Naslov
TREND RAZVOJA ANTROPOLOŠKIH OBILJEŽJA I USPJEŠNOSTI IZVEDBE „ERCEG“ NASKOKA NA GREDI
(DEVELOPMENT TRENDS OF ANTHROPOLOGICAL CHARACTERISTICS AND PERFORMANCE SUCCES OF "ERCEG" SPRING ON THE BEAM)

Autori
Erceg, Tina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Kineziološki fakultet

Mjesto
Split

Datum
25.09

Godina
2012

Stranica
48

Mentor
Delaš-Kalinski, Sunčica ; Jelaska, Igor

Ključne riječi
gimnastika; "Erceg" element
(gymnastics; "Erceg" element)

Sažetak
Prikupljanje podataka za ovo istraživanje započelo je 2006. godine a završilo je krajem prosinca iste godine. U ljetnom periodu ispitanica je bila u početnoj fazi priprema za svjetsko prvenstvo u Aarhusu (Danska) koje se održalo u listopadu 2006. U promatranom 5 mjesečnom periodu ispitanica se nalazila u prednatjecateljskom (pripremnom) periodu za svjetsko prvenstvo u Aarhusu, natjecala je na istom, nakon čega je uslijedio poslijenatjecateljski period. U čitavom tom periodu, evidentiran je ukupni broj ponavljanja „ERCEG“ naskoka na gredu, a u 5 mjernih točaka promatrane su ispitaničine morfološke karakteristike i motoričke sposobnosti, a u 3 mjerne točke funkcionalne sposobnosti. Jednom mjesečno evidentirali su se uspješni i neuspješni naskoci. Oslanjajući se na utvrđene parametre fizičko-tehničke pripremljenosti postavljen je generalni cilj ovog istraživanja: utvrđivanje relacija antropoloških obilježja i uspješnosti izvedbe „ERCEG“ naskoka na gredi. Iz rezultata testova za procjenu opće forme vidljivo je da su se vrijednosti gotovo svih testova povećavale od prve do treće točke provjeravanja, nakon čega se njihova numerička vrijednost počela smanjivati. Izuzetak od navedenog utvrđen je kod testova ravnoteža na jednoj nozi zatvorenim očima (RAV1NZO) i ravnoteže na obje noge zatvorenim očima (RAV2NZO) kod kojih je došlo do varijacije rezultata najvjerojatnije zbog prethodnog ne susretanja s istima. Kod testova za procjenu specifične forme vidimo nagli porast vrijednosti rezultata između prve dvije točke, odnosno u pripremnom periodu. Rezultati utvrđeni u trećoj i četvrtoj točci izmjereni su u natjecateljskom periodu. U istom se, kako je prethodno navedeno očekuje da specifična forma bude na svom vrhuncu. Međutim, u trećoj je točci u odnosu na drugu točku mjerenja utvrđeno određeno smanjenje numeričke vrijednosti odnosno lagani pad specifične forme. Takav rezultat nije neočekivan, ali ga je, s obzirom na nagli ulazak u specifičnu formu (numerički skok s prve na drugu točku mjerenja), moguće tumačiti kao određenu pretreniranost odnosno fazu kompenzacije. U četvrtoj točci mjerenja, u natjecateljskoj fazi, kao što je i očekivano, postignut je vrhunac specifične forme. Svim testovima u petoj točci mjerenja utvrđeno je „pogoršanje“ rezultata što je, s obzirom da se radi o poslijenatjecateljskom periodu, očekivano. Dobiveni rezultati potvrdili su adekvatnost planiranog i provedenog trenažnog programa budući da su vrijednosti testova koji procjenjuju sportsku formu povećavali u prednatjecateljskom periodu, bili na vrhuncu u natjecateljskom periodu, a zatim imali pad u poslijenatjecateljskom periodu. Rezultati utvrđeni za mjere longitudinalnosti i transverzalnosti tijela utvrdili su stagnaciju rezultata svih varijabli, što je bilo i logično za očekivati s obzirom da je na ove dvije dimenzije morfološkog statusa jako teško utjecati trenažnim procesom. Nasuprot njima, kod rezultata mjera za voluminoznost i potkožno masno tkivo vidimo lagani pad rezultata u prve 3 točke mjerenja, što odgovara morfološkom profilu gimnastičarki. U 4. i 5. točci mjerenja došlo je do vidljivog porasta rezultata u obje mjerene morfološke dimenzije. Isto možemo pripisati laganom padu forme i prelasku u nenatjecateljski period. Porast vrijednosti tjelesne mase, mjera opsega i mjera kožnih nabora negativno utječe na formu i izvedbu u sportskoj gimnastici. U prostoru funkcionalnih sposobnosti dobiveni rezultati imali su parabolično ponašanje: utvrđen je nagli porast, a zatim pad dobivenih rezultata. Vrhunac forme, a time i najviše vrijednosti pojedinih funkcionalnih parametara zabilježeni su u natjecateljskom periodu, dok pad vrijednosti odgovara prijelaznom periodu. Parcijalno gledajući zabilježene vrijednosti apsolutnog i relativnog maksimalnog primitka kisika (VO2max) u sve 3 promatrane točke su znakovito iznad prediktivnih vrijednosti (VO2max JE od 17% do 37% iznad normiranih vrijednosti). Takav rezultat potvrda je vrhunskog statusa ispitanice. Iz pregleda odnosa broja uspješnih u odnosu na broj neuspješnih naskoka u analiziranom periodu moguće je zaključiti da se taj omjer mijenjao kroz točke mjerenja.:U prve 3. točke utvrđena je stagnaciju odnosa, u 4. točci utvrđena je gotovo maksimalna uspješnost, da bi u 5. točci mjerenja opet doslo do blagog pada u uspješnosti naskoka. Takav rezultat, sagledan kroz rezultate opće forme, nadalje navodi na zaključak da je najveća uspješnost zaista bila na vrhuncu natjecateljske sezone, nakon čega je uslijedio pad odnosno nenatjecateljska faza. Na temelju prikupljenih informacija može se zaključiti kako se uspješnost, a s tim vjerojatno i kvaliteta izvedbe naskoka, povećava prvenstveno u ovisnosti o stupnju (razini) opće forme, što je i bio jedan od ciljeva ovog rada.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA