% q OM3O1&Q Pitanje'4523  O43" 9 Mc3O: % M3OQ4444%  M'3Ouf0&Q j3Odgovori na pitanja u testu K2 - kontrolna skupina '44e1. 1. 2. 2. 3. 3. 4. 4. 5. 5. 6. 6. 7. 7. 8. 8. eS@L@P@P@N@@R@H@@U@M@R@T@J@;@@@?@4@e xp  6NMM?#<p4] `̦  "̦??3` /+` /,` /-` /.?U3d23 M NM4  3Q:  To noQ ; Q ; Q3_4E4  3Q: $Djelomi no to noQ ; Q ; Q3_4E4  3Q: Neto noQ ; Q ; Q3_4E4D$% Mp13O&.Q4$% Mp13O&-Q4FAcy 3OZ 3 b#M43*#M! M4%  ?M 3O+&,Q Pitanje'4523  O43" ) 3O( % M3O&MQ423 M NM4444% A M'3Oe]0&+Q t8Odgovori na pitanja u testu K2 - eksperimentalna skupina'44 e9. 9. 9. 10. 10. 10. 11. 11. 11. 12. 12. 12. 13. 13. 13. 14. 14. 14. 15. 15. 15. 16. 16. 16. 17. 17. 17. e5@H@7@<@F@4@8@D@;@J@5@4@5@@@D@F@H@D@J@8@Q@3@@R@e xp  6NMM?$-`3] `t  "t??3` //` /0` /1` E#3r` E#3sV3dY%23 M NM4  3Q: To noQ ; Q ; Q3_4E4  3Q: $Djelomi no to noQ ; Q ; Q3_4E4  3Q: Neto noQ ; Q ; Q3_4E4D$% Mp13O&1Q4$% Mp13O&0Q4FAbp |3OZw 3 b#M&s43*#M&s! M4%  XM 3O+&rQ Pitanje'4523  O43" C!X3OE% M3OQ4444% z M'3Oe+0&/Q h2Odgovori na pitanja u testu K2 - kontrolna skupina'44 e9. 9. 9. 10. 10. 10. 11. 11. 11. 12. 12. 12. 13. 13. 13. 14. 14. 14. 15. 15. 15. 16. 16. 16. 17. 17. 17. e7@R@C@E@Q@5@F@F@G@H@J@@@?@@P@C@L@S@>@Z@7@[@,@?]@e xp  6NMM?`4E] `  "??3` /2` /3` /4` /5V?3d23 M NM4 3Q: To noQ ;Q ;Q3_4E4 3Q: $Djelomi no to noQ ;Q ;Q3_4E4 3Q: Neto noQ ;Q ;Q3_4E4D$% Mp13O&5Q4$% Mp13O&4Q4FA}u 3OY 3 b#M43*#M! M4%  >M 3O+&3Q Pitanje'4523  O43"  b3O X-% M3O&MQ423 M NM4444% : M'3Oe]0&2Q t8Odgovori na pitanja u testu K2 - eksperimentalna skupina'44eee xp  6NMM?5E] `Ĩ  "Ĩ??3` /6` /7` /8` /9пV3d23 M NM4 3Q: To noQ ; Q ; Q3_4E4 3Q: $Djelomi no to noQ ; Q ; Q3_4E4 3Q: Neto noQ ; Q ; Q3_4E4D$% Mp13O&9Q4$% Mp13O&8Q4FA{ n3OY 3 b#M43*#M! M4%  =M3O+&7Q Pitanje'4523  O43"  _3O % M3OQ4444%  M'3Oef0&6Q j3Odgovori na pitanja u testu K2 - kontrolna skupina '44eee rj  0NMM?pN `b] `l  "l??3` /t` /u` k+v` 0w` $x3d23 M NM4 3Q:  To noQ ;KKQ ;JJQ3_4E4 3Q:  $Djelomi no to noQ ;LLQ ;JJQ3_4E4 3Q:  Neto noQ ;MMQ ;JJQ3_4E4D$% Mp13O&uQ4$% Mp13O&tQ4FA 3O?A 3 b MZ&w!  43*#M&v! M4523  O43" f T3Oi % M3O&^Q423 M NM4444% ?u!M'3OqU&xQ l4Usporedba odgovora na pitanja 6,12,15,17,18,19,20,22'44ee               e  Pc"Pc#Pc Pc "Pc #Pc>E@TTT 7 4FAa 3OY 3 b#M43*#M! M4%  =M3O+&7Q Pitanje'4523  O43"  _3O % M3OQ4444%  M'3Oef0&6Q j3Odgovori na pitanja u testu K2 - kontrolna skupina '44eee rj  0NMM?pN `b] `<=]  ɀ"<=??3` /t` /u` k+v` 0w` $x3d23 M NM4 3Q:  To noQ ;KKQ ;JJQ3_4E4 3Q:  $Djelomi no to noQ ;LLQ ;JJQ3_4E4 3Q:  Neto noQ ;MMQ ;JJQ3_4E4D$% M43O&uQ4$% M43O&tQ4FA} o 3O?A 3 b MZ&w!  43*#M&v! M4523  O43" f T3Oe % M3O&^Q423 M NM4444% ?u!M'3OqU&xQ l4Usporedba odgovora na pitanja 6,12,15,17,18,19,20,22'44eee  Pc"Pc#Pc Pc "Pc #Pc>E@TTT 7 ՜.+,0 PXh px gSOLID  Rezultati testa_K1 Rezultati K1K2_razliita pitanjatest K2K1_razlicita pitanja test K1 K2_GRAFIKONI K2kontrExpList9 Usporedba_K2 Rezultati K2 Grafikon16  Worksheets ChartsPL, x\}lo>کӐhJU%0DZKݯZ9SK$+ĵۦjKD \P@QHDlrL +%0 Tnyf=;[5X>{vv~sc$' f:0{+ZJ f c?,}Dcm4EMvlA ܃F`\QphVI"|71cK{[~ ce1)jA6_PE*N5.R;2&`$Q:'vWjeR'\}H)ǕS@R܀A jnB,([[q"Mqh_> uKn²?#OD%F>h횽A7h-}f皝*ea,yr#,nnkMj^>pNZ;V4]~%6͑TsN$|犟v%J]S9w;)׸[XzL97 cS3eLҷixZWOC[sWY_UPł U񯂚(-ԥȫ ԣXPP GA)Pł?LjCl.ATOQ,([K~f~bAB]G`2. >0F#EЅXPP%wP B,([HwW+1 B t!-ԥq t!-ԥ^({.ЅXPPmw RیS l.;w l.{|(ЅXPPׯoA[:V@΅0PPM ՠWc>ԡT;rr᨝ 5`>48zճEu`zj}Jmn}e36VAoDPXLXm͈ (Xm!z 5j;aj;׽(6VOXmچj5aj5ՈjV lփ^xEç}SyyΑWp9a6#Pۜ]mcu(܁mNخAfyN$I]%qfdf٭fk>3Ѳ˅dG H,4t::/<ǤzS9ߙa0BbfK.X^>}/ =ö/eDM~t^B8p!Q4{fo Ao[4;w;ϜoN0|\Ash1e.lX3íPs!eQ'/ݬ?e+3X8ȳdݜ0E~V}Ü^y9bD-ʫsE1]f[qj(34Ϭ<Jj(34Ϭ̪t7=9>3nۯ5']VZt%eG@ri}[a{>@)yCq+w)+mqEcdIGi.w$M*U>◧_E!1_Bi/rncn{V׷*j*k̤kkAkk![ m"l\;ˈ5,B]3i{mϊz>b>z٦z{TlKac`|юdo,`!J)eal64cp幞a] 艹DɆ/2C_}m5)7<) Xo4{Q0[Vp%"L*Sq00+b?1rU&X{R]sew6sO{gSrħm9f] -26ef.d_4VqΤ{rŭ.[o=p5 ۉ#z'ƶH@ey``#a`5{= Qyq4X<)QB_,e }  ߫a!Au鰰VF!9ϓ>EqvyP,j陨B T #0C8<7!nxDžG7dº pConxtqCvx/An:azX( 3pBFp؅|rC S Ì0 ]=sC'qC 7t);Ō03,za๡߅z}sC0SL.Tl~E6΢VMbN} E2u=UvWG96N;zxc3X^{XP _/4ʊM4j b sМ@F,2dZyI!|;;.<1(qusHr4w|N81|:qTdJs#qm:+~%juEiVNuR{-1c+0X6m&^<$> OȀlooWvddSXN8RYoL?ր0VRٞ@h l-O>2~2l3IX'NR3}s|?f VD4VD4v`G 6jL;dC4&K4As`yhL{`,jLk1`Oi 6ؓq` v`;=`4X) X 0}ؿ8x,T; gxf%QpMKt;Ni˟V5#~EEweUoRs~I?dWNEzU*Z3U>qoғtRхx*5ҕ笎IOziy=T(Ѿ1{{=i=q]\ko/2l}?˴T(JdP: T^d݂z܇z!&;8Ή~Di>I>à9/Ib̘(V[I)4> C= osB>lj =IZ)h|@5EL7 3Bn4FĮ&S)nQ.}? 4y,7O <8h,_2m)-ŪqxF6Kj˶:q+Dsxt y؊*7UfrAc/V\)w6CKٖ+EuGbq.ڊӑNz_bqV6}b1gnvnNՔ2-Av>v#n]dMQR-S;򩤹W{oI~:'~2]AthHMTmn@VOȫ{`@De/)KkԵ445nk-lmZ׃u` "CU\ OB9<[g՞?9QcuÝϽ3q%*7s(wKmonkƕj ib4ӧYi&2fc_&H+dI7DdX0oGIWIn,ōsƁ.ϳ%]ԀImgo Q Dd 0  # A2d rX3}|tݛ@ 7?`!8 rX3}|tݛ< Lxf0 x[Ohͼ73YS,TJ(+H-`P"Y`! B9 tI(1:R@H@84X)]7oj\$|ߛ}{78W^'} j<8sYOmoW}XkB_7w%!;+}?w|#Gvp7U|Dh?~{7IIDJ w7h>\q*+/nZ 1 6¬-e';G偣I 췃{OwJ'wV]ŒŎGE6QojUgeR kz](<F;_3wtgzFQd%Sū|Hvό#,wc'˴Ӛbq۴:-*bKt+@G[TGmv)6K [q>8m2.6렴[pܑGvnKM$ZiY""kܜiEQ8'Zju֑u$l[WMպjUSvakG:kuP[Ln1պ¬֑RغBU U+4*l[VFfO(EffLV53%9D䜱Ir7;[\eUVqϺv4Gŋ3u@'#,9"9azBw/N'B[`|D VhDs2*tWYT "F;GUÊ!J.T*@d ]zɉ=+&cgD#Ɔѓu'|Nkk 0"`7VCm?Lƞw9DFEzLaYX`@l?IQqՀhea2A&3m&+  vp{9w,QJDKDŽnn:3:-J\U{z%` Q,H>zi[ƔfVGrsb֜M%YQKİ'EѰޥܬ H CcG9쭷_ v=CS<*v*~XfWT^fJv bgz3K&56vVCsEz4%ZuqF܋|+ *iJQ1@ݘTٻZU2/Gu*M1WȿbNq  vaWv])-PltSWȿb.2  vc5*t NEA"7"`7qiU2ZE:DL$t*Ү"U~CDz+VS;z5T|͑!޸}ZWYk$~X J}5wj5k$W N{dHvNVse;T` VsĿM?_!{A3آUy5h\Zo5q~5s_֩Vԫa"@-v՜Fvj[G֫92ݼCÖeH[d-:o/Sy5- D nd.y52"`SݵJDxni5':CbCoby'uK <`pskPs>aal=wcg(Uꢊ VϬWC}s;|3} +%"D noMyE5@zE']c.:`7sH[d[tӛ=v/9(NF+\+: S" XG|E=qZY^AEg>sS=Ev%E12;ي!(%EWdcEVt+4;}GIMӱQd+:(.kޫܣvժG4Ph6Whxv۽|ѮYC[LB_t*_۴^rdߛr{\ȍGN7VWR_L*2 S&gR?R?L>CW wUçW;ێFv_w_!/V9OyHG 5CU5wz8#?{'$«c)uyr85wxrGr;{ދx7ؙ5I֨N{ wn}r|z3%:ݭ1n0Qw]vщf;<{ {A辏5nL01$d2 ^B<vg sa&tXsy&=k1)&1yf),.Yg\ʳ?OwMS$JtOƯpP]&}"sswoӾ$+fpl %X'~Dd "(0   # A 2Lqw`u;4 |`B?`!XLqw`u;4 |PV`%&xڕXotvܦ)]d*V_: V1Ekx-k[%$6p+qnp*ah7vbǵR9>>_@ 9'w!rMidlķG݆i"|2?*L= j{~,ZgV+C<؏'UPe בm2 ב-wߣ,Y9ݙgBsS= O8FɌ5Lq 7AN֗z~!v!GF}0%R6Xqrg[#7](qkv<9k{to^ qyZj; 5٫Q |p?,Qf\A 0@q]lD!"E7+wk-Q'*kF#=ol߯>;EbjFԠ?LpG9Fa%^?Dd "(0 ! # A! 2 Ѻ#vi̢YC_H?`!W Ѻ#vi̢YCPV`%%xڕXKoU>3L8J"!CHP9Ѽ UCC(1Z$vR$$Z t *f`&ʢ R8zƞGfƵ5sݗHlH0"xN f #6üx;aSKwx84~0򌴟f:gal?_Q7?Y85ߨ hC`N㝘\= ˦2w&lWAϲl63FJS qx=wӬWrG,oe~k͔ŏnkeLvlG f%yBɓY0UZuؖz89FӺv?XI E x3xķ"AtޢVy*JxԵd}6 AtY}zju"lfXћmؠ!/7*i|vxf3 ¯>rGGG]^V"(6}>gNol?(b1QtVݺi6= Uab~h}f0KdDxӁ8G Wt"v1Sʪl#n«Q-b76݈1ŭz%/YeK 4pf)EY|N8*E%zd+Mqѫ mh3K{׫˳skrfbn(B(nD)[OlM=ZD{jw6QJ.%-pqn'"ȈUzHD{R4Ci֍]am0eƯvP?9%(Hϡv~*p?׏ړT},el**/1~bI+|~*|~Z|~3a/01̴fZ_5|j.zi2 0#u-?EE?S|{{!Ǟb =E;{GƗfS^07wZȞtOΝٙJD$FRb}[M!mH7iXAJICJZPɇŇ<<<$J胱!}?03s.0{|sso_1AMZo1JC JI(}Gc3m,wbbQ╔gqA=eh~ohdpw#yzB42~Oܧs6fttߵe˿iԆ8-BeUA<ˌ2!wox-<=W`>Ud%wW-%o7~QּaMI@ʗQ-mKmږ!nc{^mR.Ge&mOzBHĶ4miJNa ۦۦ),0H!JNa99@byw??}s˙ (ޫyfuޫYJy)4Tbbrflh`LFV"c&JL$۔7%)9M)lBatJr )!S*ߔr s@Ɂ +̏A:ܬ>I̫!6K̫!VHH̫!6mI̫!̧hmFbsASa7vz @BI?+=lVc^m\7dLĮ% aa[ޱت4.jR"sRs28/Mvd'9۟t^bcDb#}fXоdWix/dh ̟xNn$cG ӱAIcj;SK<*KoͰneh9e1cWM a$#>/#4}[gfQ(_HFג'"Ez3u/WwOb |Ao! HyHG.r$Vc -Q^}"k;X+tqZ֧bwI\ad"ebRF- ^=S61ƌm=G#z Ig߿48:3_/̫?p&6?l PI.hMĻxѿY;o21`pt@ti3z .Gk]bʜ 2t31p8kډ?Rq©y]RbMLYd7V܎5 Wޙ&vUnEnv;Zx;p2"w:wBQ~k [<21W|jOz]vx>wωr_86UZ_KrSχ|^k%>\q b9rW0QZ!ePskZDd D # # A##" `"2wC@+쇾3U?`!wC@+쇾3`H X@I)xY[hUϜl I.bHSATRIjV$AF 4Z ! բqC5Μf.{|s\@;wdDl)=c㻽nRhNw"I<{kA`- ck߭-6k q|\r$A9!h>60?Ϳ9:VdíħHdK跻dʼn.$KJ1{+>l!cZ}0_kaa9:íQKOuW!a(k6tA ?S$HMK Ypf?f|SYγky$9-͆[R޺xam$uu#oo0*+]9z(vQ!M)~U_Xw%TbN@L"tL)$l1fDa~z!0kFX7C`#02Iq-`yS*0^C"0^C&0^C!0^C,h7co!oVwBr%_pcAp ^R2-%׆.͠6ODƜjcxÞDۓI@.>'o̓R`mɊ)&&k5ctNNlJg52$x7uu\P'YzK?AFťh&@WF3G1&F%vQaZ*Яؘ:猫2 5Yv8&Y~#gb11 -Šf MF1A0ZїiQFm098Q|[bdכQYؑo~.&xY'uGtvu@`Qeزı}lplkv,;`;JgF/ʄjyG2"2"/\@`H- }է(+':ThՔDԌkO=VuCa™xp2Տn}D9+Scç2xڙ[9]p?NHy{>-zƩg6g+#{T{ERw>GN4'Jsi!ZwqgTZ,\?`! Ed!P{HaVjxڭoEqWPR7UVJY)DU)*lj $p\r )A q=T  XJ=凙]f3/w>b!D?. EȰ9cgO#Gv^eǿ z\6)SwgG=Ob~$~xngEcswZ(`od;qnЗXEv~/._5\yy Ksh&|^CE8k8J~}/rX]y7G"hgY8ZP= kR+ZQ?/{R>>;,XQ1G8F|k}sS>FTaYl=j56S,&Y y*~uXojȬJUdKXcUUDgر[O)X.qGyv>Ku.tZzU=ޫڟ{Xf-v5%op dps#RvMۣ2?j!h-PYAѽntVQfe8IY?4kkܙ6{ |a<,iUCVY\'0ۊ\rݷ߮ u*޶'/e7ǃu:p]L_ ȴFYAA}<2B#vUka1?)Q–}%Fg5ʈS5ek801&Q0JF (ab%L a01&Q0J1u D(Q0J1uĘ=V/ +UCɧHZE_q3j2Qq 5#XC0[5ʂZ6=) z,:@'0X tcN`, :@'0D΂6k9uy:q|^.r3P+>u>9~ί>8++؊ONJ }2 `Hv9ɐ =e)*Fոt'E"@4ꓫ&mQ$ $ $ $ $ $ $ $ $ $ $M`; w l. \'gD2٢+D1f)4o0[O|4M,F&hb$,* IZ5J9`_c9q2q٨Ljbdӑ!,7777777777p/(nԤS4E/MO`n+~ayդX;*_X5 wM &mk~aww:e6F|I3D|2#ɨK#Q?˰\Dd " 0 % # A%$2(@n<*b?`!(@n<*{HaVzxڭOlTߟ$Iۭk,,^h&2"f uh3Be$V $$H2Rv vF4ұ#2~lh,~{?3%*!AB2 q>)88͒4s̹|`?),yDq{sT(ccW[ߨP'ȍ}s?IřQb5C>X^%aCYzn_h^|7߸8O*5@fTْI/T5UKW1Y,`ԣg3ڨڻkC&]NCQ-%Y VpVdTqZqx]< ] ]])%j9ʫS:˖\0dʲWXJ 8-G2'hSGdAWQ(aP% Aq0(Q 8JG (aP% AqR%G*QJqR%4J17;PǤʕV Ώ̪!Qdг[j*#D83+"w",dWs*A葾q,$˂Y1 4cp,ñ@c8h X1 4cƒYЄӈ ]r<.y.y.y^.r T{J:?wqZz+ЊˆHэbZ_{)=<22f&#azB)W ,xs΅JƲ{DXHXHXHXHXHXHXHXHXHXHX #rvDn"!t,t't"tQ l%d*~7rGO&aya LOR+E}|%%)%*e彏33<cG{}V<ۡ676767676767676767676r/*n)RORwY!Í˗:eq7ӸqqyUӸqܸm7uTq(|~'tl Nr{m d'!goGm6 Dd "A0 & # A&%2U }"`t}xZcOZ1 h?`!) }"`t}xZcOZP{ZHaV@% xڭk[r&W(-˪>u-mĂlIR6 .56kBu 1XfE{ӑ4Ȫt7/ډ1aڲ{49|Dz8fL5b,?|I~is#Ob>;g/AQ_q!^wdwa|_6cq?a??gV{uOОM?wU>oΞ7Z*._~^~kn^{g5r,kVǾb)GV9sþc{х<^FԋU󲬟.Į}֍qؚ =3[f(έ]z0qJ7Kb+yu&Vt܌<7o[[?MlI? ~A\x\_cVdÝ{om.UW|{fFݐejѹљ}fQfA?YNLǺkHӶxֽ ?g˘Fs?ja\QsX2v_}`vpfc|{H}FŬJŭޠ kpdL>Uym)7jWṓ1+=zqfW,:k|kЙx}_ce(:c)r[-NZwg5b,Οھ:"ܯm&nt׸Zuy#"Wyن|·A/X OMj?$?msuq5i3tg/fƱUXt̜ A8zq> u ^p{>YݪF28t{i;˙KsÈw#=jG!lZO3HyˡL=:j'μcm/rv+-3fՔrwў#sdZXkyn}&َ??2='Lt9(#dثX8= *KG ^ ^ ^ w=,]Ȓ bY%AoL>oX#Sv[*"`M{T>=2"7z|`,|PA 50|PA 50|PA 50|PA 50| ]0``>.v|{B>+gLr(~Q/ p}PE>`ٞ5~QDڭ)"5ohOOOOOOOO~ZrV`?-9 WA_84g u \"/YH[QC)[N[V[V%Ϟ5~+ݚrtEߊo2~t _/Aˠe2~t _/Aˠe;wVX#zG`yq20/)~^RKyI?gϚҿ?F>_I_AuP:Կ_AuP:Կ_S#*v_Ҕ%/iW_Ҕ%/L_Үw4~IOjOjOjOjOjOjOjOj4v'=)IinOJcw{RۓݞoHwzۚco^Կ]o#/ڳoѿM֮{>mRvNo{B+P Կ_W@+P Կ_W@+?7g~ SѸ':>#!qqkl\z;`)l\<`\6]t<a ĴwW'|"ʙ[wwpc-'aOc2ȴ>+?v͌ٶDd %C0 ' # A'&2\TJߞ ; 8t?`!0TJߞ ; DZl[K-xڭohǟ{O$SV-s=6)2[:^i]g1IceאA`maը)M`ZF(X_NZgh苾`S{16NϣǺ{'h{>w;4BA0 n4Z,C>~zy~~gycxϰZV?yqye!, 7vKۉw¢^}%]Ǎ3z?Pz1BdP1c|(޵CIrscv|x> ޫRØ ]9vGN<#ӧ&u⸔DZƣ"Θz͵c1G{ľ4dJ#YxOS$e}ݭgikw2Yt*͆v9n;Xk/z];5?ՋRfsZkܠ^ɮُDp=jK% Δ/=c|hyYd/JIt$c4oP"[D v;Uk?ZE/¯٧Fƍ%JWH8`t2TjʙnG?˜lrW6er2*zfO(92y6WVCP9}F\A^_WjͽRߔy;Rߒ,Z]/nzY *ZRn RY9 [-o~ՖT-m_|'Z~Cm*=m^Y|' 9ߟ(~|Ԓ/btt@tYZ#,o7]z W9/ڧ7܇Cfaa&*b®c1/ `^®7<ϲ%sN];}vԵN\;}vvsg_rF挘tfG*g VJ gKƃi#w!#ŧ毉:7}3d25_7Gej}sڷ9MjoN][S|3o4Pkf'ݵDZoN][Jh>^9LexY01^LexY01^LO / &Ʒ`b|+ &Ʒ`b|+DivF<{Nߟ];}?uϵ+N_\;}?p͵; HdXjmoVͯ,lih/޸7H>ur8D>byi~naQ :$M;mPsM!hzSl:-0.3g3No m6gKh[*x' R+{3%RxוUnO~.6;K@:ݻLn&H$ƺd3Fl17™Rmy[`^3<6$LD3l&C$LDәT/O:M0UM^t論&TbKܱx+,,D*x&uOtJ)a~tl,ӓN)%LUJX6Ҽ;oa[F％;oa[F％;oa[F％;oa[F％;oa)NZR:iaJ餅)NZR:iaJ餅)NZA'm03%ӥ_Y:[:%l9kq؛6 Da{'n*M:gUdKm7s.?JrN7SHݞt\0?SW^WYa^ef\=_KѸPٻ?*SD2utD"˓wO=F0f cta3a1:0F0f cta3a1:0F0- bta01:0FGa# ctanFwF)>cz|=_+Ζm2'?[$BO{f> #)S^þVty0MP [:GVZWI,5ߙ3;?K"B~BTM%0~ ;o!9yUN|)&]cKT7K+ ^!//} =D+>:9/f/de~,`.Ʃy2)楟Y0pҍ 33$9O&yG޲)zvkdVfu]taZ5\oTUK)1=ue~!z0pev6 &&?+gonV{.յ4zy#`rK'IۋT׆Ջ5lB\7qu̬Or\I*%}>ۛfb]%^bb /c= ,c[)N|_z]Y$6F$Q+71ZDڅlaw2; 3׎n^2LkkۯO !o6G>m`ѶF>m`Qt/N|N|u6y먝ogr O9Wm&b.+>n޽) #]jFS$H[67[DFCr3~JX0֧$) c}JX0֧$1yɛ}qtutptͬw#-Ew~lo-OJ~Vj48#^c[XbUol{w@v@v@v@v@v@v$AI>0}$aUȮp:r L;$ ]oU_jj1dk@1dss2Zd̵ɘkf#qd{>MQ2)T.[?Y'6x^V.eO4ZЈ̪犢3b@b@b@b@b@b@b@b>}Qg9V }^\k*{mn*;4Dۓ;O%UxWcFr,ǓmׅTD<2Ht$ ].DA26Sbs<Ohk.<}$]eD?|%oOr.\Q4~ER(jb(jb(jb(yob機N(qmf'0;PwBit_c(j}'/}Ւ</N|N|ugd?[#כ-=CHopyq85hqBϔkg`{C ke=~tOK'9ÆzteftN'n7fTZgs}/^<f,_x/̚|{\U"WE0`\*qUU+Dgwl`][}%c^np=WY ?9Xwެ_|y%ڮVYgVK1b [-?1b Þ = {20d`f ys}ZUmIϺN25;*{ {'L;aޜ^ bC7@7@7@7@7@7@7͛ My&üyN/rzY11UE{(Y=QT1*FUPŨ UA*bN٣bN٣bN٣bN٣XNӫNվd<:>mg,.,.,.,.,.,.,.,,,,~{ii/D$Kkx9fm̶3qZ㥵H>I>I>I>I>I>I>TH#Tl>Rv nk~ymMއ;s[k&GRovisFQ>aisFM 75̯oj~~џ/Wr]+ M~=L%G2E~;#y$y$y$y$y$y$yOa~]0.i_4?^_,euQ&q]euo&1'SFu!_&q],h릎n릎n릎nX&qL^e M3_l$U{ %)dbz\m{HaV03 xڭ_h[{ϟ{-EkA4^΂:],JdX5TmLeAU-oX0Fez`}`zܠΰn&1"!o{aXAҕ 8jtt~9+Ә1 aXp} 3 Ɠ#=jaԿMƞ~'77onac'w7?iYA7bܰ9Pڋ/o䮿ay#s3fùfgݫϹZo;/^RW^^M}W/ =1^=^2^tn>UÈ3gOX<Guu-BLzU7ucxq/IݥBNY}-ݕؕ=vnyܕǿ&zRxv`|3 *_tO?c*7wu5<3\cR~wVYcG?5[L`?r]]yX߽hWʕћ~{ak̩ڿ{;:e*D~0{Sq%q]CO`ݝ,Al~M`zq}ŋGGGw1qwMisa&vY;Lreuf˳Lg]_;>sfY90?AmLh44444444444444444{>ʋG/^_/^7/^/x Icb!Fb>cjktc!Fb:Cr?~1t_7~MSN~t_ݯAu:~t_ݯAu:~y`yqatwut/OpH_Ժ_$/j/}/./~tuH_Ժ_܏0܏0܏0܏0܏0܏0܏0܏0y V3ޟgX?ϰzaHO꿯_YSx͔>WySW_tW@+P Կ_W@+P Կ_W@AAAAAAAAgOYNz?uSgN,r)\SgrJ,?@P?@P?`ؙؙؙؙؙؙؙؙؙ3&('MN4OpI亪Io_ΚryM&UM}t8~c8~c8~c8~c8~c8~c8~c8~c8VopXտcUǪ U78Vop]_UDž^ qA?.(§:kJq?.ttA۠mP6Կ oA۠mP6Կ o9VUXUXUXUXi_#WNOj5F_鿨]PgM_?)kZk5;MJ`J`J`J`J`J`J`J`J`jUWV _X*U`_KaI?,)rRe-Xj )RXR1eޔa?,ӿo7@ PԿo7@ PԿ!G`j;wVX#Gٯ_2ٯ%5YL_s2ٯ:kJ I>yS}m?*1?*1?*1?*1?*1?*1?*1?*1?*Abj $V/H_X AI>Կ}1u֔ԿS_WAUP*Կ _WAUP*Կ _{]`zq}ŋGGGnn>yK~ޢ[?oQ-yr?oNc)jk;[yK~ޚ0~X s?`a,0~X s?`a,EC}ϋG/^^n^^}.~]]>.~ҟwI'%ZzKߵt?۝~ t_/@K%~ t_/@K%[VoYXea[VoYXea[q#c~v{tƮɓ->wdl⌭8cSgl8cj==hqZ-@{=hqZ-@{=-iqEZܲiqgwiq֝H[Z[SZ1s6fq,٘98gcl✍Y1s6fq,٘98gcl✍Y5;Y5;Y5;Y5;Y5[gq¡,N8 8P'E¡,N8zeq$j¡,N8:tw@;hqZ-w@;hqZ-wl.;Ov>˸ʹc?}=Gi}]q2\ql\M;b,6.vfqbbwظا;/3 erk7n]8}al2Gk6|Έ[ Dd "C0 * # A*)2 +aGM 0dwE ?`! +aGM 0dwE~5{HaVK- xڭ[lYϜ3g&Nlwe:Tb;W  . i䠔}hV*?h Y*/ HyAQĮ*x33;glOq|;g.!7aB4rXUh{_{*y({_~7^rv+_ҕ EErk;K>O>Kd|N=/^]${qԭx/H}|?1rDlχNZ-Ϟ=k_ {KhÂbVos[#׉ '/m̈́}͜DO?&{|zn\ 2D      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{}~9&_Yϰ[1rE3ʻQ-Rv wǴx=]f%#/a11n'銔!< }L@CB+qCh )}~]aP&E/g5XZ ɕ }]4}'61~LWqkR8N ȕZ~ dJuA\}qr=vߝV/O-E:qÉ >N\s₏Ũʢ/\Fds+1ONJqhzکʛ*H>P}LveKӼּQBPz+^w)-RAH)R Ɓq `H)R Ɓq `H)X-'.8;qω >.N\7W ]$%xi-SC0YMbV f 6#yQKoѧ2bӉ)3iLz>'s]d<vw4F$tw~Ӫ=3QI1D.UMh2K&s*:dJAyAQij:QQ'J1D)F(ŨuNbԉR:QQ'J1D)cF(cF(cF(cF(cF(cFh7u+~-MR|ZLYeqOz% 2L+F,LTkѪ2aЍɸ<Ǔ$|J+ǑȹU֛֛֛֛֛֛֛֛֛֛******=_ք֙,it_ՈĤQTwBRwWݵ@u|]; Swa2LY;0ug,ԝe Swa2Lݫ S*Խ0u2Lݫ S*Vsf\]$v :E~-֭{8{9GݜjEPaJDw[T.&≹|L{[ ۪Gct}[ ۪GXK!^|ĶD21۫|DOOOOOOOOOOa>ba>ba>ba>ba>ba>bѹ~Ȣ.ȑn^a}Ŝ3_s}xtNnw31H\B;tɎ:b;ّU):bLJcGEQQ1vTTcGEQQ1vTTcGEQQ1vTTlsGV>wTlsGV>wTlsGV>wnv $_57 yFa,+&ë0IH௱IwR7wiElzd w7lpss:9p%1G8#cpL?1G8ǜ1bp̹s.ǜ1bn;o<ҹ|n\u;c]pGnZniGf)_(F3h}"Ey>+Z+uȴΑּ99;h#yi"yi!eeeeeeeeeee9-9-9-9-9-9-]H+Ej渽FOaփ1jc%3&nOb Y5A5Hhu^d\)rXZ-?-\rA%0bF SÈaj18 B+dyMԱz) !FHSѰd-6#v/#˱~~Vqߒ{S a"q~T=K LѸqf}~+O!?>^[;q~E Dd "R0 + # A+*2 O,xo0u71T 2?`! O,xo0u71T4{aHaVp&c xڭOlY߿imdkEM%FMÆmԢxnpꤶf\!-*ZiO=Z8`9*^ qD eÛ?gƞoFrƞ{}?~3$J/Q%b t(r{{w>4]_$ZcZ2v֏v"- ΑGORSOK s~[F׆~erJ#j,j&w hZ~z7a6/{x_̚){OmJ^vkz%~+WrUVmܰrYE^{)?1; SWÜ5ӟXWޘ89-_!j[?*=94)[;ym[kۅ/_ =gɋ#d̲Ÿs(uzӫ1%rMp\6teo9[ugأȦz(>:d,B]TǔKYUUqi)f{,Q~23鐗3yC;M^zusôeQUѵUsN}Oiʣ^O8Q[{߷4;6x~hFUE8GЊYHvA1j 1j1:&W60>}({#%ߟ]`vö g.|ly톉3.^׶ՆW 9o4f~ $cd?s)•xb\)REqH1)Ɓ"8P@b(pl#m~=ly϶ nIk%Ou ,#NQdnR1Y0mEft2o1Žzʘd<({ֱxADD-/򖏘-?rRv$(v,鉃sljy8O$ʓ/'dZ IZ IZ IZ IZ IZ IZ IZ IZ IZ IZ˥mRolۅϟm>/0Iˇ$̥[ 3s9̙4˺_^Wyg%ʐ̈́Eӽq͗bnZ [z.)lvop塏+Rz0^d¤cHr3Ŧ'#=m7O4A7A7A7A7A7A7A7A7A7A7AZj}Z?cW:nʤj|ұ a   Uwp6L:?$N.:<9Ǟ췳$:QxeŪ/{%n8|̄^+ )2HLr=s'٫ս9$|&iq//o {/a/۞ }|Sjϫs%q{l;FqnDY{}Uq7Hsō^7lsB{9-7  ~ݗQwDi|N|85SeƜ5k$XradUI>CǽA-.0L01͆ʨ?#Sr3YT̥Q{ޔ*UsV̭"[E0@`-syq׍79glVJ|0;u0s7ٛ^ƀM o{$C~6H^V:|l&{r\>k|KB0q/b#c3ՓΡ; ; ; ; ; ; ;5`׀]{ϝg<>?4 o "AVz? > &kj^XSe4.̶ϘجQmuuuuuuuSŇL *>oԭg&]HE$E~~ȷ? SqUC ~+GĴeo2ߺ&T *-b$w"Fr-b$w" S℈)qBĔ8!6;3{Hv6u0mwV;S*;X8D}@t'Jrʴ$KAD/D/D/D/D/D/D/D}$\ؤqWef\7|#y\<.CԨ͙IY)6K<ǥHV$dEHV$dEHV$dEHV$IX*#$aUFH -)PGi:DoI][ D=ɌRf zKVjVuz d^Y/@KO?n\3WӣVS;uGG|'evVʒ !T2HeYzG2HoY:=})= 64mo]+gDž˗FG.AYbo^4wh1Gy-Z*qz88 8u/ 8[y=|:M+<3Whk%zCr4`C60 ؐ1 ؐOa!c!iU#XHƪGrFջwJqQ(.j̋x/D\dHkHJY]6QkuR*UrI /I IRoK-%=T^zCqm̧shyq\CO1G3r{.2222222 N`t\IkLR :I[߉PŨPŨPŨP E+|Ů]wQ M1t炞z5=y3eVk=ۦ׹& ӾӾӾӾ4h=}@}1s@ :T9i\T^:GHHHHHHz> ZO_S_\S5uﳒwuqupD<4(ݟ,܍wF?éJ$XBٻZ'#Z+ctA RykIL5ܙ I7,n X$qN /JB9_Yd X׎?_׎?׮suUvH)o4uyջ#%\f w 34#%T!k5#%`l/)K `l/)K v`O v`OJ7FFU7ixl6ن<~Gՠ2\6aS1~c*oL17bT,mSLM26d0 oG< oG vTkx;j4 XI,$@K %ĒEG*IX$}b hހg134<~ U U U U U U`|;vixki< oM ^SF.H$S5,b-"}F߰7a k}F߰7a0ni}4[Zs8}9 /N48ixqⴎl2N[fDSqd$IAmd$IA@@@ ix 4L[< o4Ze  \"mRhbD#ڤ&ň6)FI1-mQhbD[4,6ӗiwLy1ixu9k1:X;|eN)9=Xbs'Maބ&p bbާ=d" }M',^hoIcdSgI'';&o?'ds^?J}"d7otsla{jKȄԒچjVgȇг-9]Oy u!]F,^y;XazHou%L?Zz=҄t25w%CCͨL?~'Z4+R|bQ~\?S+6J\մri(뇞gS!=GEU"ibQKF?w9ߏzo'=%^3V0 żz$ߏD׉4L;qj@d{,w-=woEb8u8u8u?8u N_|}Ւ#~9__{ s y_Y$@cVoukZtvW>ֽꙔZXűza;kyzh[.xo1#N3|{y_2A=4s3dχOs^K}HvdxweNJ& 4JE@+pv8u{wқ$s3٩s$9aGvW3OvtJm- {zϤh/J;xs3SK"OvztO$rh^dOtiϹ3s91nMvل6|jTA4|2rc11G9&sU9%sNUdS,U^a-)VHqZKs\У\У\У\У\У\У\У\У\У\У\У\У\У\У\yO_ }NnnSYudEi'ݩu8|vt$}lɚ=ZjTmf[#UC<%C<̡lɚ]=KfJ|Dx4mv(Ŵ١6;fbPLiC1mv(Ŵ١6;fbPLN);զTbSmN);զTbSmf6oK^?^?s ,y𤏸 :!끀gy 3Y>j4yٿy[_HRE+̡V/*UC_X2/ZLRE+d_ a~a2/L00&d_ a~a2/L006ao:;w~*s"o!}"o'G"bˋ0Dk9,/6:xy/X^l\vq)bo#;ĭuN~M>+T8el&uKu0uNԛDd "0 / # A/.2II;xl\?`!II;xl\2-{]HaV0xڽZME%5̘&Htv;`LE"j$0NUs!E@sx =!"J<aꮞlwgfB2﫪WWݡ@q!Yr5hd ~ Jn|2U30#Aԟ|X$<+?'K뿎^_͖xD[p0.\Qv}` s!y"o3I7zcctY%(ۜf ۱&9e olAblїf/O|Z<#1[s+F$9DL_+#lƖ:1R<+1ijӲ6 %icyC(Kw F dX8ۄedvY=ڮY}\YYXf8;a, g˹1`Q+~_~,?vy6! uc:<Å^ b?c X=_" F8ۄH58Ek f__*c~,;a#mR̎Z%k f~0{KNZF85șhX{lOPzD <+.IJ:ތOgM o-d09 J;^;\VX1,ax{Ebqu%Eׁ+8=".9 ӹi sγ.6q?VGYdn6џ4c'?2:[wia:Y3vp* I:.͛שLɸq:73V{9IG=Eu{z9XřqH q(1ߩUk23%qT\d,J׋ӯWyqz>D~E"G=W?^_bJN%|g|B'8i%E2-ծ-_T0t~ђcLEKIC-_~RQ=6f_ a~a3/l06f_ a~a3/l3WgOΘ`͘X^l=w,eغ^作bxˋD"o`%,//;ymA~]^,l|T~]mDqC{oA!|Dd "0 0 # A0/2]/wEͤ[ p?`!]/wEͤ[ <-{]HaV0xڽkEǟ].%""{MK(T(byqH~ݖ$*ž*_4h789吾,A|/Rߞ8p7$wwqw~|gn Ykȥc?e(%C<%3g14=#aJw a=ieD"諟;DD[pq&x@kC|#sg2Myx},REkZцU ۾|'q%(L&%ܶїf'nöfT~@dX̭V+tP׉b ۱<{vn1nW'/瘘/P-|]pnfҘp$<}%➝hDt]/vle GlZ8[V?p\ף(%ӏ5&]Nt G^F8;:E%ʻL?~%p86ѕpvJu,Kw٫~81ԏ5n}c Gh4'=:Kwc~8c/ۍp:i%g6B[N{۰H9tгq){z7R5w3Mc;e=`zWXf1־c9Lӭ(8|qy 8o2쇌k?5Iݎr8$N/||L'H iჴAZ -|>H h( WQř灌3+̾82<2N|Vd%2^N+;%W"QbrOd838Cvvh.7elN7elk[0elk'IUÔf)UÔf֎e:2va[A[٘ ue:2vaΰ]gXƮ3,c u=%j0)QaO {J`SÞ5D nwcNuye,FcB'㗶t.xQyǚ5IUċ΋ UċƋiUċ΋5%Ucgp9 cz/ap9 cp9 cp9 cp9 cp9 c;Qjv5nj4j &0e7RXؼo^{6Ջ&>d2X:jH{%Ջ&d9^l]6u) 6wĦf%vlۯTD׭Ģޟ [[a+IDd "0 1 # A102BhQb"?`!BhQb"!{]HaV0gxڽMhFߌ,vn+=![/\!qb;[Z(B=ʶSQ|衇$l=Mviz.).o4R-ˇHxO3ވ0hiI2qoY/j)v|+~Q^[1h>ؙ`7~IŬ3z߉ A׳/!2m) R15_fa07/m4)h&Bnͥ ?MBdOEͥjcV[ga, _Ï<{Nkge)a/fa˧,7HY2;khkS誅ξfN="י~;{_ 4o3ZyFuv&Bnfζrp}9_d5o6rl6B hZ~4_NÚ7lYuaj$zߓ|6GkōA=8uA:9iznNw;^qu?워KC%K?o Nk/o*8lְ߭_ ?hfnpw]'S*΋ֽuL[Tn*WU1O޺ГRbkk B\Js1VMMMMMMMMMMMԲɸd?d\8˸q"┚BxZ5VkJZl!k(㾻{gbm`ҧQpWd+&-#;ZsiV x UTy3eJt Yeʭ9KՈsKPUjjm4jO&4>'drLNi|29O&4>V\~s;y oL͗aȼiZ^ڼ̻Ϳaɼ9Z^<K{9e\{w!*QZmxD|E@ "xy_~ Dd "Z0 2 # A212Z *&hTaq̜6 5?`!. *&hTaq̜H{dHaV & xڭOhwv 1톆"Ǚٿ@͡x7m"2qIBdz+s0.hKZzEiAYͼy]W7o~ff,||x4 "uv~kv&{ɋ:}޸KHB~8K>G'֢ueN青P;m;nHIf ^eS1lD7f{;-r\#W-^?tfy=^k݌o o5R%vP⬵I_D8Wwݬ.N#vY ^;W }3VxgsL}gICq,EoZ)cpomB*o~xly&1M*CCx53<]4/Po2"'Fo޻W7|‚ȢfcPLѧɍ{㾤AGus|Ln sn =a~时qX{ _3t g~qǙg~hx\7< 7|q7$:k%>q;[<==οbjM}8?qia,Q(:3mm5Kׂ*,<4gc\":- e F\9sk$+jnIМQ,SsX!rM[G;$!h4y<M&AC!h4y<M~n':׏3_7?|=8s?qF.\TOѷҷoO} Y/M[|FvyvXERT^LZVgSz*ӳA1=ӳA1=ӳA1==HlPLlPLlPw :׏3_7?|=8s?q̲N,K23^b F2{6:z}E; =LS s,;g)zVP=ghuͧs9z@=Ps9z@=@=@=@=@=@=@=(^{(B$:λaڳ=w^{z*罘.=zzP=*u]ngygygygazgazgazYMw uǙgn~zq~Ǚjϱbf9d8Y{$d1ǪJ7<)Yt*9VJĔٺdN%]P.dT *JvA%]P.dT˰sa5.j]՘ 1wVc25*ʣJVBJ$%Wy(U%rkUr+J**G\㪒]*ʣJ:W,hSsLI1%9ǔSsLI< %9ǔSsLI1%9ǔ%S%S%S%S%S%S%S?R(iJ%탒AI}՛7Vo X/zs_`FRuLon'Z-9vU.i~[-_9jRmyι֩t9#9ώ2]{ʫ%j| v+uѓ9阓9阓9cNb:$cNb:$cNb:$VgH\X":sEbuՙ+Tg>Wm,Fm|hs31kE3W< 2|(Xhl/4]gOϹ\t:u@:sй\t:H ޻Y%e X~(v\Ǭ;-{2+,Yi ;4v\uϬi츍 v\l|0W^,}#}g|wS߳ t!?Zr3⓭CDd (#D 3 # A3#" `22.VuI=mo ?`!VuI=moXc84WX)xڽ] lGٝۻnH%u8q㔐9E uC6UvH\RbhSQ" U@4(¥r)m! %4\A\b۝sn<3۝vgIžZOe&?6lJ Es.'~[k -# ochOUw|~OO{'KB~r躗Ͼ]@ _co7m{*?ھ[^J!Ef),fO]h߼rt a"Y{ΪcRtg,ˢ*U^/ziB|^+]{n.\"\M5`bt$~?r՚ʘ]Y*F-fA1e| KE65S)_̞GreQ$Dt</kDMQ, \cMn=Nd*UA߫e)w_cU^69z֗CNb UX7X7؀%KbDbboa_u;ko>j=NJ#TbGI!6Q}ҖC_ ¾H!V%Rؐ>C/ v%%)9ĞP KK!^VXkFb~ ;G\9ޓC إouV"6t8i/='}+ s͗zΉ#g³Wm;s2XaqpTjUjVnڪF% XjT K4_I?Dމy'Nh;w?Dމy'Nh;w?Dމy'\]d/c*__IrXX߿Bq(d6t`\|+1ʴfѧ8;#r+كT=)rCAUcwp%sAբ7r&6a"7v{^>|הj$ 2P^W*߉Q{z}B~\R3MsUC A>|o(w'}\~@Bޢi Q&1;s^Nd6LJl](~\W/;U%95c'|Dofxq9;O Cfx47J𰾗N^zI3bvzICI)VK z.L' r5Az hT3XukdരC}I,$WZtX jtdu7?r@aCר->F 阡Xi4du0k'{E0̰(ju1{S-@`mUFHV/$h:jC58Q+ն!{G -Ղ!>YdjΤe~Pd$},F~P4742ɪ,3lUe4L 4*G:ˠ8LG F摬V-P Vkd5斳q-A aZnհFIVdhC Dbu1;Js9g^/|:2 ɏK1o)d-g4Χ7#y^#MAaP4zG2BO4F4ZG2*Lqlڥ7gbt4C2a Ƒq\:0ojd$1M3hfy35F2';چaT.dt1[rfv60oѸͪhsm!erϟKmS<<(Dհ EFADsWG~иTVP}Wvf"Bh8FXpPyA>v q3 D}5{X܈4 J`Q&39/ND.Ǝ J`Qr3Dd_þeǍH-T1gwՂm'"+g]čT1ھ]E&펙{q"ru#wRYUELDpv|܈\iOx܈gwT[n`Ql/7Qqo$NDޠN ҿŎȳ<(U%MDݳ`g&"L\Kq#rz8c_E.{Cq"b97'c'F5{y2(U{ڽvf"$MʼnNd=alO'Rq`Q`ghb#gSHōȐTPwh:׈{s5,iz**"`Q;Kh&"c`cϳaTkj#,5)k&vDtPh*ŢvVULDV{q"E;čHy<ck4X.vt7;ήvܠTan`Q;KlJ{ ;׾/ARkޥ6|6nD/g/XٸlPx;>vؙvqoǮ53#fRŻ,bQF[,.5fĚToTO㟊dez+^٬pWm\{vjkg;$+wuulWuo{O;#W5,5z][Y~Zm@AY-Sv5f]m&Uj)˔W2 եاuꮯ'WCM[ޠ, -o(lek,oY&7ߴsׯ%"VŽ{ kK3 !V¾a#1] vc0Glg ~ZB __ux_o(W<|C13/oI{bXd<}xM1wۖclјYgcϭQ,3<uq clB\#&luK7٭;v柩ix zʕX1p֭M}۫Ab8P^"~oя_ӨLiX碑ۭū,i{[AiI;sLZK׋ymfB]]5r*ت%*;8ǟ2U7jGTڴPzֈ|뤅.X[U?79F+!w{vlirWk*w^Y2122^ g7< m)[PmcDz'f+xږkgvpEk;a~5+~>ճժ΂ .u9Kt-޶) 4{Ws۵dSQ,j"lmbGj߽>tU_U {߂2jֆEK.H%Y^ZUetU&B ğzߗ8]H3s7>ڡw]4Dd "0 4 # A4324OrFj]9y}ɋ?`!OrFj]9y}ɋ&-{]HaV0xڽZMlEݵױӨjMWTi-{(TB"0R)8p@%WBKTN=pe5"Šٝ]g=[g^~lK-{3$CճQt֨I e/}oϓ_+~QRƎYsvp$!# V&?%7T0fUsGHJrlWtHfc~Ql1ꃍB9mcyocMFbjgɑfHWԇun>Hidׯj.VZ #M*qulaņg,W Sڶq(7Fm |,u>De-)qU+cu+;߇oRڶ0}Ku؊I~[cP;Ԡ-rƗa;豈=ފ}}6}?|Z5i Θߛa;豈inE߯M_ۙ@ߏ vB;a0wce6P3 t6Зuwkg#4ֶgPFVz,"٭d{Y?YB@>w4Gc(U̧3qmwN'Ү?y]S:Ʒdq9߲uRߓ7mb|3&w;ݿ;/b|NB$S+SSS+pjN޿K=NFrS ur"pkW﮾vў+u c!$ 1..V&e6ا}ck^8yJfcUq}ouXtZfL6ǜ.N$&]渒c}c 3*|4y%p"py pj}N8}d?dn#c|mazX֨3V_+o~ƲLzF'K}`QN0C,`2r|Pfrzay&so4Geg:y:q$#G2B E e,*Q$9W;0N=_N=Nu8tA=ui,.8k + ϥw}f9ET[Em36u$T9"sj3"iCUL)CU,9TGwecs٥Xmv)V]fb٥Xmv)V]fb٥Xmv)V]fb٥Xmv)V])vӦyOb=m)vӦyOb=mV_ڼnn`}\Uw>⩰8Oai^xQs9<JBI-+tV&K2Z W(e+$W(O'ƢrV&d͹0W \b+X sa`1,0W \b+X sa`1l"ÞVuvwNT．s"}"n'䇈;mbq<y$`q|&⦳X\,/;@^SqO~VKfڧj*#t7ϩoh?'Z?YyDd #@0 5 # A542G1+d8c v7v?`!nG1+d8c v7-Z8W%<xڽ_h[U=nzfk-VY6k6-ut9X|(RքCD6DAࣔ!{Ƀ lB=ܛܬfwC'JM}pǬ"䱍gw]X nR~:0}H%!{GVݴۥ=ZޑZU|c~193s~z>'ӹSԕ9nt/6Kreפ[>H|_]iO߶>g羳hZ?y}_@I<s^$WHB"50u| Klkt>>Kp~[r_:G?jU>B*T飤 i2L:k׾J-MódV]f2(uQ˳!QjwVy d$5?9ϔZ-6۞rO{gų'a<C^Smi=ĺe'r =K*t;^KmEN侳m'rLsZu!m*ܧh4ڕ_W#'ls/eS 5Z[wuGBf~7!_;]QJz:y:|x:s=9.y]GwE.'gs]:7;^QVT,9;-aus)E;[l4oGUj#iכI\u.l$Y,DA" E"Hd$YIvmX%":ڊesj{ϰ;vj+ҽ]!\\vnkc]HGk}UPMECml=!׺O83Սֳ~֣~ЭTE] g~BHC-qu_?- +kܺ*0=a/`FF #0ΜgOt=MѩV7rZ}zWc~^60?Fgukc4| 2ҭM̏ ݺ9 U*|d 2_WA U*7OgOgγ3әfcxP軒=Z?yR?:㪏= ᧺.݆}Oδ@16 c@16 c@16 c@16 c@16 c@zxbm٣V"x]Y/w,)fsO\d֭M5hk@nmA,X2C-` ՠ8K08K08K08K08K08K2$$$$$kwy}g7;wGwq8r?֭Mynm>΃ܧ3usܗA e2} r_/ܗA e }r_WX%W$6cͬv^?[{s3?uc+1+1+1+1+1kc|-CiV:լv~ԩfEbtkSʊuD6UV!ݺQQQQQQQXŊ bEVXQѨS va۴Ctka;nmb>lH&v.5l7| d2_/̗@K %| d2_!_L[C'S^˄ϰK BX܌=`q_LϦ{Z]c)=9HDd n D 6 # A6#" `52{4|7f._DW?`!O4|7f._D ,@HxڽXMlE~3kn&% [u+D/@@!@JFrؑs1BcCC"R*|(nrA73q~l̛y}͛7K`- ^uE 24o6$pH [8Bo}T>`Ah*tN*g ')!OB |LP" ],oTsDRlNQtJIh7ݭ `7z"紵, QLcF]"AE"RAN{IQ!->ҾUô[ P}A]G4izI=1C!):ұdyR<5q#Ơ:*T_Sµq٢r5DTyy=LX#%iai5D|ԍmvmB޺DN}Rǖ{ G#s6-9.xKf4mFZDZDJbgmumSMzyyٓI"M|[NK^fyG0f\^p1%}jlO*%i:.3,M6M25vӘb&&i`ci-,M6Br3QXD.3,B/}%nbzm z}z_ǽ}wpWɷݭP6Z.59xNhީx)MKWh36i-0E+iZIsɝMa1E-S&[H =7_y2}wL"Y$SC?~j"Tp"cw 7oVʵkxa3E"S)xE7;.4*7q" 匧w8[SR5\JGs؃x=ϧG 9%Zyw/Fn'7w_y@?tˏ<-6p'C5U+8)@6oܨ{5.b1'b(+Z%A|/.'CW<+w{5ҸPw {.{D~Faٞq@IXPqй#:2_l;zWx׵M;~|g:ҋ_p|W>a+1Dd  D 7 # A7#" `62WlSMOq{u?`!mWlSMOq{0 R`#@ȟ;xڽXMlEzw6UDS \7T-H(9Y‘8eN)+"EG$z޸pdQ P`߮׻z;3ofޛ7o#!z"E3Ql+c8PhO3~QbBNqsye[K S5=ZԸm*oT"yׁ^p$ځqR<5zq)cD>{@Ju5U4. &GXcrKO%GdYjuǛ6:]P8G(mm^;a/s-q!q&9rc"f4iXѶ5 67\ۼڦsT gSd\Pt@!j얱LnPeY%"kP4F4O΄\y|B!e?x|p4cM֌7<7Bsfktn|dJSG õ=9]KE1Bo=?yVXA%M} || Q1 ZQX=-0XkrnZKy8_.2<|>V&xo9lΦk%6>g%Ws/PHYkR^Uƴ5֧шu y%fؽxz%l|T,z{=%I_D 8t=lyӞyr#OzN{ r!zGweN@QֺTȈ8n|~|v/('nC74UD"&2(H >j$K8UĶTHE\9E G$z@iiKo\8q XVR̼z:ۙygbd#D':N! (P %ɅM&q4d_oLKDhAT;fQO`%ۜ <`a[ؽX].UP'` I=·,F[;1 DDjۚAk uY-UAxkb!)xR}sqs?:#/؎ v^DRaGL_d{6Eٲ31m 9if-(~XK +\E''!_%IW鵹rxb|51nߒmkZY,5\@a"Q/9¶O^0$ȶLSlXz )ܼk6tXcgmy)m4O#NBpR iR/GoZi=z˺#w>9+Ei2N(@NqnYr=Ф7 Ke4i:0G.g΄҅yx cOv_d ȅ'0>Nv>{i78{^_(-플&;w*n wY5})ܼk6tXW8\hsTDp3‰gw77=V)'|LuP*4O=B9T4:+ *m-PZ\)d9t 8pw=ڕO9~;T1Ϋ^Ss(?/HKAz,/k/@9 ӻ'{sqVkLeT)1]n(o2HrX0+Wk ; Wʌ$JUC(!0\8zzIt%|0z!Þ~.ͫIwϠԿժ+K!pU]*#O[Waϐ;xg(˳ kXZ雦&Ƙ/&DxqI6&FHD h|ݻ;sen7iw9gΜs~̴PE%$II S?QֱŇX?lrz}~m+195zHIB7uRBLMwFiCϹźUzē㣓}ό;4q|d_Z_YrMB룄̯};t36o{9F ЍTY.Re5ߴ!-AK g飓'F}ȱ'O$G"^}ʓz~,i<1_j7f4T=GʣʮZfiIfs6:is2 yq`b|ʟ=S+۽~Ijs򦵒$dD;=R;?EȻNOXv}iQ{`ͶjWR811yLnk/;{$mj3ze'][ $K4y)ro,@}]w&ae' L`.\_1{7ZrW^ WHs(g߿Pξ/Z~x>Qv ee`MS$̌%erv qr |MMϳ?jJ{=;652. DE+_f/`]Eй]ʊ+|;kNvܗ2B e(O66"ws="WwFdhvjn#;Y?גLn+Pc #T_=Xtdwvڗ2&S?&V_uٷF^s֢f7:ٗdd;Ke:ɕD@REmkbFOE"#i_}rj%#jvjQZDpӑ/e}!~Vͦ{{nD}rgFΰ9gټ[CXnZƱ!g]R߹]%;Eַ۟3miLIyuT%gσP=>{B}xʙ*; HZ$I냤A i}>HZ$I냤Җ) S@y7g[P}CvFa7qsMo&q+-Q$n~Ean#07;4ۚk#07kZWJ\im&qt6s;#n7 @ qH$n7 @ qHHHHHHHHܚg=c=+f{=BZY q qPgeaB>{yF_L2C.Ĩ3l/OhBilګސz1z1z1z1z1z1z1znc-q%q18Ǹ[wKt,bfY;PGTBoSG=ޢOQGgۨ#LS75ȚӼ>han0-s+ s+ s+ s+ s+ s+ s+ s+ s+ s+ s+ s+ s+ s+ s+ s s s s s s s sVN -4;-bN sgbmN܆yP.I0hL9Ӝv&[ブa,͂+0ں+0ں+0ں+0ں+0ں+0ں+0ں+ߚJU{y~Se͉$],瀼="rEi/R.VGs@0-iݙbu9eh=JtKuޖLDd !\ 0 ; # A;:2@a/sU2?`!a/s pS#!xYMlE4* U"D‰Q8=ET YS8\!DH8!KȥCe"z瀄R|7^禮#!g F18B= JHI@^XOK?"}(N܃]1!Ͼrnѝltu c9 ׸` gf!(Va!G׈B̞Zָ v}(npu!V\ZLk aN^qGsvN.íP=/*X#=ƍF,̗wp~W5̗ȮhN>h?  TU"5+q튰Npo4T;c)b5YjCqG _*ٓ?OOGgJ,箳[wv[t$d%"d%"dXٮ 7g7u Fuگ8zM׉[XmK#i??׮6?-}sU7WʘWu*Í 8Za->+@2VVںthAtVv F-*-/N䄨I S> 5ڦ0ؓd;mQ\<I;xOV! s#\bv $\ ]O kۦ6\K-1|Ķ){M kRMu tü=Ў#mg)HRjLv=RZY~LF@_J!;7 lW&sȳ$呉});Ud_G@ۜÍSEMU 7ǑXSWc⪆q\y&A&{r6?Kf^KӵAACп;[[ѯuue`$XJkWY-I)$?.'tU</C#rޟ'9j旳l.R0g禎m{&M&l.g;`'$W#MEL:Zp9 N_utgB(]jK(pd)y#iU <9{7>{*?g?KPu#~MO^z|G-k4CTl n[< W"Ry^x9 lyVr7Ɉ!A_d'Ȅ z,p{<#;̱'֜q8(LٹBͯ.l#f<djzL9@1SJR&L݀B-{Fus1N*4~H8jwYG)h9o![7o6~S|t[8@Q% IDd !e D < # A<#" `;2^G7y8&5:9?`!2G7y8&5 @Sh:!xY]h\E;w٤vTۭl(+$]Ӧ*&` Q-`v-<(+>*6O i}J@*&Ιs{&n̙3ggbFHC Dh8@ ]06qVonao'_yb7=`5{Z`3@ ƖOk\ .TR/I])Mz0, 9#S8GVUZEP7f X:21^VZ{EQsb# '䡓~ +s(ӖA‰6(OZͫ3 JЏ.zGK!KԇmDݰ}?Kz:JTU!+ZYY z'S&m5(PVJV1qԌoa_ 3t)&b=FwbaTZňl-kv5lHm,eXL[޷㛊3)$AVZz"uIXiYKTb]GSE3Nh'=AoGfOL܇ gQ–VgKdKJ.([$PҔ$˅uZ@I\NUZo ;;Jli }Ar:$Dž¾D(:Dž^wI701Pt(pq5\K147)lpMkr|f19>Boj?~wӷZYwzԷHE\ K-esdR-e-3mʇ2G&7L!)-9s 47= [w_s x>2/S3nL`f8QH H=,FC(JNVbmo<~%M'ǫlS"2l_0|YuK~%_B- x[t6ۗAb ?HvsO "9Z&+32T19c%QZ[bV&όLy|`V%䤅A Z/fS<k+3}PRmڒagahTŪe~?XuhFF8{coe mw'py*1G^y #*5od^-ORdiG!"ڋV{s>2=EFbɨ3YΉ[,gbm+Uui>g~ [^. k|{ܶ\urܾi^FB,K6XX0=MOVpVw*늸MЉS^}peL4C[3A3+j{5^~N~ylUujk n^R Dd $A 0 = # A=<2 ~a"Έ~=tP"4 @?`! ~a"Έ~=tP"4D[E[np xڭOlVv$iKZAXagv3٬/)E# (7.s4s!*\W3pU9qjM6~{x~z\'!q)&KkvӶ6ySdǛi{)g+wf5DD-ߢdwg4o_}dQeo&~NGg⇻}r{#y*-,\EbEƑx!= mѯMH>&~yN۠{nI9C#y,6;rOLZQ̹YLlkY<82v7hU&Oݱ}dtm+}MZhN3ǽ.,, ,[Xc{K|' ,ixdGH}Y~fqU/Y~dq7+?k&/腑*&>?έݛLRjGF.Z~YiiK}k\ *-rw6fUZ侯e-}TZ供'}?SiQr*6~Ҿt@P/ @P/ @P/ @P/ @PErY~>gqy_WY~dqy,Neq*Ť)&O1|ISL:bΧt>ŤaΧt>Ť)&O1|ISPPPPPPPPPPYU&{fW&L;ܖh2iM&eRV+[`ҭ)릪+lo*">m^#T5N&Sd:L^k2zMv5bPT/ՋAbPT/ՋAbPT/ՋAbPT/ՋAbPT/X}7X}7X}7X}7X}7X}7X}7X}7X}7X}7U7W"ctzUaF[߈+#Y۽#I^ݯˉH(g/(eMT? u3 gGg####+Z0JaV: aìtf0+Y0JaVac0+Y0JaV: aìtV!V!V!V!V!V!V!V!V!V!e굇Km+~fKm\ꪹ%ӭz.% n.z3T&u5g*{''ӯˤ.tx*sɾP]7G[j[*[^Q/@"P/@"P/@"P/@"P/@Ơ~cP1o 7AƠ~c~C^ѯrrIN4CZsS&s׬*:ԋC^U#*{p1%UUC^65]ӭ˩654kX9U:?#TՄ59&1aM krLXcš䘰&DŽ59&1a|&DŽ59&1aM krLXcš[9ksl-ZͱXck6bm[9ksʹda] 3r&;zLylXBtLjϮ(l(/8do7_ .؛zeq4bM;+ǐl16ˏߟJmq̨_w5[uv1?ڱ ^ fwY^v ACt=]ACt=]ACt=]ACt=]ACcм7#{-(} {_f:6..76./<Ŏ xh ;n,F6I;,K6ml\8Cٸ;2.=3P|399w~t3?C׸E>"-Q1!YDd $&0 B # AB=2._dQdB aJ?`! ._dQdBوC \Y j9 xڭml#Ggb;[5d۪ ljN| jD HǷľIpEU!}FBH͇J"*JQ+"'!zŷON{}ffg晉C(ƽI/|G(y61ſLeYn&o;B3-`|Sߩ7JX"tƇGy`Ƃ|Hݠ˂G|Y~ڲY;#?(ZЛNLjN] f{o;"pejuƹڲ#BXEb(Bvbyba|UVs>Xy_/M.ΧGvbWo]%Ax,GM݉8EWIOy,?fZ;P7]%AS_"l?+h^ %ևΓ *~nK2;ޖaZpebXn XF` K1~w毛ޥϋeXvkمe>]}Ŝw:#$Qs.&Sh\Zexi|MP5T}jUsj*حyj*8L5ǘ3>5(5U+%2J&q+-cZL1NvSW#^oww"OK{`WpA*d=,qZv+"rtgŶ}_gįNfrSǻG5~c6 }٧~߶cQKGR]L!vB 0` +bW)ĮS]L!vB 0 U*)yXvkمe>]}eW j8ƑL˪?jzFꪱf#;OKY<@Ӕ+nTkzI]\w婗qf OZ'-j]QR\9Mʲe61SxXĞd#w-ܹA|Q@l?G @ bs!ĶD>jbHNcF4:aNcF4:aNcF4:a&*******t-F^ |9֒Zo+zKުTl) F)HJ{b<6iof*iM+:iEyè5Za4NP_) `)Nj{Wj`F>]jJ'$J *in0I'xXѴ"DL~^u1r":LC:iG%~gh./x[ bģ1f1G|!١ȭCe@5դT>PM@5դT>PM@5դT>PM5yXǀ _.|,e~,;|ΠKq,Jf4ZFR5WBImmW$ Vs`EYtFM:3J̨ 1~S}?_{٭5캙]׀wP":$n&NǮӱ۳|2+O8z~׆|2Fش󟲑;EhAޫIDd 0 > # A>>25 ȣ9.X?`!  ȣ9.$ X@x'xYMlE]{ƭHB-uJP@qMv۴\%%EHqAꥇHDU%HC XJ%@1fvvub'9|y3;n3BhC~FrE>z!VC q<|l.BLWʍ͕EI( \q+D`HD{X8h S1 )|ϵ\H72ё'\;LB'ϯtj1=G$w{gsu|B/!9 oGItՄX1 9횈/J{J9"r?FV|xDN5GPh͛{ 7b_+I_ w HCDRBp8$lG"HI;juJƸ/a+j;+ʼ>@cD.b4BuTUv]}VuGGuH7遑2?ƞbG ֍ZV(]܆wŧiܕSx L<{*NX63h=] &C{&6Y<^{7vquWrW&Q0 r(?| wnKB Yn!B˸ Dd " 0 ? # A??2- ?= nu#Va _?`! ?= nu#VaB{HaVHY" xڭ_lGߞ． Ы[(*ۍo'~T#QEC8q"'M v V !">Ggǯ3?}ͫ,U2v۝TȞ< ⼼?~8i+e5&ww65h_>4[J(.[~lݞ9lyi}'81P)/\Ά>{>~ M.Z0@*s'(coqAWٿƹߕdlO^q[m}/}Z=_6}*[rw+j~y"s|5?'6f5soTY}ƭqwjV:Lު~f[mܧ$c;븯j2[>cǏޚ2w6;L `SӵGك9C̑=!j:ނuKo,EIvx%oOѺi{ W`*X<=A>[❯b׷Qݬanհxw&iBI,}|,cn%qotx6:z=WFGǁѹ[Rg6oÖFC3~EmߧrD/zP~?{W,r4/z_wdycyתΑ8k9KRERs n1111111111ꕴ<2:z~=FGSǟbt80:52vs\]WW-/nj73}f#vsd]z͑U[^YZ^Y~)vK="Y#H$k5d@F Y#H$k5d@F Y#H$k5z9m&0FG{dzgt2:z=~%h]d>PĩC7VFJ㖲u~ԡwXJס{ݩCW_.#%.\®Y8Euvxէ{".\6dl26M@& c dl26M@& c dl26M@@@@@@@@@@@J1vTl je׶O'I¶=k)¶=c)¶]m,ӥ{Ν^;hʶu?u#q6gCq6gCq6gCq6gCq6gCq6gCq6gCq6gCq6gCq6gCq6X)*qS`UMU7V%n JX)*qS`U(l]]>de]RK KUҭRUtīZWuֈkjuYV#Kj[yq]55{ k]dm,ZG#k 5dA Yc1H$k 5dA Yc1H$k 5dAvl#lG`;؎v`;vlC }`|MIw_ݼ\٘}=fI,kϰyd~:]jGPvGl^غF6ZOvՃ9}O V!\#=iŽ'H?Je^i™j$)OVq,F>SQv0N6ƽOh#q_*;ט[^=W8Ľ[SV ۍ©n$'}{nR8rF> 'ݸe뵖X>%h3ZbX>%h3ZbX>%h3ZbX>%h3ZbX>%h3Zbt>!l<2:z~=FGSǟbt80:5b>cߩ| W^ʵٍO 2O#[<Y p5B|ܻKZWrk[wTmھj}]7U+ﺩ~_}MʭnWnu(؁ˆ(؁ˆ(؁ˆ(؁ˆ(؁ˆ(؁ˆ(؁ˆ(؁ˆ(؁ˆ(؁ˆ(3)!)-=!Z=/-_l;AzEr?$Dd " 0 @ # A@@27IiˆUj?`! Iiˆ({HaVx!xڭOU^&vSkw0K֊%ٴlGE0h J"ViA/=Ȃ xQx`eI%7?'#ld1͇5s^B9SgԷxVxVc'!:n+ٷ>jo5A*np Z}fBS qMߍ/P别pVӹtgL%Um 9Ƴ#5UǺXPӐ[wgv41ڼhodžrVKҚ^1!C:TVs}a h h h h h h x/4eF ҈A2H#^v}6K;Hv[덭5Ǫ>PucY_WM bxHD;"}dsw6>EE/=)?R9{7OJ&|ܬjw"*%>NEHKXhs?Wxl2MFh<6&d4cxl2MFh<6Y<5ɧaxt_gO<]ƷuhDҺֿ¿2"k*-ZF ;Z:aգZ|5{y,!7i!,>7~ͬAQu|Ɓcɬ!88ubkfv.8g_l2j9"^/sFvYMa. u1t?v9o7;(:`([K⽩4b d>T aw*ɏQ X2QbȈE/s٢wE/5boz 0o|5&[D4&[ݦ-LcMCcgd 1삭1,'9qD攽sz,25*wRjfX(8lozq=s~#*r4\;;Oeyjk]wvBJSQLhnmVڢWEȵ۴{2{87[)^sGEWfbVNaslov 20$$$ & F<@&^`a$5:CJ\]^JaJf@f +`>Naslov 3-$$ & Fh@&^`a$5\^JaJb@b }Naslov 4-$$ & Fx@&^`a$ 5\aJ>A@> Zadani font odlomkaVi@V Obi na tablica4 l4a .k@. Bez popisaPOP Stil Centrirano$`a$CJaJNON }:Stil Prored: DvostrukoaJ8O8 }: nabrajanje  & F6U@!6 9 Hiperveza >*B*phJO1J +`>Tablica - naslov5CJOJQJ\:@B: /W Zaglavlje  p#8 @R8 /WPodno~je  p#2)@a2 /W Broj stranice^@^ |~ Sadr~aj 1 $  xx`a$5;CJ\aJX@X |~ Sadr~aj 2 $  hL^h`La$ :CJaJZ@Z |~ Sadr~aj 3 $  80^8`0a$6CJ]aJT@T |~ Sadr~aj 4 $  T%^T`%a$CJaJD@D |~ Sadr~aj 5$^a$CJaJD@D |~ Sadr~aj 6$^a$CJaJD@D |~ Sadr~aj 7$^a$CJaJD@D |~ Sadr~aj 8$^a$CJaJD@D |~ Sadr~aj 9$^a$CJaJLB@L Ix Tijelo teksta d`CJaJ^R@^ sth$%V W^!n%U&(+,/3Z6@7[8G9;=6?BQEFHO!OR5TXXVYYYiZZZH[[[[abdhjnoolruy{C~Y~Zt ?p+ՠ;i*wX$RBʲd޶ )JSmF$<Z(YtCnoUE]:y3;Y}pr<   RSUB C 8 ./$%Z[xy VW FG|}rsu013 hikVWYac^ _ a       H!I!n"%%g&i&x)+++++++,,,.,,,,,,)-*-,-~--....///1////1115272222223&5(55555588 9 999d9L:::E;G;<<<#>y>_????s@u@w@AAAAAAC:C+E,EEEEGHHkImInIKKLLNLNNO O!OrQsQQQQERGRHRJRRRWWXX#\%\\\\\A]D]]]]-^.^0^^^3_4____aaa:b;bccc!d"dbdh+iiiijjtkukkkk`nancnnnp)rtww;x=x?xuxxxz~}}}}}~ׇN9pˡ>^ٱ*+5BJ <=HJ`G900X#:00X 80X#:00X 80X#:00X 80X#:00X 80X#:00X 80X#:00X 80X#:00X 80X#:00X 80X#:00X 80X#:00 X 80X#:00 X 80X#:00 X 80X#:00 X 80X#:00 X 80X#:00X 80X#:00X 80X#:00X 80X#:00X 80X#:00X 80X#:00X 80X#:00X 80X#:00X 80X#:00X 80X#:00X 80X#:00X 80X#:00X 80X#:00X 80X#:00X 80X#:00X 80X#:00X 80X#:00X 80X#:00X 80X#:00 X 80X#:00!X 80X#:00"X 80X#:00#X 80X#:00$X 80X#:00%X 80X#:00&X 80X#:00'X 80X#:00(X 80X#:00)X 80X#:00*X 80X#:00+X 80X#:00,X 80X#:00-X 80X#:00.X 80X#:00/X 80X#:000X 80X#:001X 80X#:002X 80X#z003X 80X#z004X 80X#z005X 80X#z006X 80X#z007X 80X#z008X 80X#z009X 80X#z00:X 80X#z00;X 80X#z00<X 80X#z00=X 80X#z00>X 80X#z00?X 80X#z00AX 80X#z00BX 80X#z00CX 80X#z00DX 80X#z00EX 80X#z00FX 80X#z00GX 80X#z00HX 80X#z00IX 80X#z00JX 80X#z00KX 80X#z00LX 80X#z00MX 80X#z00NX 80X#z00OX 80X#z00PX 80X#z00QX 80X#z00RX 80X#z00SX 80X#z00TX 80X#z00UX 80X#z00VX 80X#z00WX 80X#z00XX 80X#z00YX 80X#z00ZX 80X#z00[X 80X#z00\X 80X#z00]X 80X#z00^X 80X#z00_X 80X#z00`X 80X#z00aX 80X#z00bX 80X#z00cX 80X#z00dX 80X#z00eX 80X#z00fX 80X#z00gX 80X#z00hX 80X+z00iX 80X#z00kX 80X#z00kX 80X+z00lX 80X#z00nX 80X#z00nX 80X#z00oX 80X#z00pX 80X#z00qX 80X#z00rX 80X#z00sX 80X#z00tX 80X#z00uX 80X#z00vX 80X+z00wX 80X#z00yX 80X#z00yX 80X#z00zX 80X#z00{X 80X#z00|X 80X#z00}X 80X#z00~X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X+z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X+z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X+z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X+z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X+z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X+z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X+z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00 X 80X#z00 X 80X#z00 X 80X#z00 X 80X#z00 X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X+z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00 X 80X#z00!X 80X#z00"X 80X#z00#X 80X#z00$X 80X#z00%X 80X#z00&X 80X#z00'X 80X#z00(X 80X#z00)X 80X#z00*X 80X#z00,X 80X#z00-X 80X#z00.X 80X#z00/X 80X#z000X 80X#z001X 80X#z002X 80X+z004X 80X#z006X 80X#z006X 80X#z007X 80X#z008X 80X#z009X 80X#z00:X 80X#z00;X 80X#z00<X 80X#z00=X 80X#z00>X 80X#z00?X 80X#z00@X 80X#z00AX 80X+z00BX 80X#z00DX 80X#z00DX 80X#z00EX 80X#z00FX 80X#z00GX 80X#z00HX 80X#z00IX 80X+z00JX 80X#z00LX 80X#z00LX 80X#z00MX 80X#z00NX 80X#z00OX 80X+z00PX 80X#z00RX 80X#z00RX 80X#z00SX 80X#z00TX 80X#z00UX 80X#z00VX 80X#z00WX 80X#z00XX 80X#z00YX 80X#z00ZX 80X+z00[X 80X#z00]X 80X#z00]X 80X+z00^X 80X#z00`X 80X+z00`X 80X#z00bX 80X#z00bX 80X#z00cX 80X+z00dX 80X#z00fX 80X#z00fX 80X#z00gX 80X#z00hX 80X#z00iX 80X#z00jX 80X#z00kX 80X#z00lX 80X#z00mX 80X#z00nX 80X#z00oX 80X#z00pX 80X#z00qX 80X#z00rX 80X#z00sX 80X#z00tX 80X+z00uX 80X#z00wX 80X#z00wX 80X#z00xX 80X#z00yX 80X+z00zX 80X#z00|X 80X#z00|X 80X+z00}X 80X#z00X 80X#z00X 80X+z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X+z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X+z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X+z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X+z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X+z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X+z00X 80X#z00X 80X+z00X 80X#z00X 80X+z00X 80X#z00X 80X+z00X 80X#z00X 80X+z00X 80X#z00X 80X+z00X 80X#z00X 80X+z00X 80X#z00X 80X+z00X 80X#z00X 80X+z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X+z00X 80X#z00X 80X+z00X 80X#z00X 80X+z00X 80X#z00X 80X+z00X 80X#z00X 80X+z00X 80X#z00X 80X+z00X 80X#z00X 80X+z00X 80X#z00X 80X+z00X 80X#z00X 80X+z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00 X 80X#z00 X 80X#z00 X 80X#z00 X 80X#z00 X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X+z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00 X 80X#z00!X 80X#z00"X 80X#z00#X 80X#z00$X 80X#z00%X 80X#z00&X 80X#z00'X 80X#z00(X 80X#z00)X 80X#z00*X 80X#z00+X 80X#z00,X 80X#z00-X 80X#z00.X 80X#z00/X 80X#z000X 80X#z001X 80X#z002X 80X#z003X 80X#z004X 80X#z005X 80X#z006X 80X#z007X 80X#z008X 80X#z009X 80X#z00:X 80X#z00;X 80X#z00<X 80X#z00=X 80X#z00>X 80X#z00?X 80X#z00@X 80X#z00AX 80X#z00BX 80X#z00CX 80X#z00DX 80X+z00EX 80X#z00GX 80X#z00GX 80X#z00HX 80X#z00IX 80X#z00JX 80X#z00KX 80X#z00LX 80X#z00MX 80X#z00NX 80X#z00OX 80X#z00PX 80X#z00QX 80X#z00RX 80X#z00SX 80X#z00TX 80X#z00UX 80X#z00VX 80X#z00WX 80X#z00XX 80X#z00YX 80X#z00ZX 80X#z00[X 80X#z00\X 80X#z00]X 80X+z00^X 80X#z00`X 80X#z00`X 80X#z00aX 80X#z00bX 80X#z00cX 80X#z00dX 80X#z00eX 80X#z00fX 80X#z00gX 80X+z00hX 80X#z00jX 80X#z00jX 80X#z00kX 80X#z00lX 80X#z00mX 80X#z00nX 80X#z00oX 80X#z00pX 80X#z00qX 80X#z00rX 80X#z00sX 80X#z00tX 80X#z00uX 80X#z00vX 80X+z00wX 80X#z00yX 80X#z00yX 80X#z00zX 80X#z00{X 80X+z00|X 80X#z00~X 80X#z00~X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X+z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X+z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X+z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X+z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X+z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X+z00X 80X#z00X 80X#z00X 80X#z00IX 80X#z00LX 80X#z00OX 80X0R<klmnopq~   .NOPjt} _iBpFrb!~9}a8Q O!!""#$$%W%%%I&L&M&N&O&P&Q&R&S&T&U&V&W&X&Y&Z&[&\&]&^&_&`&a&{(|(}(~(((((((((((((((((((({))))02688V8u8X;@?@FK=MOPSVW_/bSbncfg*glgg h3hhhjlPoprsuvw7w[wwww,x-x{||~}^H4ݐ,u12R(,D]ʶKƿ.jj@h, / 8C//bV/Nq4g!wx 5cd]$7nowBCl>sth$%AV W^!n%U&(+,/3Z6@7[8G9;=6?BQEFHO!OR5TXXVYYYiZZZH[[[[[abdhjnoolruy{C~Y~Zt ՜?p+ՠ;i*wX$RBʲd޶ )JSmF$<Z(YtCnoUDE]:y3;EY}pr<   RSUB C 8 ./$%&07>ELSZ[\cjqxy  %,3:AHOVWahov} #*18?FGPY`gnu|}rsu013 hikVWYac^ _ a       H!I!n"%%g&i&x)+++++++,,,.,,,,,,)-*-,-~--....///1////1115272222223&5(55555588 9 999d9L:::E;G;<<<#>y>_????s@u@w@AAAAAAC:C+E,EEEEGHHkImInIKKLLNLNNO O!OrQsQQQQERGRHRJRRRWWXX#\%\\\\\A]D]]]]-^.^0^^^3_4____aaa:b;bccc!d"dbdh+iiiijjtkukkkk`nancnnnp)rtww;x=x?xuxxxz~}}}}}~ׇN9p"ˡ>^ٱ*+5BJ <=HJ!;V tIDSi]5ehPCWN=v5] Uk#C}]11z;K`G.>Rq5yob2x%3j5m',f'    #   x   q&PzA]|PQRS!"01@AOP\]`0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 0 0880V80V8 0880@0@0@0@0@0@0@0@0@0@ 0880/b0/b0/b 0/b 0/b 0/b 0/b 0/b 0/b0/b0/b0/b0/b0/b0/b0/b0/b0/b 0/b 0/b 0/b 0 /b 0 /b 0 /b 0 /b0/b0/b0/b 0880|0|0|0|0|0|0|0|0|0|( 0||00 0  0 0 0 000 0 0 0 0 000000 088000000000 0 0 0 0 0 088000000 08800 0 0 0000000000 08800 0 0 0 0 0 0 0 000 0 0  0! 0" 0# 0$ 0% 0& 0' 0( 0) 0* 0+00 0, 0- 0. 0/ 00 01000 02 03 04 05 06 070 0880o 08o 09o 0:o0o0o0o0o0o 0;o 0<o 0=o 0>o0o0o0o0o0o 0 0%%0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A0A 0%%0O0O0O0O 0?O 0@O 0AO 0BO 0CO 0DO 0EO 0FO0O 0%%( 0[[0[0[0[0[0[0[0[( 0[[0o0o0o0o0o( 0[[0C~0C~0C~0C~0C~0C~0C~0C~0C~0C~( 0[[0 0 ( 0[[8 00՜8 00?0?0?8 00;0;0;0;0;0;0;0;0;0;0;0;0;0;0;0;8 00)0)0)0)8 0008 00m0m( 0[[0$0$0$ 0G$ 0H$ 0I$ 0J$ 0K$ 0L$ 0M$ 0N$ 0O$ 0P$ 0Q$ 0R$0$8 0$$0o0o0o0o0o8 0$$0 00 00 000 00 00 00 000008 0$$000 0%%( 0;;0E0E0E0E0E0E0E( 0;;0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r0r0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r 0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r( 0;;000000000000000000000000000000000000000000000000000( 0;;0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/( 0;;090909090909090909( 0;;0#>0#>0#>0#>0#>0#>0#>0#>0#>0#>0#>0#>0#>0#>( 0;;0C0C0C0C( 0;;0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E0E( 0;;0"d0"d0"d0"d0"d0"d( 0 ;;0j0j0j0j0j0j0j0j0j0j0j0j0j0j0j0j0j0j( 0 ;;0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x0?x 0%%0}0}0}0}0}0}0}0}0}0}0}0}0}0}0}0}0} 00+0+0+0+0+0+0+0+0+ 00= 0S= 0T= 0U= 0V= 0W= 0X= 0Y= 0Z= 0[= 0\= 0]= 0^= 0_= 0`= 0a= 0b= 0c= 0d= 0e= 0f= 0g= 0h= 0i= 0j= 0k= 0l= 0m= 0n= 0o= 0p= 0q= 0r= 0s= 0t= 0u= 0v= 0w= 0x= 0y= 0z= 0{= 0|= 0}= 0~= 0= 0= 0= 0= 0= 0= 0= 0= 0= 0= 0= 0= 0= 0= 0= 0= 0= 0= 0= 0= 0= 0= 0= 0= 0= 0= 0= 0= 0= 0= 0=0=0=0=0=0= 00 0 00 00 0 0( 00R 0R 0R 0R 0R 0R 0R 0R 0R 0R 0 R 0 R 0 R 0 R 0 R 0R 0R 0R 0R 0R 0R 0R 0R 0R 0R 0R 0R 0R 0R 0R 0R 0R 0R 0 R 0!R 0"R 0#R 0$R 0%R 0&R 0'R 0(R0R0R0R 00p0000000000000P@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@00,ө klmnopq~   .NOPjtL&M&N&O&P&Q&R&S&T&U&V&W&X&Y&Z&[&\&]&^&_&`&a&{(|(}(~(((((((((((((((((((({))))02688V8u8X;@?@FK=MOPSVW_/bSbncfg*glgg h3hhhjlPoprsuvw7w[wwww,x-x{||~}^H4ݐ,u12R(,D]ʶKƿ.jj@h, / 8C//bV/Nq4g!wx 5cd]$7nowBCl>sth$%AV W^!n%U&(+,/3Z6@7[8G9;=6?BQEFHO!OR5TXXVYYYiZZZH[[[[[abdhjnoolruy{C~Y~Zt ՜?p+ՠ;i*wX$RBʲd޶ )JSmF$<Z(YtCnoUDE]:y3;EY}pr<   RSUB C 8 ./$%&07>ELSZ[\cjqxy  %,3:AHOVWahov} #*18?FGPY`gnu|}rsu013 hikVWYac^ _ a       H!I!n"%%g&i&x)+++++++,,,.,,,,,,)-*-,-~--....///1////1115272222223&5(55555588 9 999d9L:::E;G;<<<#>y>_????s@u@w@AAAAAAC:C+E,EEEEGHHkImInIKKLLNLNNO O!OrQsQQQQERGRHRJRRRWWXX#\%\\\\\A]D]]]]-^.^0^^^3_4____aaa:b;bccc!d"dbdh+iiiijjtkukkkk`nancnnnp)rtww;x=x?xuxxxz~}}}}}~ׇN9pˡ>^ٱ*+5BJ <=HJS`00000000000000000000000000000000000000      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDHIJKLMZOPQRSTUVWXYF[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~00000000000000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0 @ 0A 0@0?@0?A 0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0A 0@0|=@0|=@0|=@ 0|=@ 0|=@ 0|=@ 0|=@ 0|=@ 0|=@0|=@0|=@0|=@0|=@0|=@0|=@0|=@0|=@0|=@ 0|=@ 0|=@ 0|=@ 0 |=@ 0 |=@ 0 |=@ 0 |=@0|=@0|=@0|=A 0@0W@0W@0W@0W@0W@0W@0W@0W@0W@0W*B 0WW@0@0@0@0@0@0 @ 0A 0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0A 0@0+@0+@0+@0+@ 0?+@ 0@+@ 0A+@ 0B+@ 0C+@ 0D+@ 0E+@ 0F+@0+A 0"B 0E8E8@0_8@0_8@0_8@0_8@0_8@0_8@0_8"B 0E8E8@0vL@0vL@0vL@0vL@0vL"B 0E8E8@0Z@0Z@0Z@0Z@0Z@0Z@0Z@0Z@0Z@0Z"B 0E8E8@0ps@0ps"B 0E8E82C 09y9y@0cy2C 09y9y@0z@0z@0z2C 09y9y@0~@0~@0~@0~@0~@0~@0~@0~@0~@0~@0~@0~@0~@0~@0~@0~2C 09y9y@0ʜ@0ʜ@0ʜ@0ʜ2C 09y9y@0@02C 09y9y@0 @0 "B 0E8E8@0­@0­@0­@ 0G­@ 0H­@ 0I­@ 0J­@ 0K­@ 0L­@ 0M­@ 0N­@ 0O­@ 0P­@ 0Q­@ 0R­@0­2C 0­­@0@0@0@0@02C 0­­@0v@ 0v@0v@ 0v@0v@ 0v@0v@0v@ 0v@0v@ 0v@0v@ 0v@0v@ 0v@0v@0v@0v@0v2C 0­­@0$@0$@0$A 0"B 0@0@0@0@0@0@0@0"B 0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0*B 0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0*B 0@0p @0p @0p @0p @0p @0p @0p @0p @0p @0p @0p @0p @0p @0p @0p @0p @0p @0p @0p @0p @0p @0p @0p @0p *B 0@0@0@0@0@0@0@0@0@0*B 0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0*B 0@0@0@0@0*B 0@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!@0Z!*B 0@0?@0?@0?@0?@0?@0?*B 0 @0kF@0kF@0kF@0kF@0kF@0kF@0kF@0kF@0kF@0kF@0kF@0kF@0kF@0kF@0kF@0kF@0kF@0kF*B 0 @0S@0S@0S@0S@0S@0S@0S@0SA 0@0Y@0Y@0Y@0Y@0Y@0Y@0Y@0Y@0Y@0Y@0Y@0Y@0Y@0Y@0Y@0Y @ 0@0@0@0@0@0@0@0@0@0 @ 0@05h@0@ 0T5@05@ 05@05@05x  0x0R<Oy00| x j 0HЩpprr    AAAAAAPPPPPP``````oooooo||||| %e&;'')G*+-.00y1^2T457R9:2<=?ACEFG:HjYf[0d mo&qFspuFwyJ{LΛtҥy>$Zdx$| KXbŸ LLpD *R*FZ&2.BDEF8M Q:\T]`xxT{$03=IfS`Zp]hm|0b@\Z[]_acdefghjy b.LFLND"nJ,nnHz2f\hRV֬8ڭNlLLr*P²̳Lz .!8I&a229Trzґ$B\Y\^`biklmnopqrstuvwxz{|}~Zf~#Hdfgi <?@Bbz'Njmnp$@CDFf  0Plopr@\_`b!A\x{|~3679Y9t  0[wz{}w?[^_a2568Xh / K N O Q q -!I!L!M!O!o!!!!!!"l"""""""""""#k#######$$$$7$c$$$$$$$%%%%&%5%Q%T%U%W%w%%%%%%%%%%%%&&&B&F&G&I&...E`"03_jm:|BpBpZA_ X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%̕:XXXXXXXXXXXXdkm!!  & o2$o_f]2o2$)1AF)_D2$b <ް3:2$9W Ɯsr82$5\ 3A2$ 64Xճw2$'1{A>F122$wP^VV㙪cL2$پRU`2oujy2$3h)[8T4y5z2$.~XS\gZTA2$M>Ԡ־-5@E42$(Ο*lOT2$ P>̵2$2%Q6#J?<+2$wC@+쇾32$VuI=mo 2$4|7f._DW2$WlSMOq{u2$wcEt2$47۵h"m2$G7y8&5:@  (  HB  C DHB  C DHB  C D HB  C DHB  C DHB   C DHB   C DHB   C DHB   C D(  V  C Ԕ"`B S  ?}_ utr AP`o o#uo#uo#uo#uo#u o#uo#u o#u o#u. _Toc137957032 _Toc137957033 _Toc137957034 _Toc137957035 _Toc137957036 _Toc137957037 _Toc137957038 _Toc137957039 _Toc137957040 _Toc137957041 _Toc137957042 _Toc137957043 _Toc137957044 _Toc137957045 _Toc137957046 _Toc137957047 _Toc137957048 _Toc137957049 _Toc137957050 _Toc137957051 _Toc137957052 _Toc137957053 _Toc137957054 _Toc137957055 _Toc137957056 _Toc137957057 _Toc137957058 _Toc137957059 _Toc137957060 _Toc137957061 _Toc137957062 _Toc137957063 _Toc137957064 _Toc137957065 _Toc137957066 _Toc137957067 _Toc137957068 _Toc137957069 _Toc137957070 _Toc137957071 _Toc137957072 _Toc137957073 _Toc137957074 _Toc137957075 _Toc137957076 _Toc1379570778V8@/b|o%AO[[oC~ ՜?;)m$o;Er/9#>CE"dj?x}+=`  !"#$%&'()*+,-U8t8>@Rb|3.@ O[[oX~ԜohI;DX/c9x>9CEadjtx~4G`(M3N\N3N O3Nj!P3N$ Q3NrR3N~$S3NT~$T3NU3N4V3NW3NTX3Nm$Y3Nn$Z3N̺ [3N \3NL ]3NL$^3NL$_3N$M$`3NdM$a3NM$b3NDG$c3NG$d3NG$e3NH$f3NDH$g3NH$h3NH$i3NI$j3NDI$k3NI$l3Nhm3Nhn3Nio3NTip3Niq3Njr3Njs3Nit3NTjj2uu|HHREEY55oJJ~~?[[`      !"#$%&'l2zPUUKK`HHvUUCaa`   !"#$%&'8&*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsStateB%*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagscountry-region9(*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace ((&%(&%(&&(&(&((&(&((&((&(&(&((&(&((((&qwx} '(-.68ACGHMPVWZ\_bijmnpqtu|}   _`dea&l&s&x&&&&&&&&'''''1'<'='C'E'F'G'M'N'R'''''''''''''''''''''''''''''''((&(,(.(/(0(1(2(;(<(D(E(K(L(R(T(Y(Z(e({))))8*>*?*A*B*C*D*E*F*L*J+R+++}--.....................///////// /)/+///0/4/6/;//?/Q/R/\/]/e/f/j/k/m/n/u/v/x/y/}/~/////////////////////////////////////////////0000 00000000!0"0,0-0001050607080:0;0=0>0D0E0H0P0U0V0X0Y0d0e0f0g0h0i0p0q0r0s0w0x0y0z0|0}0000000000000022'2,242;23!3#3&3333333Q4Y4Z4b4d4j4444450525:5;5@55555556(6263646?6@6D6E6F6G6O6Q6Y6Z6^6`6g6h6j6j7o7p7r7s7|7}777777777777777778u88888888888888888888888888888888888888999 9 9999999$9%9*9+9,9-96979K9L9P9Q9R9S9\9]9f9h9o9p9r9s9x9y99999999999999999999999999999999999999999:: : :::::":#:,:-:6:7:>:?:J:K:R:S:W:Y:]:^:a:b:m:n:s:t:v:w:{:}::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::;;;; ; ;;;;;;;#;$;%;&;*;+;>;@;F;H;N;P;V;X;b;c;j;k;o;p;q;r;y;z;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;<<< < <<<<<<<<<!<#<&<'<)<*<.</<2<3<:<<<?<@<B<C<G<H<K<L<R<T<W<X<\<]<`<a<g<h<i<j<p<r<u<v<x<y<}<~<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<===== = = === =!=&=(=-=.=9=:=B=C=G=H=J=K=N=O=Q=R=Z=[=b=c=l=m=v=w=======================================>> > >>>>>> >">#>'>(>2>3>8>9>?>@>A>B>H>J>L>M>O>P>T>U>a>b>l>m>p>q>y>z>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>??? ? ????????%?&?-?.?5?6?A?B?L?M?V?W?X?Y?f?g?o?q?s?t?w?x?}?~???????????????????????????????????@@@@@@@ @%@&@'@?@E@F@G@H@L@M@Q@R@V@W@\@^@_@o@p@u@v@y@{@|@}@@@@@@@@@@@@oAuAAAAAAAAAAAAAAABBVC^CCCCCCC~DDFF G G G$G%G*G,G2G3G7G8G9G:GBGCGJGKGOG&H*H+H2HAHGHHHJHNHZH[H^H_H`HaHfHgHiHjHtHuHvHwHyHzH~HHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHIIIIDIJIMIUIIIII2J4J5J:J;JDJEJJJJJJJKKKKK"K#K)K*K+K,K0K1K9K:K@KBKDKEKFKGKJKKKPKQKVKWKYK[K]K^KbKcKhKiKpKqKuKwK{K|K~KKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKYLLLLLLLLL*M3MqMuMOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOPPP P PPPPPPP+P,P2P3P^B^C^E^F^H^I^K^L^U^V^^^_^i^j^r^s^u^v^^^^^^^^^^^^____``````!a(akllllllllmmmmmmmmmmmm?oFo/p6pdpfpgpmpnpoppppppppppqrrrrrrisuswsyszssssssssttttttMu\uuuuuuuxxxxzzzzz{l{q{r{y{||} } }}9~>~@~C~D~F~[~e~f~o~p~x~~~~~~~~~~~~~~~(-#ف ۅLSag *89:;I2;<EFM“ƓǓ͓ГՓ֓ݓߓޕ_dFKw|}™ęߙŚʚ˚͚̚њ'6۝|Ua IP?KLVW^ͥΥ֥ !$%,8<>ABIgrtpwyz{ =FGMNTU\MS ϲײٲ޲߲'),-7<EøĸƸ &)13;κӺպۺݺ !-./ QXYcdfTaEQR^_`ot|~9@V\`gjq{lw|"#,AM 09{-6-2hqsvw luwz{ LUWZ[^_defgmnqrvw~<C%.puvxy;CDGHN&+49|~{kru{ %&'(4 \abmnt~(),QUV\]d"./5678EFMNVW^_pqyz"#*+34@[fgpqz !-./ +45;<>?EFQRSTY[adnovclou28X\^bcf "8=>GHTU]^_`efmtz3DFUXePVnv<GIOQUVXmv  $%)+,-2HST\]^z|~ GRT_dmpz        # +                  " # 0 G I J K L P Q R               V \ _ g IST^-34;<E /789:BCKLSUWX^_belmnotu|~3;=CFMW^ah|%fjkqsz{02367<=DEJ! ! !!!!!!N!T!^!_!`!e!f!m!n!s!t!v!w!}!~!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!"""$"%"/"9";"<"@"A"F"G"I"$)$+$,$-$2$^%d%t%|%%%%&-&.&A&B&I&{'}'~''''''''E(L(O(V())))++++++++++,,------/.4.5.7.8.A.B.G.H.O.b.f.................// / ///////C/D/E/N/O/W/X/_/`/f/g/l/m/u/v////////////////////////////////////0!0"0$0%0'0(0)0*08090=0>0A0B0D0E0G0H0O00000000000000051>1?1A1B1M1b1f122 2#2$2%222222222222222222222222222 3%333333344444444444444444444444 5&5056)6L6P6{6667777 7 77777*7@7E7F7T7U7V7777777777777777777777777888!8"8$8899 9 999999E9G9I9J9P9V9_9`9d9e9n9~99999999999999999999999999999:::::D:H:I:M:N:T:U:]:^:d:e:g::;;;; ; ;;;;;; ;%;&;/;0;9;:;E;F;G;H;M;O;V;X;[;\;_;~;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;<<<<<<<g<w<<<<<<<<<<<<<= = ====q=x=y={=|=~=========Z>c>d>f>g>i>>>>>>>6?F?FBFCFMFNFVFFFFFPGVGWGXGYG_GGGGGGGGG@HAHBHIHJHLHMHOHPHRHSHUHVHWHXH_H`HdHfHhHiHoHqHwHxHHHHHHHHHHHHHHoI{I|I~IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIJJJ&J'J-JJJRJSJYJZJ[J\J`JaJjJkJwJxJyJzJJJJJJJJJJMKTKUKVKLLM'M(M1MIMQMMMMMMMMMMMMM$N)N+N,N-N0N1N3N:NANBNINJNQNRNSNxNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNOO O O OOSSSTT T TTTTT!T"T)TTTTTTTTTTTTTVVVVVVWWWWWWWWWWWWWWWW?\G\H\I\J\N\O\T\bbddddddddee-e2e4e:efffffffffffffffffgg ggggg!g&g'g)g*g1g=gDg(h7h8hqDq's2s3s4s5s:s`sgsisjsls{s|ss0t?t@tEtFtPtctgtitstuttttttttZucuuuuuuuuuuuuu%w/w0w2w3w7wwwwwwwwwzzzzzzzzzzzz{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{I|P|R|Y|Z|]|^|_|`|f|g|v|}}}}}}}}}~~~~~~~~~~4;KPemnqr~ބ߄$%,-9:ABLMYZd  PXZ^_aktuwxz{~Ɖ#$&')*./0 #$&')*2356?BNPSTVWabghst{|~z  cefjklmstv;@AEFGHOQSTVW]^aڗژߘ™řǙșʙ˙ԙՙۙݙޙߙ !%&+-0167=>?@DEIcghkluvxy~"ȟɟΟߟ,9ˢ֢  hrsxȤʤˤͤΤФѤӤԤۤ ֥ڥۥ*-.459:FZefghq~ BCDMNUV^_efghmou.78CEIJL!"$%. "#$)*23<>@AJaghstz_mȭ֭ح߭-6ıűDZ:B+1´ƴ',DSǵLSU[\cdlv~moqxy +5DO]_abclƹȹιϹ߹$,-./4Ժֺ׺ݺ޺hlotuwǻȻɻ(45@AKVZ[cdno{')-.0mzɽʽ˽̽νϽֽ׽޽ǿȿοϿпQVW]^fp|7<=CDE!()+,2)'23;<C  |jrtvw{ ! EPQRSXkw24578:;=>HS]^jkmnpqwxz{   %q}~.8?ICK (23>Ydel$%,elmst}~"#-aefm{+0167<=B%&'(./:;EFGHOip  !")*013jtuvwy}"#+,- "#$'-.0 AJ{6?@ABFGP<GHJKOcop|}X_`abk  !)*1~{'(1345>!'Tb&,-/01.56<>HIP #%+,:@Nmv,4#*6?OXQXYZ[^%&-/01:<Cu~   #$)*,-12>?HITUVW_`gilmvw|}B C D E L M O P R S W X Z [ f g k l n o z {                                               ' ( - . 0 1 8 9 > ? C D J K Q S U W d e k l t u v w                                                      ! , - 5 8 C D J K S T U V a b c d n o x y                                                       ( . / 5 6 7 c d g h j k l n o p w y { } ./67>@FGPQXY\]ijtu!02"PSTXqu/3 $%&'34CDEFOPWXYZ]^ijxy   4589<>ACEFGIKMNS~!",HOPYZbfhirsz9ABJKRTUV_cjkrt}~ ]    G!I!!!!!!!!!"" " "l"n"Z#[#^#_#q#s###############$$ $$$$$ $!$)$*$+$,$8$9$:$C$D$G$M$S$T$`$b$d$i$k$p$|$}$~$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$%%%% % %%%%%&%'%)%*%-%3%;%<%C%h%i%l%n%q%s%u%v%w%y%{%}%~%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%8&:&=&?&B&D&G&I&L&N&Q&S&U&V&W&Y&Z&f&i&&&&''')'0'2'5'6'9'''''''''''''''''''B(D(E(F(G(I(* *++++*,.,,,,,(-,-}-----------.................../// / / / ///-/1//////////111422222)3.30373839333333333333334=4E4(5657585:555555]6g66667777 78!8"8&8'8,8-858889999y::: ;;;#<1<8<A< =$=&='=(=2=============>>>>>>>>(B1BCCCCC%C{GGGGGGGGGGGGcHmHnHpHqH{HJJJ J!J&JJJJJJJJJJJMKPKSKWKXK\K]KeKLLLLMMMMMMMMMMMM4O=O>OGOHONOOOSORR R$RRRSSSSSSSSSSSS TTTTTT?TITKTMTNTUTXXXXXXYYYYYY\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\]]]]]D]L]V]\]]]e]p]t]u]v]w]|]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]^^^^ ^0^8^B^H^I^Q^\^`^a^b^c^h^o^t^u^z^|^^^^^^^^^^^^^^^^_______`` `0`3`5`=`>`F```````aaa!a"a$aaaaaaaaaaaaabb bbbbbbbbb%b&b'b(b+b,b0b1b9bbbbbbbcccccccccccccccccccccdd d ddddddd dddve}e~eeeeeeeeeef*fffffffffffffffggggiiiii iNiUiViaibioipizi{iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiijj j jjjjj"j#j*j+j3j4j6j7j?j@jBjCjFjGjKjLjSjTjWjXj`jajcjdjkjljmjojpjrjsjujwjjjjjjjjjjjjjjjkkkkkkcnknvn|n}nnUp^p`pcpdpfppppqhqsqqqqqqqqqqqrrrrrrttttttttwwkwowpwywzwwwwx x xxxxxxxx x'x(x)x*x0x1x:xux|x}xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxCyKyLySyTyXy9z;zz?zAzBzHz}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}~~ ~ ~~~~u~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~Oh+'0  4 @ L Xdlt|ssGordan PremuoordordNormalP Biologijamu71lMicrosoft Word 10.0@@@*Z(@^Ku  FDokument Microsoft Worda MSW79570333_Toc137957032 Gimnazija, akovecPA  Naslov$ 8@ _PID_HLINKSA\@ ;Fhttp://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/spzit/pismni/teorija/analize~~~Ɓ́΁Ёсց  !&dž͆   DJKOPSNPRSxz}U^`abduz|ƍ|̑בّؑڑ#+-67>$/jlmno!"*\k × Øșə͙Ιԙ "+,/01ÚĚŚ-45679:>?Hqy{}~V_`fgk18p{| 6>?CDEFPRVW]â  MOQTUWflmoprszި.68FGHnrۮݮ߮/;<>?EFOPZ[b˲βϲղֲܲǴдԴִشٴߴNZ\denGLNRSUӸٸڸ '),-/JU    !&'3JRTWZbc  W_adgqt{}  )+,/89>?IKRSTUbcijnopqxz9;>QSTW]^deoqwx   %&')/189:;FGLMOPQ[bcdepqvwy '(*+89@LVW[hlmvw{|~EORR]`՜.+,D՜.+,< hp  Gimnazija, akovecPA  Naslov$ 8@ _PID_HLINKSA\@ ;Fhttp://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/spzit/pismni/teorija/analize'y8http://web16.epnet.com/A55http://www.successforall.net/research/ cooplearn.htmA25http://www.successforall.net/research/ cooplearn.htm%%/3http://www.sciencedirect.com/science (od 10.3.2005z:,Lhttp://195.29.186.250/cgi-bin/unilib.cgi?form=010000000199990&id=0910829085x4)Lhttp://195.29.186.250/cgi-bin/unilib.cgi?form=010000000199990&id=0910703035y;&Lhttp://195.29.186.250/cgi-bin/unilib.cgi?form=010000000199990&id=0920309116x5#Lhttp://195.29.186.250/cgi-bin/unilib.cgi?form=010000000199990&id=0910703027x5 Lhttp://195.29.186.250/cgi-bin/unilib.cgi?form=010000000199990&id=0910703025x>Lhttp://195.29.186.250/cgi-bin/unilib.cgi?form=010000000199990&id=0910521292 )=http://www.scudh.edu/SOE/cl_network/RTinCL.html od 7.6.20053_Toc1379570773 _Toc1379570763_Toc1379570753_Toc1379570743_Toc1379570733_Toc1379570723_Toc1379570713_Toc1379570703_Toc1379570693_Toc1379570683_Toc1379570673_Toc1379570663_Toc1379570653_Toc1379570643_Toc1379570633_Toc1379570623_Toc1379570613_Toc1379570603_Toc1379570593_Toc1379570583_Toc1379570573_Toc1379570563_Toc1379570553_Toc1379570543_Toc1379570533z_Toc1379570523t_Toc1379570513n_Toc1379570503h_Toc1379570493b_Toc1379570483\_Toc1379570473V_Toc1379570463P_Toc1379570453J_Toc1379570443D_Toc1379570433>_Toc13795704238_Toc13795704132_Toc1379570403,_Toc1379570393&_Toc1379570383 _Toc1379570373_Toc1379570363_Toc1379570353_Toc1379570343_Toc13jq} -.MPijtu|} ^`fa&z((((z){)))+//00162688U8V8t8u8W;X;@@>@?@FFKKrtgh#%@AU V VW]!^!m%n%T&U&((++,,.3/3Y6Z6?7@7Z8[8F9G9;;==5?6? BBPEQEFFHHOO O!ORR4T5TXXXXUYVYYYYYhZiZZZZZG[H[[[[[[[aabbddhhjjnnooookrlruuyy{{B~C~X~Y~YZst Ԝ՜>?op*+Ԡՠ:;hi)*vwWY#$QRACɲʲcdݶ޶  ()IJRSlmEF#$;<YZ'(XYstBCmoTUCE\]9:xy23:;DEXY|}or;<QUA C 7 8 -/#&/067=>DEKLRSY\bcijpqwy !$%+,239:@AGHNOUW`aghnouv|} "#)*0178>?EGOPXY_`fgmntu{}qu/3 gkUY`c] a     G!I!m"n"%%f&i&w)x)++++*,.,,,,,(-,-}--..-/1/////114272222233%5(5555588 99c9d9K:M:::D;H;<<">#>x>y>^?`???r@w@AAAACC9C:C*E,EEEEEGGHHjInIKKKLNLNNO!OqQsQQQDRJRRRWWXX"\%\\\@]D]]],^0^^^2_4___aa9b;bcc d"dadbdhh*i,iiijjjjskukkk_ncnnnpp(r)rttww:x?xtxuxxxzz}}}}}~~ևׇMN89op!"ʡˡ=>]^رٱ)+46ABIJ ;=GUY:;UV  stHI=BS#3`mhi\]45degh58PCVWM<=u5\] TjBv{}\]0101yz:J_`FG -.=>QRpq45xynoab12wx$%23ij45lm~&'+,ef& '       " #     w x     pq%&OPyz@A\]{|ET #/2?BNQ[]`3333333333Pjt|_88V8u8/bSb$cncg*gjjw[w||42R( //b/Ng $7o%AD:o::O;O!O[[ooC~Y~ ?p;iBwm)J!k$Z(YtE]:Yr<g GYs1c{1172222C:CQERicc"dbdjj}~+5=J NC}{1T1.>5mr#  ]{ #/1?ANP[]`]` Gordan Premua Biologija, 4^!08{1DUHe"h\i2P1F6.!mAtA*BpB[wBE@rO=UYUJjUgZN@[^[a[mE`Ecv>detk.*oQq6u(?v!!|k}7aE@["+/s6FW+tn3l9_qt+va IX%HU|~e;CIxy*`LsS/[kxx}:YELSZ[cjqxy %,3:AHOVWahov} #*18?FGY`gnu|}'`!0@yy8yy 111111 1!1$1%1&1'1*1,1-1/101617181:1;1<1=1>1?1@1G1H1J1K1L1M1P1Q1T1U1V1\1a1b1h1o1w1~11111111111111111111111111111 111"1.1011171;1>1?1A1E1K1N1T1Y1h1q1u1z1~1111_`` `<@`(`T@`,``@`4`6`:`<`>`D`F`H`J`P`T`V`Z`\`h`j`l`p`r`t`v`x`z`|``````````````````````` `N`P`X`\`z`````````````````` ``(`,`@`X`\`^`j`r`x`z`~``````````````UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial5& zaTahoma?5 z Courier New;Wingdings"1 c&lFlFGKuKuY24PP 3QH)?e Gordan Premua Biologija`                ordDocWord.Document.89q